Godina XXIX Petak, 11. aprila 2025. godine Broj/Broj Godina XXIX Petak, 11. aprila/travnja 2025. godine

ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik

DOM NARODA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE 300

Na osnovu Instrukcije Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine o korišćenju interventne tekuće rezerve za vrijeme privremenog finansiranja institucija Bosne i Hercegovine u periodu januar-mart 2025. godine, broj 05-16-2-7582-2/24 od 17.1.2025. godine i člana 5. Odluke o načinu, postupku i kriterijima dodjele sredstava interventne tekuće rezerve za vrijeme privremenog finansiranja u periodu januar-mart 2025. godine, broj 02-02-4-661/25 od 11. marta 2025., član Kolegijuma Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU O DODJELI SREDSTAVA INTERVENTNE TEKUĆE REZERVE

Član 1.

(Predmet Odluke) Odobravaju se sredstva za interventno korišćenje tekuće rezerve za vrijeme privremenog finansiranja institucija Bosne i Hercegovine u periodu januar-mart 2025. godine, u iznosu od 5.000,00 KM Župi Rođenja BDM, Kotor Varoš za podršku u radu Župe.

Član 2.

(Nadležnost za realizaciju) Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, a sredstva iz člana 1. ove Odluke biće uplaćena na transakcijski račun Župe Rođenja BDM, Kotor Varoš.

Član 3.

(Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava) Obavezuje se Župa Rođenja BDM, Kotor Varoš, da će dostaviti izvještaj o utrošenim sredstvima najkasnije u roku od šest mjeseci od dana uplate novčanih sredstava.

Član 4.

(Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Broj 02/e-02-3-892/25 7. aprila 2025. godine Član Kolegijuma Doma naroda PSBiH Dr **Dragan Čović** , s. r. Na osnovu Instrukcije Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine o korištenju interventne tekuće rezerve za vrijeme privremenog finansiranja institucija Bosne i Hercegovine u periodu januar-mart 2025. godine, broj 05-16-2- 7582-2/24 od 17.1.2025. godine i člana 5. Odluke o načinu, postupku i kriterijima dodjele sredstava interventne tekuće rezerve za vrijeme privremenog finansiranja u periodu januar- mart 2025. godine, broj 02-02-4-661/25 od 11. marta 2025., član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU O DODJELI SREDSTAVA INTERVENTNE TEKUĆE REZERVE

Član 1.

(Predmet Odluke) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće rezerve za vrijeme privremenog finansiranja institucija Bosne i Hercegovine u periodu januar-mart 2025. godine, u iznosu od 5.000,00 KM Župi Rođenja BDM, Kotor Varoš za podršku u radu Župe. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

Član 2.

(Nadležnost za realizaciju) Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, a sredstva iz člana 1. ove Odluke uplatit će se na transakcijski račun Župe Rođenja BDM, Kotor Varoš.

Član 3.

(Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava) Obavezuje se Župa Rođenja BDM, Kotor Varoš da će dostaviti izvještaj o utrošenim sredstvima najkasnije u roku od šest mjeseci od dana uplate novčanih sredstava.

Član 4.

(Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Broj 02/e-02-3-892/25 7. aprila 2025. godine Član Kolegija Doma naroda PSBiH Dr. **Dragan Čović** , s. r. Na temelju Instrukcije Ministarstva financija i trezora BiH o korištenju interventne tekuće pričuve za vrijeme privremenog financiranja institucija Bosne i Hercegovine u razdoblju siječanj-ožujak 2025. godine, broj 05-16-2-7582-2/24 od 17.1.2025. i članka 5. Odluke o načinu, postupku i kriterijima dodjele sredstava interventne tekuće pričuve za vrijeme privremenog financiranja u razdoblju siječanj-ožujak 2025. godine, broj 02-02-4-661/25 od 11. ožujka 2025., član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU O DODJELI SREDSTAVA INTERVENTNE TEKUĆE PRIČUVE

Članak 1.

(Predmet Odluke) Odobravaju se sredstva za interventno korištenje tekuće pričuve za vrijeme privremenog financiranja u razdoblju siječanj-ožujak 2025. godine, u iznosu od 5.000,00 Župi Rođenja BDM, Kotor Varoš za potporu u radu Župe.

Članak 2.

(Nadležnost za realizaciju) Za realizaciju ove Odluke zaduženo je Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine, a sredstva iz članka 1. ove Odluke uplatit će se na transakcijski račun Župe Rođenja BDM, Kotor Varoš.

Članak 3.

(Izvješće o namjenskom utrošku sredstava) Obvezuje se Župa Rođenja BDM, Kotor Varoš, dostaviti izvješće o utrošenim sredstvima najkasnije u roku od šest mjeseci od dana uplate novčanih sredstava.

Članak 4.

(Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Broj 02/e-02-3-892/25 7. travnja 2025. godine Član Kolegija Doma naroda PSBiH Dr. **Dragan Čović** , v. r.

SAVJET MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 301

Na osnovu člana 7. stav (7) Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20 i 59/22) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine, na 48. vanrednoj sjednici, održanoj 19.12.2024. godine, donio je

ODLUKU O UTVRĐIVANjU VISINE OSNOVICE ZA OBRAČUN PLATA U DIPLOMATSKO- KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2024. GODINU

Član 1.

(Predmet Odluke) Ovom odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plata zaposlenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine za budžetsku 2024. godinu.

Član 2.

(Visina osnovnce) Visina osnovice za obračun plata zaposlenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine ostaje na nivou visine osnovice usvojene za 2023. godinu.

Član 3.

(Stupanje na snagu) Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". SM broj 268/24 19. decembra 2024. godine Sarajevo Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH **Borjana Krišto** , s. r. Na osnovu člana 7. stav (7) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20 i 59/22) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, na 48. vanrednoj sjednici, održanoj 19.12.2024. godine, donijelo je

ODLUKU O UTVRĐIVANJU VISINE OSNOVICE ZA OBRAČUN PLAĆA U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2024. GODINU

Član 1.

(Predmet Odluke) Ovom odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plaća zaposlenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine za budžetsku 2024. godinu. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

Član 2.

(Visina osnovice) Visina osnovice za obračun plaća zaposlenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine ostaje na nivou visine osnovice usvojene za 2023. godinu.

Član 3.

(Stupanje na snagu) Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 268/24 19. decembra 2024. godine Sarajevo Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH **Borjana Krišto** , s. r. Na temelju članka 7. stavak (7) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20 i 59/22) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, na 48. izvanrednoj sjednici, održanoj 19.12.2024. godine, donijelo je

ODLUKU O UTVRĐIVANJU VISINE OSNOVICE ZA OBRAČUN PLAĆA U DIPLOMATSKO-KONZULARNIM PREDSTAVNIŠTVIMA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2024. GODINU

Članak 1.

(Predmet Odluke) Ovom Odlukom utvrđuje se visina osnovice za obračun plaća zaposlenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine za proračunsku 2024. godinu.

Članak 2.

(Visina osnovice) Visina osnovice za obračun plaća zaposlenim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine ostaje na razini visine osnovice usvojene za 2023. godinu.

Članak 3.

(Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 268/24 19. prosinca 2024. godine Sarajevo Predsjedateljica Vijeća ministara BiH **Borjana Krišto** , v. r.

302

Na osnovu člana 30. stav (1) tačka c) i stav (2) i člana 33. stav (2) Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20 i 59/22), člana 50. stav 4. tačka c) Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05, 48/05, 60/10, 32/13, 93/17, 59/22 i 88/23) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 48. vanrednoj sjednici, održanoj 19.12.2024. godine, donio je

ODLUKU O VISINI REGRESA ZA GODIŠNjI ODMOR U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2025. GODINU

Član 1.

(Predmet Odluke) Ovom odlukom utvrđuje se visina regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.

Član 2.

(Visina regresa za godišnji odmor) Zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine utvrđuje se pravo na regres za godišnji odmor za 2025. godinu u visini od 631,50 KM.

Član 3.

(Obračun i isplata regresa za godišnji odmor) Obračun i isplata regresa za godišnji odmor za zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu vrši se u skladu sa odredbama Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na regres za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 38/09, 70/09 i 87/15).

Član 4.

(Institucije odgovorne za provođenje Odluke) Za realizaciju ove odluke zadužuju se institucije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Član 5.

(Stupanje na snagu) Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". SM broj 269/24 19. decembra 2024. godine Sarajevo Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH **Borjana Krišto** , s. r. Na osnovu člana 30. stav (1) tačka c) i stav (2) i člana 33. stav (2) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20 i 59/22), člana 50. stav 4. tačka c) Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05, 48/05, 60/10, 32/13, 93/17, 59/22 i 88/23) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 48. vanrednoj sjednici, održanoj 19.12.2024. godine, donijelo je

ODLUKU O VISINI REGRESA ZA GODIŠNJI ODMOR U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2025. GODINU

Član 1.

(Predmet Odluke) Ovom odlukom utvrđuje se visina regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.

Član 2.

(Visina regresa za godišnji odmor) Zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine utvrđuje se pravo na regres za godišnji odmor za 2025. godinu u visini od 631,50 KM. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

Član 3.

(Obračun i isplata regresa za godišnji odmor) Obračun i isplata regresa za godišnji odmor za zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu vrši se u skladu sa odredbama Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na regres za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 38/09, 70/09 i 87/15).

Član 4.

(Institucije odgovorne za provođenje Odluke) Za realizaciju ove odluke zadužuju se institucije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Član 5.

(Stupanje na snagu) Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 269/24 19. decembra 2024. godine Sarajevo Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH **Borjana Krišto** , s. r. Na temelju članka 30. stavak (1) točka c) i stavak (2) i članka 33. stavak (2) Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 50/08, 35/09, 75/09, 32/12, 42/12, 50/12, 32/13, 87/13, 75/15, 88/15, 16/16, 94/16, 72/17, 25/18, 32/20, 65/20 i 59/22), članka 50. stavak 4. točka c) Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05, 48/05, 60/10, 32/13, 93/17, 59/22 i 88/23) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 48. izvanrednoj sjednici, održanoj 19.12.2024. godine, donijelo je

ODLUKU O VISINI REGRESA ZA GODIŠNJI ODMOR U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2025. GODINU

Članak 1.

(Predmet Odluke) Ovom Odlukom utvrđuje se visina regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.

Članak 2.

(Visina regresa za godišnji odmor) Uposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine utvrđuje se pravo na regres za godišnji odmor za 2025. godinu u visini od 631,50 KM.

Članak 3.

(Obračun i isplata regresa za godišnji odmor) Obračun i isplata regresa za godišnji odmor za uposlene u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu vrši se sukladno odredbama Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na regres za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 38/09, 70/09 i 87/15).

Članak 4.

(Institucije odgovorne za provedbu Odluke) Za realizaciju ove Odluke zadužuju se institucije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine.

Članak 5.

(Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 269/24 19. prosinca 2024. godine Sarajevo Predsjedateljica Vijeća ministara BiH **Borjana Krišto** , v. r.

303

Na osnovu člana 13. i člana 30. stav (3) Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09, 76/09 i 87/13) i člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 67. sjednici održanoj 20.1.2025. godine, donio je

ODLUKU O STICANjU DRŽAVLjANSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

(Predmet Odluke) Ovom odlukom u državljanstvo Bosne i Hercegovine prima se lice: Ime: Kamiah Regina, Prezime: Smalls pol: ženski, rođena 17.4.1998. godine u gradu Pennsylvania, Sjedinjene Američke Države, državljanka Sjedinjenih Američkih Država, ime oca: Reginald Williams, ime majke: Konstance Smalls.

Član 2.

(Upis u matične knjige) Na osnovu ove odluke nadležna matična služba izvršiće upis u matične knjige rođenih, odnosno knjige državljana Bosne i Hercegovine.

Član 3.

(Realizacija) Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine za realizaciju ove odluke.

Član 4.

(Stupanje na snagu) Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". SM broj 3/25 20. januara 2025. godine Sarajevo Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH **Borjana Krišto** , s. r. Na osnovu člana 13. i člana 30. stav 3. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09, 76/09 i 87/13) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 67. sjednici održanoj 20.1.2025. godine, donijelo je Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

ODLUKU O STICANJU DRŽAVLJANSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

(Predmet Odluke) Ovom odlukom u državljanstvo Bosne i Hercegovine prima se lice: Ime: Kamiah Regina, Prezime: Smalls, spol: ženski, rođena 17.4.1998. godine u gradu Pennsylvania, Sjedinjene Američke Države, državljanin Sjedinjenih Američkih Država, ime oca: Reginald Williams, ime majke: Constance Smalls.

Član 2.

(Upis u matične knjige) Na osnovu ove odluke nadležni matični ured izvršit će upis u matične knjige rođenih, odnosno knjige državljana Bosne i Hercegovine.

Član 3.

(Realizacija) Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine za realizaciju ove odluke.

Član 4.

(Stupanje na snagu) Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 3/25 20. januara 2025. godine Sarajevo Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH **Borjana Krišto** , s. r. Na temelju članka 13. i članka 30. stav 3. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09, 76/09 i 87/13) i članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 67. sjednici održanoj 20. 1. 2025. godine, donijelo je

ODLUKU O STICANJU DRŽAVLJANSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 1.

(Predmet Odluke) Ovom Odlukom u državljanstvo Bosne i Hercegovine prima se osoba: Ime: Kamiah Regina, Prezime: Smalls, spol: ženski, rođena 17.4.1998. godine u gradu Pennsylvania, Sjedinjene Američke Države, državljanin Sjedinjenih Američkih Država, ime oca: Reginald Williams, ime majke: Constance Smalls.

Članak 2.

(Upis u matične knjige) Na temelju ove Odluke nadležni matični ured izvršit će upis u matične knjige rođenih, odnosno knjige državljana Bosne i Hercegovine.

Članak 3.

(Realizacija) Zadužuje se Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine za realiziranje ove odluke.

Članak 4.

(Stupanje na snagu) Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 3/25 20. siječnja 2025. godine Sarajevo Predsjedateljica Vijeća ministara BiH **Borjana Krišto** , v. r.

304

Na osnovu člana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 68. sjednici održanoj 30.1.2025. godine, donio je

RJEŠENjE O IMENOVANjU VRŠIOCA DUŽNOSTI ZAMJENIKA DIREKTORA INSTITUTA ZA STANDARDIZACIJU BOSNE I HERCEGOVINE

1. **Dragan Brković** , imenuje se za vršioca dužnosti zamjenika direktora Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine, do okončanja konkursne procedure, a najduže na mandatni period od tri mjeseca. 2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se počevši od 22.12.2024. godine i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". SM broj 2/25 30. januara 2025. godine Sarajevo Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH **Borjana Krišto** , s. r. Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 68. sjednici održanoj 30.1.2025. godine, donijelo je

RJEŠENJE O IMENOVANJU VRŠIOCA DUŽNOSTI ZAMJENIKA DIREKTORA INSTITUTA ZA STANDARDIZACIJU BOSNE I HERCEGOVINE

1. **Dragan Brković** , imenuje se za vršioca dužnosti zamjenika direktora Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine, do okončanja konkursne procedure, a najduže na mandatni period od tri mjeseca. 2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se počevši od 22.12.2024. godine i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 2/25 30. januara 2025. godine Sarajevo Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH **Borjana Krišto** , s. r. Na temelju članka 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 68. sjednici održanoj 30.1.2025. godine, donijelo je S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

RJEŠENJE O IMENOVANJU VRŠITELJA DUŽNOSTI ZAMJENIKA RAVNATELJA INSTITUTA ZA STANDARDIZACIJU BOSNE I HERCEGOVINE

1. **Dragan Brković** , imenuje se za vršitelja dužnosti zamjenika ravnatelja Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine, do okončanja natječajne procedure, a najdulje na mandatno razdoblje od tri mjeseca. 2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se počevši od 22.12.2024. godine i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". VM broj 2/25 30. siječnja 2025. godine Sarajevo Predsjedateljica Vijeća ministara BiH **Borjana Krišto** , v. r.

MINISTARSTVO BEZBJEDNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE 305

Na osnovu člana 62. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17) i čl. 22. i 28. stav (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/23, 35/23, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24), po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine donosi

RJEŠENjE O IMENOVANjU RUKOVODEĆEG DRŽAVNOG SLUŽBENIKA

1. Martina (Drago) Gudelj, imenuje se na radno mjesto Pomoćnik ministra u Sektoru za azil u Ministarstvu bezbjednosti Bosne i Hercegovine, sa danom 01.04.2025. godine. 2. Imenovana ostvaruje prava i dužnosti u skladu sa važećim zakonskim propisima. 3. Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Broj 04-34-2-3237-17/24 17. marta 2025. godine Sarajevo Zamjenik ministra **Ivica Bošnjak** , s. r. Na osnovu člana 62. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17) i čl. 22. i 28. stav (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/23, 35/23, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24), po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine donosi

RJEŠENJE O IMENOVANJU RUKOVODEĆEG DRŽAVNOG SLUŽBENIKA

1. Martina (Drago) Gudelj, imenuje se na radno mjesto Pomoćnik ministra u Sektoru za azil u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, sa danom 01.04.2025. godine. 2. Imenovana ostvaruje prava i dužnosti u skladu sa važećim zakonskim propisima. 3. Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Broj 04-34-2-3237-17/24 17. marta 2025. godine Sarajevo Zamjenik ministra **Ivica Bošnjak** , s. r. Na temelju članka 62. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17) i čl. 22. i 28. stav (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/23, 35/23, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24), po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine donosi

RJEŠENJE O IMENOVANJU RUKOVODEĆEG DRŽAVNOG SLUŽBENIKA

1. Martina (Drago) Gudelj, imenuje se na radno mjesto Pomoćnik ministra u Sektoru za azil u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, sa danom 01.04.2025. godine. 2. Imenovana ostvaruje prava i dužnosti sukladno sa važećim zakonskim propisima. 3. Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Broj 04-34-2-3237-17/24 17. ožujka 2025. godine Sarajevo Zamjenik ministra **Ivica Bošnjak** , v. r.

MINISTARSTVO SPOLjNE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BOSNE I HERCEGOVINE 306

Na osnovu člana 51. stav 2., a u vezi sa članom 50 stav 1. tačka b) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24) i Mišljenja Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, broj 03-34-2-279- 1/25 od 11.03.2025. godine, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine donosi

RJEŠENjE O RAZRJEŠENjU POMOĆNIKA MINISTRA

1. **Željko Peštić** , razrješava se dužnosti rukovodećeg državnog službenika - pomoćnika ministra za pravne i opšte poslove Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine sa danom 30.03.2025. godine. 2. Stupanjem na snagu ovog rješenja, prestaje da važi Rješenje broj 01-50-1105-11/20 od 08.06.2020. godine.

Obrazloženje

Željko Peštić, pomoćnik ministra u Sektoru za pravne i opšte poslove Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine dana 30.03.2025. godine navršava 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja i time ispunjava jedan od zakonom propisanih uslova za prestanak radnog odnosa. Članom 51. stav (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisano je da rukovodećeg državnog službenika razrješava organ nadležan za postavljenje uz pribavljeno mišljenje Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. S obzirom da je Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, na naš zahtjev, dostavila Mišljenje, broj 03- 34-2-279-1/25 od 11.03.2025. godine, kojim daje saglasnost da se imenovani razriješi dužnosti rukovodećeg državnog službenika - pomoćnika ministra za pravne i Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H opšte poslove, riješeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Uputstvo o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja, može se izjaviti žalba Odboru državne službe za žalbe u roku od osam dana od dana prijema Rješenja. Broj 11-2-34-815-2/25 19. marta 2025. godine Sarajevo Ministar **Staša Košarac** , s. r. Na osnovu člana 51. stav 2., a u vezi sa članom 50 stav 1. tačka b) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24) i Mišljenja Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, broj 03-34-2-279-1/25 od 11.03.2025. godine, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine donosi

RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU POMOĆNIKA MINISTRA

1. **Željko Peštić** , razrješava se dužnosti rukovodećeg državnog službenika-pomoćnika ministra za pravne i opće poslove Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine sa danom 30.03.2025. godine. 2. Stupanjem na snagu ovog rješenja, prestaje da važi Rješenje broj 01-50-1105-11/20 od 08.06.2020. godine.

Obrazloženje

Željko Peštić, pomoćnik ministra u Sektoru za pravne i opće poslove Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine dana 30.03.2025. godine navršava 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja i time ispunjava jedan od zakonom propisanih uvjeta za prestanak radnog odnosa. Članom 51. stav (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisano je da rukovodećeg državnog službenika razrješava organ nadležan za postavljenje uz pribavljeno mišljenje Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. S obzirom da je Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, na naš zahtjev, dostavila Mišljenje, broj 03-34-2- 279-1/25 od 11.03.2025. godine, kojim daje saglasnost da se imenovani razriješi dužnosti rukovodećeg državnog službenika - pomoćnika ministra za pravne i opće poslove, riješeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Uputstvo o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja, može se izjaviti žalba Odboru državne službe za žalbe u roku od osam dana od dana prijema Rješenja. Broj 11-2-34-815-2/25 19. marta 2025. godine Sarajevo Ministar **Staša Košarac** , s. r. Na temelju članka 51. stavak 2., a u svezi s člankom 50 stavak 1. točka b) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24) i Mišljenja Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, broj 03-34-2-279-1/25 od 11.03.2025. godine, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine donosi

RJEŠENJE O RAZRJEŠENJU POMOĆNIKA MINISTRA

1. **Željko Peštić** , razrješava se dužnosti rukovodećeg državnog službenika-pomoćnika ministra za pravne i opće poslove Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine s danom 30.03.2025. godine. 2. Stupanjem na snagu ovog rješenja, prestaje da važi Rješenje broj 01-50-1105-11/20 od 08.06.2020. godine.

Obrazloženje

Željko Peštić, pomoćnik ministra u Sektoru za pravne i opće poslove Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine dana 30.03.2025. godine navršava 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja i time ispunjava jedan od zakonom propisanih uvjeta za prestanak radnog odnosa. Člankom 51. stavak (2) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisano je da rukovodećeg državnog službenika razrješava tijelo nadležno za postavljenje uz pribavljeno mišljenje Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. S obzirom da je Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, na naš zahtjev, dostavila Mišljenje, broj 03-34-2- 279-1/25 od 11.03.2025. godine, kojim daje suglasnost da se imenovani razriješi dužnosti rukovodećeg državnog službenika - pomoćnika ministra za pravne i opće poslove, riješeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja, može se izjaviti žalba Odboru državne službe za žalbe u roku od osam dana od dana prijema Rješenja. Broj 11-2-34-815-2/25 19. ožujka 2025. godine Sarajevo Ministar **Staša Košarac** , v. r. (Sl-489/25-G)

KONKURENCIJSKI SAVJET BOSNE I HERCEGOVINE 307

Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), a u vezi sa članovima 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije privrednog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča zaprimljenoj dana 13.08.2024. godine pod brojem UP-03-26- 1-021-1/24 na 22. (dvadesetdrugoj) sjednici održanoj dana 20.02.2025. godine, donio je

RJEŠENjE 1.

Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda na teritoriji Bosne i Hercegovine koja nastaje sticanjem 100% učešća u osnovnom kapitalu u privrednom subjektu Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik od strane privrednog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča u smislu člana 12. stav (1). tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji.

2.

Utvrđuje se da privredni subjekat Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, nije podnio Prijavu koncentracije u zakonom predviđenom roku, S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. u smislu člana 16. stav (1) Zakona o konkurenciji a u vezi člana 18. stav (9) istog Zakona.

3.

Zbog povrede Zakona o konkurenciji navedenih u tački 2. dispozitiva Rješenja, izriče se novčana kazna privrednom subjektu Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, u iznosu od 21.096,58 (dvadestjednahiljadadevedesetšest i 1/58 konvertibilnih maraka) KM, koju je dužan platiti u roku od 8 dana od prijema ovog Rješenja. U slučaju da se izrečena novčana kazna ne uplati u navedenom roku ista će biti naplaćena prinudnim putem uz obračunatu zateznu kamatu za vrijeme prekoračenja roka, prema važećim propisima Bosne i Hercegovine.

4.

Obavezuje se Podnosilac prijave, privredni subjekt Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, da uplati administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 5.000,00 KM (pet hiljada konvertibilnih maraka) u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

5.

Ovo Rješenje o koncentraciji upisuje se u Registar koncentracija.

6.

Ovo Rješenje je konačno i biće objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasnicima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijski savjet) je dana 13.08.2024. godine pod brojem UP-03-26-1-021-1/24, zaprimio Prijavu koncentracije (u daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča (u daljem tekstu: Pavgord ili Podnosilac prijave) koja se se odnosi na sticanje 100% učešća u osnovnom kapitalu privrednog subjekta Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik (u daljem tekstu: Alumina ili Ciljno društvo). Konkurencijski savjet je nakon uvida u zaprimljenu Prijavu, dana 22.08.2024. godine pod brojem UP-03-26-1- 021-2/24 Podnosiocu prijave uputilo Zahtjev za dopunu prijave, dok je Podnosilac prijave aktom zaprimljenim pod brojem UP-03-26-1-021-3/24 dana 27.08.2024. godine zatražio produženje roka za dostavljanje traženog. Konkurencijski savjet imajući u vidu razloge koje je naveo Podnosilac prijave, aktom broj UP-03-26-1-021-4/24 dana 30.08.2024. godine odobrio traženo, te je Podnosilac prijave traženu dokumentaciju dostavio aktom zaprimljenim pod brojem UP-03-26-1-021-5/24 dana 17.09.2024. godine. Podnosilac prijave je aktom zaprimljenim pod brojem UP-03-26-1-021-6/24 dana 25.09.2024. godine, obavijestio ovaj organ da zbog jednoobraznosti postupanja pred Konkurencijskim savjetom (podnijeli su još jednu Prijavu namjere koncetracije u vezi kupovine akcija u proivrednom subjektu Boksit d.d. Milići) su dodatno definisali da će privredni subjekat Pavgord predstavljati zaposlenica na osnovu punomoći koju dostavljaju u prilogu kao i dopunu Prijave koja se odnosi na korekciju podataka za pojedine tačke iste. Konkurencijski savjet je u nekoliko navrata od Privrednog subjekta Pavgord zatražio dopunu i dodatna pojašnjenja dostavljenih podataka, što je Podnosilac prijave i dostavio aktima zavedenim pod brojevima: - UP-03-26-1-021-8/24 - UP-03-26-1-021-12/24 - UP-03-26-1-021-15/24 - UP-03-26-1-021-16/24 i - UP-03-26-1-021-17/24 Podnosilac Prijave je naveo da zahtjev za ocjenu namjeravane koncentracije nije podnesen niti jednom drugom nadležnom organu izvan teritorije Bosne i Hercegovine, niti postoji namjera podnošenja takve prijave u smislu člana 30. stav 2. Zakona. Konkurencijski savjet je u skladu sa članom 16. stav 4. Zakona, izdao Obavještenje o dostavljenoj Prijavi broj UP-03-26-1-021-11/24 od 07.11.2024. godine, koje je objavljeno u dnevnim novinama Nezavisne novine i veb stranici Konkurencijskog savjeta (https://bihkonk.gov.ba/) dana 11.11.2024, te tom prilikom pozvao sve zainteresovane strane na dostavljanje pisanih komentara o provođenju iste. Na izdato Obavještenje Konkurencijski savjet je zaprimio jedno očitovanje/komentar i to "Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara" - UDAU BH, Amalija Lebenični 2a, 75000 Tuzla pod brojem UP-03-26-1-021- 13/24 (koji je putem e-mejla poslan Konkurencijskom savjeta dana 15.11.2024. godine ali je isti zaveden dana 18.11.2024. godine). Nakon kompletiranja Prijave, Konkurencijski savjet je izdao Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u smislu člana 30. stav 3. Zakona, dana 19.02.2025. godine aktom broj UP-03-26-1-021-20/24. Uvidom u podnesenu Prijavu, Konkurencijski savjet je utvrdio sljedeće: Prijava nije podnesena u propisanom roku u smislu člana 16. stav (1) Zakona, administrativna taksa je uplaćena.

1. Učesnici predmetne koncentracije

Učesnici predmetne koncentracije su privredni subjekti Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča i Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik.

1.1. Privredni subjekat Pavgord d.o.o.

Privredni subjekat Društvo za unutrašnju i spoljnu trgovinu, transport, turizam, zanatstvo i lične usluge "Pavgord" d.o.o. Foča, skraćeni naziv firme: Pavgord d.o.o. Foča, sa sjedištem na adresi Petra Kočića 1, 73300 Foča registrovano pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU-1-436-00 sa osnovnim upisanim kapitalom od 5.001,00 KM. Osnivač i vlasnik sa 100% učešća u kapitalu je fizičko lice, Gordan Pavlović. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta Pavgord su testerisanje i blanjanje drveta (proizvodnja rezane građe), impregnacija drveta, dok pored tih djelatnosti privredni subjekat Pavgord aktivno posluje i ostvaruje prihode u sljedećim granama: gradnja poslovnih i stambenih objekata, transport, trgovina i ostale djelatnosti. Povezana društva u kojima privredni subjekat Pavgord ima 10% ili više učešća u osnovnom kapitalu ili 10% ili više prava glasa su: - NRMU d.o.o. Baljevo Polje bb, Miljevina registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU -1-1957-00 sa 80% vlasničkog udjela (pretežite djelatnosti - vađenje lignita (mrkog uglja); - Maglić d.o.o. Petra Kočića 1, Foča registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU -1-424-00 sa 100% vlasničkog učešća - (pretežite djelatnosti - ostale pomoćne djelatnosti u prevozu); Fizičko lice Gordan Pavlović pored 100% vlasništva u privrednom subjektu Pavgord, ujedno je i 100% vlasnik sljedećih privrednih subjekata: Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H - EG ENERGOGROUP d.o.o. Petra Kočića 1, Foča registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod brojem 62-01-0004-22 sa 100% vlasničkog učešća (pretežne djelatnosti - arhitektonske djelatnosti); - SRBINjE PUTEVI d.o.o. Baljevo polje bb, Foča registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU -1-792-00 sa 100% vlasničkog udjela (pretežne djelatnosti - izgradnja puteva i autoputeva) i - Nova Alumina d.o.o. Karakaj 105-e, Zvornik registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini pod brojem 59-01-0061-23 sa 100% vlasničkog udjela (pretežne djelatnosti - proizvodnja aluminija) - AR FORCE PROJECT d.o.o. Foča, registrovan pri Okružnom sudu u Trebinju pod RU -1-436-00 sa 100% vlasničkog učešća i pretežnim djelatnostima - savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje (povezano društvo privrednog subjekta Pavgord d.o.o. počev od dana 30.08.2024. godine kada je isti upisan kao osnivač). Fizičko lice Gordan Pavlović je direktor u privrednim subjektima Pavgord, Maglić, EG ENERGOGROUP i Nova Alumina. Privredni subjekat Pavgord je podnio i Prijavu koncentracije zaprimljenu pod brojem UP-05-26-1-020- 1/24 dana 12.08.2024. godine a koja se odnosi na sticanje većinskog paketa akcija u privrednom subjektu Boksit a.d. Milići, u smislu člana 12. stav (1) tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji koja je takođe predmet razmatranja pred Konkurencijskim savjetom.

1.2. Privredni subjekat Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik (Ciljno društvo)

Privredni subjekat Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik je društvo ograničene odgovornosti registrovano pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini pod matičnim brojem upisa 59-01-0145-14, sa upisanim osnovnim kapitalom u iznosu od 253.072.107,00 KM. Privredni subjekat Alumina je bila u 100% vlasništvu privrednog subjekta Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, te nakon provođenja predmetne transakcije, privredni subjekat Pavgord je postao vlasnik sa 100% učešća u osnovnom kapitalu. Pretežna, odnosno registrovana djelatnost privrednog subjekta Alumina je proizvodnja aluminija, međutim u hemijskoj industriji osnovna djelatnost privrednog subjekta Alumina je proizvodnja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i "vodeno staklo". Privredni subjekat Alumina je vlasnik 49% učešća u privrednom subjektu Alusil d.o.o. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, Bosna i Hercegovina čija je pretežna djelatnost proizvodnja ostalih osnovnih neorganskih hemikalija (privredni subjekat Alusil je u stečaju i ne ostvaruje prihode na relevantnom tržištu, već samo od zakupnina te nije predmet ove transakcije).

2. Pravni okvir ocjene koncentracije

Konkurencijski savjet u provođenju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije primijenio je odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06 i 34/10), Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijuma za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10).

3. Pravni osnov i oblik prijavljene koncentracije

Koncentracija se odnosi na sticanje kontrole privrednog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča nad privrednim subjektom Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik i to kupovinom 100% učešća u osnovnom (ukupnom) kapitalu. U tom smislu, održana je licitacija dana 28.12.2023 godine u Osnovnom sudu u Zvorniku a na osnovu Zaključka Osnovnog suda u Zvorniku broj 1 (..)** o prodaji učešća izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju u privrednom subjektu Alumina, u izvršnom postupku tražioca izvršenja privrednog subjekta Pavgord radi izvršenja - naplate potraživanja protiv izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik. Naime, na predmetnoj licitaciji održanoj 28.12.2023 godine privredni subjekat Pavgord putem usmenog javnog nadmetanja, ujedno kao tražilac izvršenja i kao najpovoljniji ponuđač kupio je učešća izvršenika privrednog subjekta Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik u privrednom subjektu Alumina d.o.o. Zvornik čime je stekao 100% učešće u osnovnom (ukupnom) kapitalu. Privredni subjekat Pavgord je dostavio sljedeće dokumente koji se odnose na predmetnu transakciju: - Zaključak Osnovnog suda u Zvorniku broj **(..)**** o prodaji učešća izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju u privrednom subjektu Alumina u izvršnom postupku tražioca izvršenja privrednog subjekta Pavgord radi izvršenja - naplate potraživanja protiv izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik; - Zapisnik sa održanog usmenog javnog nadmetanja broj **(..)**** i - Rješenje o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj (..)**, Osnovni sud u Zvorniku je dosudio privrednom subjektu Pavgord učešća izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju koje ima u privrednom subjektu Alumina. Stoga je Konkurencijski savjet kao pravni osnov ove transakcije uzeo dostavljeni Zapisnik sa održanog usmenog javnog nadmetanja broj (..)**. Iz sadržine Zapisnika se utvrđuje da su učešća izvršenika FG Birač a.d. u stečaju koje ima u privrednom subjektu Alumina d.o.o. Zvornik prodati privrednom subjektu Pavgord kao tražiocu izvršenja i najpovoljnijem ponuđaču na prvom ročištu za javno nadmetanje. Kupovinom privrednog subjekta Alumina, Podnosilac prijave nije stekao učešće od 49% u privrednom subjektu Alusil d.o.o.- u stečaju. Predmetna transakcija ima za posljedicu promjenu vlasničke strukture u privrednom subjektu Alumina i na osnovu dostavljenih podataka privredni subjekat Pavgord stiče 100% učešća u osnovnom kapitalu privrednog subjekta Alumina. Slijedom navedenog, pravni oblik koncentracije prema navodima iz Prijave predstavlja sticanje kontrole 1 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. ili preovladavajućeg uticaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim, odnosno nad više drugih privrednih subjekata ili dijelom drugog privrednog subjekta, odnosno dijelovima drugih privrednih subjekata i to sticanjem kupovine većine akcija ili učešća osnovnog kapitala u smislu člana 12. stav (1) tačka b) podtačka 1. Zakona.

4. Obaveza prijave koncentracije

Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, u smislu člana 14. stav (1) pod b) Zakona, u vezi sa članom 2. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijumima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata, postoji ako ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 8.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, ili ako je njihovo zajedničko učešće na relevantnom tržištu veće od 40,00%. Prema podacima iz Prijave, ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika koncentracije (i njihovih povezanih privrednih subjekata), na dan 31. decembar 2022. godine, kao godini koja prethodi koncentraciji, iznosi: Tabela 1.

Pavgord* Alumina KM KM

Svijet

(..)** (..)**

BiH

(..)** (..)**

Izvor: podaci iz Prijave - uključeni su prihodi svih povezanih društava privrednog subjekta Pavgord i isključeni su prihodi koji su oni ostvarili međusobnom razmjenom Godišnji prihodi učesnika koncentracije (Tabela 1) predstavljaju ukupne prihode (bez poreza na dodatnu vrijednost i drugih poreza koji se direktno odnose na učesnike koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu člana 9. tačka h) Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekata. Prema navedenim podacima (Tabela 1.) privredni subjekti učesnici koncentracije ispunjavaju uslove ukupnog godišnjeg prihoda, iz člana 14. stav (1) tačka b) Zakona.

5. Relevantno tržište

Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta u proizvodnom smislu, relevantno tržište obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu posebno njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekat djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Prema članu 3. stav (3) Zakona, relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jedanakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim relevantnim geografskim tržištima. Podnosilac prijave, s obzirom na djelatnost Ciljnog društva Alumine - proizvodnja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i tečno "vodeno staklo", predlaže da relevantno tržište u proizvodnom smislu bude definisano kao tržište proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda, prilikom čega se navodi da Podnosilac prijave nije prisutan na navedenom tržištu, odnosno da nema preklapanja djelatnosti. Kao relevantno tržište u geografskom smislu, utvrđuje se teritorija Bosne i Hercegovine, s obzirom na činjenicu da je Ciljno društvo Alumina jedina fabrika na Zapadnom Balkanu, samim time i u Bosni i Hercegovini koja svoje proizvode većim dijelom izvozi (98%). Slijedom navedenog, kao relevantno tržište predmetne koncentracije Konkurencijski savjet je odredio tržište proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda na teritoriji Bosne i Hercegovine.

5.1. Analiza relevantnog tržišta

U Tabeli 2. predstavljena su tržišna učešća učesnika koncentracije i konkurenata na relevantnom tržištu u 2022. godini: Tabela 2.

R.b. Privredni subjekat Tržišno učešće (%) 1. Alumina d.o.o. Zvornik 100,00 2. Pavgord d.o.o. Foča 0,00 UKUPNO (1+2) 100,00

Izvor: podaci iz Prijave Nadalje se navodi da je privredni subjekat Alumina jedina fabrika na Zapadnom Balkanu, samim time i u Bosni i Hercegovini koja se bavi preradom boksita po Bayer-ovom postupku te mu je osnovna djelatnost proizvodnja i prodaja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i tečno "vodeno staklo" - alumosilikatnih proizvoda. Privredni subjekat Alumina je izvozno orijentisana kompanija sa preko 98% izvoza i izvozi proizvode za više od 150 direktnih kupaca u 55 zemalja širom svijeta na oko 310 različitih destinacija te nema filijala/poslovnice. Alumina je dobavljač vodećih kompanija kao što su: P&G, Henkel, Feralco, Kemira, Imerys, Silkem, dok su u BiH kupci njihovih proizvoda Glas komerc Gradačac, Dukat d.o.o. Banjaluka, Orvis d.o.o. Zenica, Bingo d.o.o. Tuzla, Edos Brčko i dr. Analizom dostavljenih podataka i procjenom namjeravane koncentracije, u smislu člana 17. Zakona, ocjenjuje se da provođenjem koncentracije neće doći do promjene dosadašnje strukture relevantnog tržišta jer Podnosilac prijave koncentracije nije aktivan na tržištu na kojem posluje Ciljno društvo, odnosno nema horizontalnog preklapanja njenih učesnika. Na osnovu navedenog (Tabela 2.) Konkurencijski savjet je utvrdio da su učesnici predmetne koncentracije Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H ispunili i uslov u smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona koji se odnosi na ukupno tržišno učešće i isto prelazi 40% na relevatnom tržištu Bosne i Hercegovine.

6. Očitovanje trećih strana na Obavještenje o prijavi koncentracije

Konkurencijski savjet je u skladu sa članom 16. stav 4. Zakona, izdao Obavještenje o dostavljenoj Prijavi broj UP-03-26-1-021-11/24 od 07.11.2024. godine, koje je objavljeno u dnevnim novinama Nezavisne novine i veb stranici Konkurencijskog savjeta (https://bihkonk.gov.ba/) dana 11.11.2024. godine. Tom prilikom pozvalo je sve zainteresovane strane da ako imaju odgovarajuća saznanja o relevantnom tržištu na kojem će predmetna koncentracija imati efekat da mogu dostaviti pisane primjedbe i mišljenja. Na izdato Obavještenje Konkurencijski savjet je zaprimio jedno očitovanje/komentar i to "Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara" - UDAU BH, Amalija Lebenični 2a, 75000 Tuzla pod brojem UP-03-26-1-021- 11/24 (koji je putem e-maila poslan Konkurencijskom savjetu dana 15.11.2024. godine a isti je zaveden dana 18.11.2024. godine). U zaprimljenom komentaru navedenog Udruženja navodi se da privredni subjekat Pavgord nije nikako mogao steći 100% učešća u osnovnom kapitalu privrednog subjekta Alumina, te u vezi toga dostavljaju Presudu Višeg privrednog suda u Banjoj Luci broj 57 0 Ps 122 356 21 Pž 2 od 15.12.2021 godine. Presuda se odnosi na sudski spor koji se vodio/vodi između privrednog subjekta Alumina kao tužioca i Ukias Bankas Kaunas Litvanija kao tuženog a u vezi ništavosti ugovora o zalozi koji su zaključeni između TG Birač a.d. Zvornik i Ukias Bankas Kaunas Litvanija, a koji su kasnije prešli na privrednog subjekta Pavgord kao tuženog otkupom istih. Navedenom presudom potvrđena je presuda Okružnog privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 122356 17 Ps od 05.02.2021. godine. Udruženje smatra da s obzirom da je gore navedenom presudom naloženo privrednom subjektu Pavgord da Izjavu i da trpi da se izvrši brisanje navedenih zaloga kod Ministarstva pravde BiH, te da privredni subjekat Pavgord nije izvršio navedeno, isti nije mogao steći 100% učešća u osnovnom kapitalu. Svaka zainteresovana strana može da osporava valjanost ugovora ili nekog drugog pravnog osnova koncentracije pred nadležnim sudovima. Shodno tome, Konkurencijski savjet je prilikom ocjene predmetne koncentracije razmotrio pristigli komentar UDAU BH i tom prilikom utvrđeno je da se primjedba ne odnosi konkretno na relevantno tržište predmetne koncentracije, što je bila svrha objavljenog obavještenja, već na spor koji je u sudskoj nadležnosti a vodio se/vodi između gore navedenih stranaka. Stoga komentar UDAU BH za predmetnu koncentraciju nije ocijenjen kao relevantan.

7. Ocjena koncentracije

Kao što je navedeno u tački 5.1. obrazloženja ovog Rješenja, provođenje predmetne koncentracije ne može imati uticaj na relevantno tržište i njegovu strukturu iz razloga jer Podnosilac prijave koncentracije nije aktivan na tržištu na kojem posluje Ciljno društvo, te nema horizontalnog preklapanja njenih učesnika, te samim tim ova koncentracija neće dovesti do promjene postojeće tržišne strukture na relevantnom tržištu. Konkurencijski savjet je na osnovu podataka i činjenica navedenih u podnesenoj Prijavi i dostavljenoj dokumentaciji došlo do sljedećih saznanja: - sticanjem 100% učešća u privrednom subjektu Alumina od strane privrednog subjekta Pavgord struktura tržišta će ostati nepromijenjena u pogledu tržišnog učešća, odnosno ista ima za posljedicu promjenu vlasničke strukture u privrednom subjektu Alumina; - privredni subjekat Pavgord kao Podnosilac prijave niti jedno od njegovih povezanih društava, ne djeluje na tržištu na kome Ciljno društvo privredni subjekat Alumina obavlja svoju osnovnu djelatnost a to je proizvodnja i prodaja alumosilikatnih proizvoda; - (..)**; - (..)**; - da u godinama koje slijede istraživanja i razvoj Alumine će biti usmjereni ka rješavanju energetske budućnosti fabrike, te je plan da se napravi ozbiljan projektni zadatak koji će biti realizovan u naredne tri ili četiri godine. Kroz efikasniji proces proizvodnje, krajnji potrošači mogu očekivati ekološki prihvatljivije proizvode, čime se pridonosi očuvanju životne sredine. Istovremeno, širenje poslovanja i povećanje konkurentnosti bi trebalo otvoriti prostor za nove inovacije, što omogućava pristup naprednim, konkurentnijim i kvalitetnijim proizvodima; - da prema podacima iz Prijave namjere koncentracije koja se odnosi na sticanje većinskog vlasništva nad privrednim subjektom Boksit a.d. Milići koji je dobavljač privrednog subjekta Alumina rudom boksit, očekuje se da će se postići niz pogodnosti za potrošače, korisnike finalnih alumosilikatnih proizvoda, kao što su: snižavanje cijena i povećanje kvalitete proizvoda i/ili usluga, uvođenje inovacija i proširivanje mogućnosti izbora; - prema dostavljenom tabelarnom pregledu dobavljača rude boksit za privredni subjekat Alumina za 2022. i 2023 godinu ustanovljeno je da privredni subjekat Boksit kao dobavljač pokrivao sa (..)**% u 2022 godini i (..)**% u 2023. godini sa navedenom sirovinom; - potrebe za preostalom rudom boksit u 2022. i 2023. godini privredeni subjekat Alumina je obezbjeđivao i preko drugih dobavljača kao što su **(..)**** ; - privredni subjekat Alumina je u 2023 godini kupio ukupno (..)**, od čega je od privrednog subjekta Boksit kupljeno 2023 godine (..)**, dok je preostali dio rude boksita kupio od drugih dobavljača; - prema dostavljenom tabelarnom prikazu za 2022 i 2023 godinu kupovine rude boksit vidljivo je da je riječ o istim dobavljačima i približno istim količinima rude boksit koje su otkupljivane; - da je na osnovu dostavljenog pregleda investicija u 2024. godini privredni subjekat Alumina imao više od 30 investicija koje su se odnosile kako na rekonstrukcije i izgradnje objekata, tako i na izgradnju i instalaciju S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. postrojenja i pogona vezano za proizvodne procese; - da prema dostavljenim podacima koji se odnose na kupce i dobavljače (pregled 2023/2024 godina, proizvodi i cijene) privredni subjekat Alumina je izvozno orijentisana kompanija sa preko 98% izvoza i izvozi proizvode za više od 150 direktnih kupaca u 55 zemalja širom svijeta, odnosno veći dio njihovih proizvoda namijenjen je za druga tržišta van teritorije Bosne i Hercegovine; - (..)**. Konkurencijski savjet je zaključio u skladu sa članom 17. Zakona o konkurenciji da se provođenjem predmetne koncentracije ne sprječava, ograničava niti narušava tržišna konkurencija na relevantnom tržištu proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda u Bosni i Hercegovini, s obzirom da navedena koncetracija neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na relevatnom tržištu. Navedenom transakcijom se vrši samo promjena većinskog vlasništva nad Ciljnim društvom - Aluminom i ulazak Podnosioca prijave na relevantno tržište te nema preklapanja poslovnih aktivnosti privrednih subjekata Pavgord i Alumine. Takođe, navedena transakcija neće uticati na druge dobavljače rude boksit koji snabdjevaju privredni subjekat Alumina, s obzirom da u samom procesu proizvodnje postoji potreba za dodatnim količinima rude boksit, te da privredni subjekat Boksit d.d. Milići ne može da zadovolji u potpunosti potrebe za navedenom sirovinom. Privredni subjekat Boksit d.d. Milići zadovoljava cca **(..)**** potreba za sirovinom privrednog subjekta Alumina, te se privredni subjekat Alumina iz navedenog razloga snabdjeva rudom boksit i od drugih dobavljača zbog potrebe obezbjeđenja kontinuiranog procesa proizvodnje alumosilikatnih proizvoda. Konkurencijski savjet je uzimajući u obzir iznesene činjenice i podatke, ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) tačka a) Zakona te odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ovog Rješenja.

8. Novčana kazna

Konkurencijski savjet je ocijenio da predmetna koncentracija predstavlja koncentraciju u smislu člana 12. stav (1) tačka b) pod 1) Zakona, te da je obveza prijave koncentracije u smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona postojala za privredni subjekat Pavgord. Konkurencijski savjet, u smislu člana 49. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji, može izreći novčanu kaznu do 1,0% od ukupnog prihoda u prethodnoj godini poslovanja radi neprijavljivanja koncentracije, u smislu člana 16. stav (1) Zakona o konkurenciji. Privredni subjekat Pavgord bio je dužan podnijeti prijavu koncentracije, u smislu člana 16. Zakona, u roku od petnaest dana od dana zaključivanja sporazuma, objavljivanja javne ponude akcija ili sticanje kontrole, zavisno šta nastupi ranije. Konkurencijski savjet je utvrdio da se u predmetnoj transakciji radi o dva privredna subjekta koja neposredno učestvuju na relevatnim tržištima i ostvaruju prihode na istim te da je privredni subjekat Pavgord stekao dominanatan uticaj nad privrednim subjektom Alumina kupovinom 100% učešća u osnovnom kapitalu u smislu člana 12. stav 1. tačka b) podtačka 1) Zakona, pri čemu Zakon nije propisao načine sticanja kupovinom (u postupku stečaja, u izvršnom postupku kao tražioci izvršenja, zaključivanjem ugovora i sl.) Budući da je Prijava podnesena, dana 13.08.2024. godine Konkurencijski savjet je utvrdio da nije ispoštovana navedena odredba Zakona koja se odnosila na vremenski rok za podnošenje prijave. Članom 18. stav (9) Zakona propisano je da se koncetracija neće moći sprovesti prije donošenja rješenja kojim se potvrđuje usklađenost predmetne koncetracije iz člana 12. i 14. ovog Zakona, dok je stavom (10) propisano da odredbe stava (9) ovog člana ne sprečava aktivnosti sticanja kontrole and privrednim subjektima regulisane drugim propisima. Članom 48. stav (1) tačka e) Zakona radi provođenja koncentracije bez rješenja Konkurencijski savjet izriče novčanu kaznu do 10,0% od ukupnog godišnjeg prihoda privrednog subjekta iz prethodne godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda zakona u smislu člana 18. stav (9) istog Zakona. U vezi sa navedenim odredbama Zakona, Konkurencijski savjet je uvidom u dostavljeni izvod iz sudskog registra Okružnog privrednog suda u Bijeljini broj 059-0-Reg-Z-24-000-23 od 25.03.2024. godine za privredni subjekat Alumina, utvrdilo da je kao osnivač privrednog subjekta Alumina sa 100% učešća u osnovnom (ukupnom) kapitalu upisan privredni subjekat Pavgord odnosno da je došlo do promjene vlasničke strukture bez rješenja o ocjeni koncentracije u smislu člana 18. stav (9) Zakona. Navedena promjena u sudskom registru je sprovedena na osnovu donesenog Rješenja o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj **(..)**** u izvršnom postupku a koje je dostavio privredni subjekat Pavgord ovom organu. Uvidom u Rješenje o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj (..)**, ustanovljeno je da je Osnovni sud u Zvorniku dosudio privrednom subjektu Pavgord udjele izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju koje ima u privrednom subjektu Alumina, nakon usmenog javnog nadmetanja održanog dana 28.12.2023 godine što je u skladu sa članom 18. stav 10. Zakona.

(..)** (..)**

Konkurencijski savjet je u smislu člana 52. Zakona prilikom određivanja visine novčane kazne uvažio sve olakšavajuće i objektivne okolnosti i utvrdio da su navedenom koncentracijom povrijeđene zakonske obaveze propisane članom 16. stav (1) a u vezi člana 18. stav (9) Zakona te shodno tome odlučilo kao u tački 2. dispozitiva Rješenja. Konkurencijski savjet je prilikom određivanja visine novčane kazne uzeo u obzir sljedeće: - da je Podnosilac prijave podnio predmetnu Prijavu, - da istu nije podnio u zakonom predviđenom roku zbog nepoznavanja obaveze podnošenja iste, - da je po saznanju o obavezi podnošenja Prijave namjere koncetracije, privredni subjekat Pavgord pored navedene Prijave podnio i Prijavu namjere koncentracije koja se odnosi na kupovinu privrednog subjekta Boksit a.d. Milići u zakonom propisanom roku, - da je u postupku ocjene koncentracije sarađivao i u ostavljenim rokovima dostavljao svu traženu relevantu dokumentaciju i podatke, - da koncetracija nije izazvala narušavanje relevatnog tržišta, Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H - da je predmetna koncentracija sprovedena prema odredbama Zakona o izvršnom postupku Republike Srpske; - da privredni subjekat Alumina sada posluje kao povezano društvo privrednog subjekta Pavgord. Na osnovu navedenog, Konkurencijski savjet je izrekao ukupnu novčanu kaznu radi kršenja člana 16. stav (1) Zakona a u vezi sa članom 18. stav (9) Zakona privrednom subjektu Pavgord u visini od 21.096,58 KM što predstavlja **(..)**** % ukupnog prihoda ostvarenog u 2023 godini koji je iznosio **(..)**** (u navedeni prihod uključen i prihod svih povezanih društava) kako je navedeno u tački 3. ovog Rješenja. U slučaju da privredni subjekat Pavgord ne izvrši uplatu novčane kazne u utvrđenom roku, Konkurencijski savjet će zatražiti od relevantnih tijela prinudno izvršenje istih, te obračunati zateznu kamatu za vrijeme prekoračenja roka uplate novčane kazne, u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine. Konkurencijski savjet je slijedom navedenog odlučio kao u tački 2. i 3. dispozitiva ovog Rješenja.

9. Administrativna taksa

Podnosilac Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. Tarifni broj 107. tačka d) podtačka 1. Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06,18/11 i 75/18) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 5.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. U skladu sa odredbom člana 3. stav. (1) i stav (2) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim savjetom, Podnosilac Prijave nakon izvršene uplate je dužan uplatnicu kao dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse dostaviti Konkurencijskom savjetu, prije dostavljanja Rješenja. Ukoliko Podnosilac Prijave ne izvrši uplatu administrativne takse, Konkurencijski savjet će pokrenuti postupak prinudne naplate po proceduri koja je propisana članom 18. Zakona o administrativnim taksama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07 i 3/10). Slijedom navedenog Konkurencijski savjet je odlučio kao u tački 4. dispozitiva ovog Rješenja.

10. Pouka o pravnom lijeku

Ovo Rješenje je konačno i protiv istoga nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovog Rješenja. Broj UP-03-26-1-021-22/24 20. februara 2025. godine Sarajevo Predsjednik **Ivo Jerkić** , s. r. Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 25. stav (1) tačka e), člana 42. stav (1) tačka d), a u vezi sa članovima 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije privrednog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča zaprimljenoj dana 13.08.2024. godine pod brojem UP-03-26-1-021-1/24 na 22. (dvadesetdrugoj) sjednici održanoj dana 20.02.2025. godine, donijelo je

RJEŠENJE 1.

Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda na teritoriji Bosne i Hercegovine koja nastaje sticanjem 100% udjela u osnovnom kapitalu u privrednom subjektu Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik od strane privrednog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča u smislu člana 12. stav (1). tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji.

2.

Utvrđuje se da privredni subjekt Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, nije podnio Prijavu koncentracije u zakonom predviđenom roku, u smislu člana 16. stav (1) Zakona o konkurenciji a u vezi člana 18. stav (9) istog Zakona.

3.

Zbog povrede Zakona o konkurenciji navedenih u tački 2. dispozitiva Rješenja, izriče se novčana kazna privrednom subjektu Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, u iznosu od 21.096,58 (dvadestjednahiljadadeve- desetšest i 1/58 konvertibilnih maraka) KM, koju je dužan platiti u roku od 8 dana od prijema ovog Rješenja. U slučaju da se izrečena novčana kazna ne uplati u navedenom roku ista će biti naplaćena prinudnim putem uz obračunatu zateznu kamatu za vrijeme prekoračenja roka, prema važećim propisima Bosne i Hercegovine.

4.

Obavezuje se Podnosilac prijave, privredni subjekt Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, da uplati administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 5.000,00 KM (pet hiljada konvertibilnih maraka) u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.

5.

Ovo Rješenje o koncentraciji upisuje se u Registar koncentracija.

6.

Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je dana 13.08.2024. godine pod brojem UP-03-26-1-021-1/24, zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljem tekstu: Prijava) privrednog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča (u daljem tekstu: Pavgord ili Podnosilac prijave) koja se se odnosi na sticanje 100% udjela u osnovnom kapitalu privrednog subjekta Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik (u daljem tekstu: Alumina ili Ciljno društvo). Konkurencijsko vijeće je nakon uvida u zaprimljenu Prijavu, dana 22.08.2024. godine pod brojem UP-03-26-1-021- 2/24 Podnosiocu prijave uputilo Zahtjev za dopunu prijave, dok je Podnosilac prijave aktom zaprimljenim pod brojem UP-03- 26-1-021-3/24 dana 27.08.2024. godine zatražio produženje roka za dostavljanje traženog. Konkurencijsko vijeće imajući u vidu razloge koje je naveo Podnosilac prijave, aktom broj UP-03-26-1-021-4/24 dana 30.08.2024. godine odobrilo traženo, te je Podnosilac prijave traženu dokumentaciju dostavio aktom zaprimljenim pod brojem UP-03-26-1-021-5/24 dana 17.09.2024. godine. Podnosilac prijave je aktom zaprimljenim pod brojem UP- 03-26-1-021-6/24 dana 25.09.2024. godine, obavijestio ovaj organ da zbog jednoobraznosti postupanja pred Konkurencijskim vijećem (podnijeli su još jednu Prijavu namjere koncetracije u vezi kupovine akcija u privrednom subjektu Boksit d.d. Milići) su dodatno definisali da će privredni subjekt Pavgord predstavljati zaposlenica na osnovu punomoći koju dostavljaju u prilogu kao i dopunu Prijave koja se odnosi na korekciju podataka za pojedine tačke iste. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. Konkurencijsko vijeće je u nekoliko navrata od Privrednog subjekta Pavgord zatražilo dopunu i dodatna pojašnjenja dostavljenih podataka, što je Podnosilac prijave i dostavio aktima zavedenim pod brojevima: - UP-03-26-1-021-8/24 - UP-03-26-1-021-12/24 - UP-03-26-1-021-15/24 - UP-03-26-1-021-16/24 i - UP-03-26-1-021-17/24 Podnosilac Prijave je naveo da zahtjev za ocjenu namjeravane koncentracije nije podnesen niti jednom drugom nadležnom organu izvan teritorije Bosne i Hercegovine, niti postoji namjera podnošenja takve prijave u smislu člana 30. stav 2. Zakona. Konkurencijsko vijeće je u skladu sa članom 16. stav 4. Zakona, izdalo Obavještenje o dostavljenoj Prijavi broj UP-03- 26-1-021-11/24 od 07.11.2024. godine, koje je objavljeno u dnevnim novinama Nezavisne novine i web stranici Konkurencijskog vijeća (https://bihkonk.gov.ba/) dana 11.11.2024, te tom prilikom pozvalo sve zainteresovane strane na dostavljanje pisanih komentara o provođenju iste. Na izdato Obavještenje Konkurencijsko vijeće je zaprimilo jedno očitovanje/komentar i to "Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara" - UDAU BH, Amalija Lebenični 2a, 75000 Tuzla pod brojem UP-03-26-1-021-13/24 (koji je putem e-maila poslan Konkurencijskom vijeću dana 15.11.2024. godine ali je isti zaveden dana 18.11.2024. godine). Nakon kompletiranja Prijave, Konkurencijsko vijeće je izdalo Potvrdu o prijemu kompletne i uredne Prijave, u smislu člana 30. stav 3. Zakona, dana 19.02.2025. godine aktom broj UP-03-26-1-021-20/24. Uvidom u podnesenu Prijavu, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo sljedeće: Prijava nije podnesena u propisanom roku u smislu člana 16. stav (1) Zakona, administrativna taksa je uplaćena.

1. Učesnici predmetne koncentracije

Učesnici predmetne koncentracije su privredni subjekti Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča i Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik.

1.1. Privredni subjekt Pavgord d.o.o.

Privredni subjekt Društvo za unutrašnju i spoljnu trgovinu, transport, turizam, zanatstvo i lične usluge "Pavgord" d.o.o. Foča, skraćeni naziv firme: Pavgord d.o.o. Foča, sa sjedištem na adresi Petra Kočića 1, 73300 Foča registrovano pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU-1-436-00 sa osnovnim upisanim kapitalom od 5.001,00 KM. Osnivač i vlasnik sa 100% učešća u kapitalu je fizičko lice, Gordan Pavlović. Pretežne registrovane djelatnosti privrednog subjekta Pavgord su testerisanje i blanjanje drveta (proizvodnja rezane građe), impregnacija drveta, dok pored tih djelatnosti privredni subjekt Pavgord aktivno posluje i ostvaruje prihode u sljedećim granama: gradnja poslovnih i stambenih objekata, transport, trgovina i ostale djelatnosti. Povezana društva u kojima privredni subjekt Pavgord ima 10% ili više udjela u osnovnom kapitalu ili 10% ili više prava glasa su: - NRMU d.o.o. Baljevo Polje bb, Miljevina registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU -1-1957-00 sa 80% vlasničkog udjela (pretežne djelatnosti - vađenje lignita (mrkog uglja); - Maglić d.o.o. Petra Kočića 1, Foča registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU -1- 424-00 sa 100% vlasničkog udjela - (pretežne djelatnosti - ostale pomoćne djelatnosti u prevozu); Fizičko lice Gordan Pavlović pored 100% vlasništva u privrednom subjektu Pavgord, ujedno je i 100% vlasnik sljedećih privrednih subjekata: - EG ENERGOGROUP d.o.o. Petra Kočića 1, Foča registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod brojem 62-01-0004-22 sa 100% vlasničkog udjela (pretežne djelatnosti - arhitektonske djelatnosti); - SRBINJE PUTEVI d.o.o. Baljevo polje bb, Foča registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU -1-792-00 sa 100% vlasničkog udjela (pretežne djelatnosti - izgradnja puteva i autoputeva) i - Nova Alumina d.o.o. Karakaj 105-e, Zvornik registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini pod brojem 59-01-0061-23 sa 100% vlasničkog udjela (pretežne djelatnosti - proizvodnja aluminija) - AR FORCE PROJECT d.o.o. Foča, registrovan pri Okružnom sudu u Trebinju pod RU -1-436-00 sa 100% vlasničkog udjela i pretežnim djelatnostima - savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje (povezano društvo privrednog subjekta Pavgord d.o.o. počev od dana 30.08.2024. godine kada je isti upisan kao osnivač). Fizičko lice Gordan Pavlović je direktor u privrednim subjektima Pavgord, Maglić, EG ENERGOGROUP i Nova Alumina. Privredni subjekt Pavgord je podnio i Prijavu koncentracije zaprimljenu pod brojem UP-05-26-1-020-1/24 dana 12.08.2024. godine a koja se odnosi na sticanje većinskog paketa dionica u privrednom subjektu Boksit a.d. Milići, u smislu člana 12. stav (1) tačka b) pod 1) Zakona o konkurenciji koja je također predmet razmatranja pred Konkurencijskim vijećem.

1.2. Privredni subjekt Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik (Ciljno društvo)

Privredni subjekt Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik je društvo ograničene odgovornosti registrovano pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini pod matičnim brojem upisa 59-01-0145-14, sa upisanim osnovnim kapitalom u iznosu od 253.072.107,00 KM. Privredni subjekt Alumina je bila u 100% vlasništvu privrednog subjekta Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, te nakon provođenja predmetne transakcije, privredni subjekat Pavgord je postao vlasnik sa 100% udjela u osnovnom kapitalu. Pretežna, odnosno registrovana djelatnost privrednog subjekta Alumina je proizvodnja aluminija, međutim u hemijskoj industriji osnovna djelatnost privrednog subjekta Alumina je proizvodnja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i "vodeno staklo". Privredni subjekat Alumina je vlasnik 49% udjela u privrednom subjektu Alusil d.o.o. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, Bosna i Hercegovina čija je pretežna djelatnost proizvodnja ostalih osnovnih neorganskih hemikalija (privredni subjekat Alusil je u stečaju i ne ostvaruje prihode na relevantnom tržištu, već samo od zakupnina te nije predmet ove transakcije). Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

2. Pravni okvir ocjene koncentracije

Konkurencijsko vijeće u provođenju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije primijenilo je odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06 i 34/10), Odluke o definisanju kategorija dominantnog položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterija za ocjenu koncentracija privrednih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10).

3. Pravni osnov i oblik prijavljene koncentracije

Koncentracija se odnosi na sticanje kontrole privrednog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča nad privrednim subjektom Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik i to kupovinom 100% udjela u osnovnom (ukupnom) kapitalu. U tom smislu, održana je licitacija dana 28.12.2023 godine u Osnovnom sudu u Zvorniku a na osnovu Zaključka Osnovnog suda u Zvorniku broj 1 (..)** o prodaji udjela izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju u privrednom subjektu Alumina, u izvršnom postupku tražioca izvršenja privrednog subjekta Pavgord radi izvršenja - naplate potraživanja protiv izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik. Naime, na predmetnoj licitaciji održanoj 28.12.2023 godine privredni subjekt Pavgord putem usmenog javnog nadmetanja, ujedno kao tražilac izvršenja i kao najpovoljniji ponuđač kupio je udjele izvršenika privrednog subjekta Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik u privrednom subjektu Alumina d.o.o. Zvornik čime je stekao 100% udio u osnovnom (ukupnom) kapitalu. Privredni subjekat Pavgord je dostavio sljedeće dokumente koji se odnose na predmetnu transakciju: - Zaključak Osnovnog suda u Zvorniku broj **(..)**** o prodaji udjela izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju u privrednom subjektu Alumina u izvršnom postupku tražioca izvršenja privrednog subjekta Pavgord radi izvršenja - naplate potraživanja protiv izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik; - Zapisnik sa održanog usmenog javnog nadmetanja broj **(..)**;** - Rješenje o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj (..)**, Osnovni sud u Zvorniku je dosudio privrednom subjektu Pavgord udjele izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju koje ima u privrednom subjektu Alumina. Stoga je Konkurencijjsko vijeće kao pravni osnov ove transakcije uzelo dostavljeni Zapisnik sa održanog usmenog javnog nadmetanja broj (..)**. Iz sadržine Zapisnika se utvrđuje da su udjeli izvršenika FG Birač a.d. u stečaju koje ima u privrednom subjektu Alumina d.o.o. Zvornik prodati privrednom subjektu Pavgord kao tražiocu izvršenja i najpovoljnijem ponuđaču na prvom ročištu za javno nadmetanje. Kupovinom privrednog subjekta Alumina, Podnosilac prijave nije stekao učešće od 49% u privrednom subjektu Alusil d.o.o.- u stečaju. Predmetna transakcija ima za posljedicu promjenu vlasničke strukture u privrednom subjektu Alumina i na osnovu dostavljenih podataka privredni subjekat Pavgord stiče 100% udjela u osnovnom kapitalu privrednog subjekta Alumina. 1 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu, u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji Slijedom navedenog, pravni oblik koncentracije prema navodima iz Prijave predstavlja sticanje kontrole ili preovladavajućeg uticaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim, odnosno nad više drugih privrednih subjekata ili dijelom drugog privrednog subjekta, odnosno dijelovima drugih privrednih subjekata i to sticanjem kupovine većine dionica ili udjela osnovnog kapitala u smislu člana 12. stav (1) tačka b) podtačka 1. Zakona.

4. Obaveza prijave koncentracije

Obaveza prijave koncentracije privrednih subjekata sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, u smislu člana 14. stav (1) pod b) Zakona, u vezi sa članom 2. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije privrednih subjekata, postoji ako ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta učesnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 8.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, ili ako je njihov zajednički udio na relevantnom tržištu veći od 40,00%. Prema podacima iz Prijave, ukupni godišnji prihodi privrednih subjekata učesnika koncentracije (i njihovih povezanih privrednih subjekata), na dan 31. decembar 2022. godine, kao godini koja prethodi koncentraciji, iznosi: Tabela 1.

Pavgord* Alumina KM KM

Svijet

(..)** (..)**

BiH

(..)** (..)**

Izvor: podaci iz Prijave - uključeni su prihodi svih povezanih društava privrednog subjekta Pavgord i isključeni su prihodi koji su oni ostvarili međusobnom razmjenom Godišnji prihodi učesnika koncentracije (Tabela 1) predstavljaju ukupne prihode (bez poreza na dodatnu vrijednost i drugih poreza koji se direktno odnose na učesnike koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu člana 9. tačka h) Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija privrednih subjekta. Prema navedenim podacima (Tabela 1.) privredni subjekti učesnici koncentracije ispunjavaju uslove ukupnog godišnjeg prihoda, iz člana 14. stav (1) tačka b) Zakona.

5. Relevantno tržište

Relevantno tržište koncentracije, u smislu člana 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom geografskom tržištu. Prema odredbi člana 4. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta u proizvodnom smislu, relevantno tržište obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imajući u vidu posebno njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobičajenu namjenu, način upotrebe, uslove prodaje i cijene. Prema članu 5. Odluke o utvrđivanju relevantnog tržišta, relevantno tržište u geografskom smislu obuhvata cjelokupnu ili dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojoj privredni subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuje od uslova tržišne konkurencije na susjednim geografskim tržištima. Prema članu 3. stav (3) Zakona, relevantno geografsko tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda i/ili usluga pod jedanakim ili dovoljno ujednačenim uslovima i koji to tržište bitno razlikuju S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. od uslova konkurencije na susjednim relevantnim geografskim tržištima. Podnosilac prijave, s obzirom na djelatnost Ciljnog društva Alumine - proizvodnja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i tečno "vodeno staklo", predlaže da relevantno tržište u proizvodnom smislu bude definisano kao tržište proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda, prilikom čega se navodi da Podnosilac prijave nije prisutan na navedenom tržištu, odnosno da nema preklapanja djelatnosti. Kao relevantno tržište u geografskom smislu, utvrđuje se teritorij Bosne i Hercegovine, s obzirom na činjenicu da je Ciljno društvo Alumina jedina fabrika na Zapadnom Balkanu, samim time i u Bosni i Hercegovini koja svoje proizvode većim dijelom izvozi (98%). Slijedom navedenog, kao relevantno tržište predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je odredilo tržište proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda na teritoriji Bosne i Hercegovine.

5.1. Analiza relevantnog tržišta

U Tabeli 2. predstavljena su tržišna učešća učesnika koncentracije i konkurenata na relevantnom tržištu u 2022. godini: Tabela 2.

R.b. Privredni subjekt Tržišni udjel (%) 1. Alumina d.o.o. Zvornik 100,00 2. Pavgord d.o.o. Foča 0,00 UKUPNO (1+2) 100,00

Izvor: podaci iz Prijave Nadalje se navodi da je privredni subjekat Alumina jedina fabrika na Zapadnom Balkanu, samim time i u Bosni i Hercegovini koja se bavi preradom boksita po Bayer-ovom postupku te mu je osnovna djelatnost proizvodnja i prodaja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i tečno "vodeno staklo" - alumosilikatnih proizvoda. Privredni subjekat Alumina je izvozno orijentisana kompanija sa preko 98% izvoza i izvozi proizvode za više od 150 direktnih kupaca u 55 zemalja širom svijeta na oko 310 različitih destinacija te nema filijala/poslovnice. Alumina je dobavljač vodećih kompanija kao što su: P&G, Henkel, Feralco, Kemira, Imerys, Silkem, dok su u BiH kupci njihovih proizvoda Glas komerc Gradačac, Dukat d.o.o. Banjaluka, Orvis d.o.o. Zenica, Bingo d.o.o. Tuzla, Edos Brčko i dr. Analizom dostavljenih podataka i procjenom namjeravane koncentracije, u smislu člana 17. Zakona, ocjenjuje se da provođenjem koncentracije neće doći do promjene dosadašnje strukture relevantnog tržišta jer Podnosilac prijave koncentracije nije aktivan na tržištu na kojem posluje Ciljno društvo, odnosno nema horizontalnog preklapanja njenih učesnika. Na osnovu navedenog (Tabela 2.) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da su učesnici predmetne koncentracije ispunili i uslov u smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona koji se odnosi na ukupno tržišno učešće i isto prelazi 40% na relevatnom tržištu Bosne i Hercegovine.

6. Očitovanje trećih strana na Obavještenje o prijavi koncentracije

Konkurencijsko vijeće je u skladu sa članom 16. stav 4. Zakona, izdalo Obavještenje o dostavljenoj Prijavi broj UP-03- 26-1-021-11/24 od 07.11.2024. godine, koje je objavljeno u dnevnim novinama Nezavisne novine i web stranici Konkurencijskog vijeća (https://bihkonk.gov.ba/) dana 11.11.2024. godine. Tom prilikom pozvalo je sve zainteresovane strane da ako imaju odgovarajuća saznanja o relevantnom tržištu na kojem će predmetna koncentracija imati efekat da mogu dostaviti pisane primjedbe i mišljenja. Na izdato Obavještenje Konkurencijsko vijeće je zaprimilo jedno očitovanje/komentar i to "Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara" - UDAU BH, Amalija Lebenični 2a, 75000 Tuzla pod brojem UP-03-26-1-021-11/24 (koji je putem e-maila poslan Konkurencijskom vijeću dana 15.11.2024. godine a isti je zaveden dana 18.11.2024. godine). U zaprimljenom komentaru navedenog Udruženja navodi se da privredni subjekat Pavgord nije nikako mogao steći 100% udjela u osnovnom kapitalu privrednog subjekta Alumina, te u vezi toga dostavljaju Presudu Višeg privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 122 356 21 Pž 2 od 15.12.2021 godine. Presuda se odnosi na sudski spor koji se vodio/vodi između privrednog subjekta Alumina kao tužioca i Ukias Bankas Kaunas Litvanija kao tuženog a u vezi ništavosti ugovora o zalozi koji su zaključeni između TG Birač a.d. Zvornik i Ukias Bankas Kaunas Litvanija, a koji su kasnije prešli na privrednog subjekta Pavgord kao tuženog otkupom istih. Navedenom presudom potvrđena je presuda Okružnog privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 122356 17 Ps od 05.02.2021. godine. Udruženje smatra da s obzirom da je gore navedenom presudom naloženo privrednom subjektu Pavgord da Izjavu i da trpi da se izvrši brisanje navedenih zaloga kod Ministarstva pravde BiH, te da privredni subjekat Pavgord nije izvršio navedeno, isti nije mogao steći 100% udjela u osnovnom kapitalu. Svaka zainteresovana strana može da osporava valjanost ugovora ili nekog drugog pravnog osnova koncentracije pred nadležnim sudovima. Shodno tome, Konkurencijsko vijeće je prilikom ocjene predmetne koncentracije razmotrilo pristigli komentar UDAU BH i tom prilikom utvrđeno je da se primjedba ne odnosi konkretno na relevantno tržište predmetne koncentracije, što je bila svrha objavljenog obavještenja, već na spor koji je u sudskoj nadležnosti a vodio se/vodi između gore navedenih stranaka. Stoga komentar UDAU BH za predmetnu koncentraciju nije ocijenjen kao relevantan.

7. Ocjena koncentracije

Kao što je navedeno u tački 5.1. obrazloženja ovog Rješenja, provođenje predmetne koncentracije ne može imati uticaj na relevantno tržište i njegovu strukturu iz razloga jer Podnosilac prijave koncentracije nije aktivan na tržištu na kojem posluje Ciljno društvo, te nema horizontalnog preklapanja njenih učesnika, te samim tim ova koncentracija neće dovesti do promjene postojeće tržišne strukture na relevantnom tržištu. Konkurencijsko vijeće je na osnovu podataka i činjenica navedenih u podnesenoj Prijavi i dostavljenoj dokumentaciji došlo do sljedećih saznanja: - sticanjem 100% udjela u privrednom subjektu Alumina od strane privrednog subjekta Pavgord struktura tržišta će ostati nepromijenjena u pogledu tržišnog udjela, odnosno ista ima za posljedicu promjenu vlasničke strukture u privrednom subjektu Alumina; - privredni subjekat Pavgord kao Podnosilac prijave niti jedno od njegovih povezanih društava, ne djeluje na tržištu na kome Ciljno društvo privredni subjekat Alumina obavlja svoju osnovnu djelatnost a to je proizvodnja i prodaja alumosilikatnih proizvoda; Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H -

(..)**

- (..)**; - da u godinama koje slijede istraživanja i razvoj Alumine će biti usmjereni ka rješavanju energetske budućnosti fabrike, te je plan da se napravi ozbiljan projektni zadatak koji će biti realizovan u naredne tri ili četiri godine. Kroz efikasniji proces proizvodnje, krajnji potrošači mogu očekivati ekološki prihvatljivije proizvode, čime se pridonosi očuvanju životne sredine. Istovremeno, širenje poslovanja i povećanje konkurentnosti bi trebalo otvoriti prostor za nove inovacije, što omogućava pristup naprednim, konkurentnijim i kvalitetnijim proizvodima; - da prema podacima iz Prijave namjere koncentracije koja se odnosi na sticanje većinskog vlasništva nad privrednim subjektom Boksit a.d. Milići koji je dobavljač privrednog subjekta Alumina rudom boksit, očekuje se da će se postići niz pogodnosti za potrošače, korisnike finalnih alumosilikatnih proizvoda, kao što su: snižavanje cijena i povećanje kvalitete proizvoda i/ili usluga, uvođenje inovacija i proširivanje mogućnosti izbora; - prema dostavljenom tabelarnom pregledu dobavljača rude boksit za privredni subjekat Alumina za 2022. i 2023 godinu ustanovljeno je da privredni subjekat Boksit kao dobavljač pokrivao sa (..)**% u 2022 godini i (..)**% u 2023 godini sa navedenom sirovinom; - potrebe za preostalom rudom boksit u 2022. i 2023. godini privredeni subjekat Alumina je obezbjeđivao i preko drugih dobavljača kao što su (..)**; - privredni subjekat Alumina je u 2023 godini kupio ukupno (..)**, od čega je od privrednog subjekta Boksit kupljeno 2023 godine (..)**, dok je preostali dio rude boksita kupio od drugih dobavljača; - prema dostavljenom tabelarnom prikazu za 2022 i 2023 godinu kupovine rude boksit vidljivo je da je riječ o istim dobavljačima i približno istim količinima rude boksit koje su otkupljivane; - da je na osnovu dostavljenog pregleda investicija u 2024. godini privredni subjekat Alumina imao više od 30 investicija koje su se odnosile kako na rekonstrukcije i izgradnje objekata, tako i na izgradnju i instalaciju postrojenja i pogona vezano za proizvodne procese; - da prema dostavljenim podacima koji se odnose na kupce i dobavljače (pregled 2023/2024 godina, proizvodi i cijene) privredni subjekat Alumina je izvozno orijentisana kompanija sa preko 98% izvoza i izvozi proizvode za više od 150 direktnih kupaca u 55 zemalja širom svijeta, odnosno veći dio njihovih proizvoda namijenjen je za druga tržišta van teritorije Bosne i Hercegovine; - (..)**. Konkurencijsko vijeće je zaključilo u skladu sa članom 17. Zakona o konkurenciji da se provođenjem predmetne koncentracije ne sprječava, ograničava niti narušava tržišna konkurencija na relevantnom tržištu proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda u Bosni i Hercegovini, s obzirom da navedena koncetracija neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na relevatnom tržištu. Navedenom transakcijom se vrši samo promjena većinskog vlasništva nad Ciljnim društvom - Aluminom i ulazak Podnosioca prijave na relevantno tržište te nema preklapanja poslovnih aktivnosti privrednih subjekata Pavgord i Alumine. Također, navedena transakcija neće uticati na druge dobavljače rude boksit koji snabdjevaju privredni subjekat Alumina, s obzirom da u samom procesu proizvodnje postoji potreba za dodatnim količinima rude boksit, te da privredni subjekat Boksit d.d. Milići ne može da zadovolji u potpunosti potrebe za navedenom sirovinom. Privredni subjekat Boksit d.d. Milići zadovoljava cca **(..)**** % potreba za sirovinom privrednog subjekta Alumina, te se privredni subjekat Alumina iz navedenog razloga snabdjeva rudom boksit i od drugih dobavljača zbog potrebe obezbjeđenja kontinuiranog procesa proizvodnje alumosilikatnih proizvoda. Konkurencijsko vijeće je uzimajući u obzir iznesene činjenice i podatke, ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu člana 18. stav (2) tačka a) Zakona te odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ovog Rješenja.

8. Novčana kazna

Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da predmetna koncentracija predstavlja koncentraciju u smislu člana 12. stav (1) tačka b) pod 1) Zakona, te da je obaveza prijave koncentracije u smislu člana 14. stav (1) tačka b) Zakona postojala za privredni subjekt Pavgord. Konkurencijsko vijeće, u smislu člana 49. stav (1) tačka b) Zakona o konkurenciji, može izreći novčanu kaznu do 1,0% od ukupnog prihoda u prethodnoj godini poslovanja radi neprijavljivanja koncentracije, u smislu člana 16. stav (1) Zakona o konkurenciji. Privredni subjekt Pavgord bio je dužan podnijeti prijavu koncentracije, u smislu člana 16. Zakona, u roku od petnaest dana od dana zaključivanja sporazuma, objavljivanja javne ponude akcija ili sticanje kontrole, zavisno šta nastupi ranije. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da se u predmetnoj transakciji radi o dva privredna subjekta koja neposredno učestvuju na relevatnim tržištima i ostvaruju prihode na istim te da je privredni subjekat Pavgord stekao dominanatan uticaj nad privrednim subjektom Alumina kupovinom 100% udjela u osnovnom kapitalu u smislu člana 12. stav 1. tačka b) podtačka 1) Zakona, pri čemu Zakon nije propisao načine sticanja kupovinom (u postupku stečaja, u izvršnom postupku kao tražioci izvršenja, zaključivanjem ugovora i sl.) Budući da je Prijava podnesena, dana 13.08.2024. godine Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nije ispoštovana navedena odredba Zakona koja se odnosila na vremenski rok za podnošenje prijave. Članom 18. stav (9) Zakona propisano je da se koncetracija neće moći sprovesti prije donošenja rješenja kojim se potvrđuje usklađenost predmetne koncetracije iz člana 12. i 14. ovog Zakona, dok je stavom (10) propisano da odredbe stava (9) ovog člana ne sprečava aktivnosti sticanja kontrole and privrednim subjektima regulisane drugim propisima. Članom 48. stav (1) tačka e) Zakona radi provođenja koncentracije bez rješenja Konkurencijsko vijeće izriče novčanu kaznu do 10,0% od ukupnog godišnjeg prihoda privrednog subjekta iz prethodne godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda zakona u smislu člana 18. stav (9) istog Zakona. U vezi sa navedenim odredbama Zakona, Konkurencijsko vijeće je uvidom u dostavljeni izvod iz sudskog registra Okružnog privrednog suda u Bijeljini broj 059-0-Reg-Z-24- 000-23 od 25.03.2024. godine za privredni subjekat Alumina, utvrdilo da je kao osnivač privrednog subjekta Alumina sa 100% učešća u osnovnom (ukupnom) kapitalu upisan privredni subjekat Pavgord odnosno da je došlo do promjene vlasničke S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. strukture bez rješenja o ocjeni koncentracije u smislu člana 18. stav (9) Zakona. Navedena promjena u sudskom registru je sprovedena na osnovu donesenog Rješenja o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj **(..)**** u izvršnom postupku a koje je dostavio privredni subjekat Pavgord ovom organu. Uvidom u Rješenje o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj (..)**, ustanovljeno je da je Osnovni sud u Zvorniku dosudio privrednom subjektu Pavgord udjele izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju koje ima u privrednom subjektu Alumina, nakon usmenog javnog nadmetanja održanog dana 28.12.2023 godine što je u skladu sa članom 18. stav 10. Zakona.

(..)** (..)**

Konkurencijsko vijeće je u smislu člana 52. Zakona prilikom određivanja visine novčane kazne uvažilo sve olakšavajuće i objektivne okolnosti i utvrdilo da su navedenom koncentracijom povrijeđene zakonske obaveze propisane članom 16. stav (1) a u vezi člana 18. stav (9) Zakona te shodno tome odlučilo kao u tački 2. dispozitiva Rješenja. Konkurencijsko vijeće je prilikom određivanja visine novčane kazne uzelo u obzir sljedeće: - da je Podnosilac prijave podnio predmetnu Prijavu, - da istu nije podnio u zakonom predviđenom roku zbog nepoznavanja obaveze podnošenja iste, - da je po saznanju o obavezi podnošenja Prijave namjere koncetracije, privredni subjekat Pavgord pored navedene Prijave podnio i Prijavu namjere koncentracije koja se odnosi na kupovinu privrednog subjekta Boksit a.d. Milići u zakonom propisanom roku, - da je u postupku ocjene koncentracije sarađivao i u ostavljenim rokovima dostavljao svu traženu relevantu dokumentaciju i podatke, - da koncetracija nije izazvala narušavanje relevatnog tržišta, - da je predmetna koncentracija sprovedena prema odredbama Zakona o izvršnom postupku Republike Srpske; - da privredni subjekat Alumina sada posluje kao povezano društvo privrednog subjekta Pavgord. Na osnovu navedenog, Konkurencijsko vijeće je izreklo ukupnu novčanu kaznu radi kršenja člana 16. stav (1) Zakona a u vezi sa članom 18. stav (9) Zakona privrednom subjektu Pavgord u visini od 21.096,58 KM što predstavlja (..)**% ukupnog prihoda ostvarenog u 2023 godini koji je iznosio **(..)**** KM (u navedeni prihod uključen i prihod svih povezanih društava) kako je navedeno u tački 3. ovog Rješenja. U slučaju da privredni subjekat Pavgord ne izvrši uplatu novčane kazne u utvrđenom roku, Konkurencijsko vijeće će zatražiti od relevantnih tijela prinudno izvršenje istih, te obračunati zateznu kamatu za vrijeme prekoračenja roka uplate novčane kazne, u skladu sa propisima Bosne i Hercegovine. Konkurencijsko vijeće je slijedom navedenog odlučilo kao u tački 2. i 3. dispozitiva ovog Rješenja.

9. Administrativna taksa

Podnosilac Prijave na ovo Rješenje, u skladu sa članom 2. Tarifni broj 107. tačka d) podtačka 1. Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06, 18/11 i 75/18) je dužan platiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 5.000,00 KM u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. U skladu sa odredbom člana 3. stav. (1) i stav (2) tačka b) Odluke o visini administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem, Podnosilac Prijave nakon izvršene uplate je dužan uplatnicu kao dokaz o izvršenoj uplati administrativne takse dostaviti Konkurencijskom vijeću, prije dostavljanja Rješenja. Ukoliko Podnosilac Prijave ne izvrši uplatu administrativne takse, Konkurencijsko vijeće će pokrenuti postupak prinudne naplate po proceduri koja je propisana članom 18. Zakona o administrativnim taksama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07 i 3/10). Slijedom navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u tački 4. dispozitiva ovog Rješenja.

10. Pouka o pravnom lijeku

Ovo Rješenje je konačno i protiv istoga nije dozvoljena žalba. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema, odnosno objave ovog Rješenja. Broj UP-03-26-1-021-22/24 20. februara 2025. godine Sarajevo Predsjednik **Ivo Jerkić** , s. r. Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, na temelju članka 25. stavak (1) točka e), članka 42. stavak (1) točka d), a u svezi sa člancima 12., 14., 16., 17. i 18. Zakona o konkurenciji ("Službeni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), rješavajući po Prijavi koncentracije gospodarskog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča zaprimljenoj dana 13.08.2024. godine pod brojem UP-03-26-1-021-1/24 na 22. (dvadesetdrugoj) sjednici održanoj dana 20.02.2025. godine, donijelo je

RJEŠENJE 1.

Ocjenjuje se dopuštenom koncentracija na tržištu proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda na teritoriju Bosne i Hercegovine koja nastaje stjecanjem 100% udjela u temeljnom kapitalu u gospodarskom subjektu Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik od strane gospodarskog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča u smislu članka 12. stavak (1). točka b) pod 1) Zakona o konkurenciji.

2.

Utvrđuje se da gospodarski subjekt Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, nije podnio Prijavu koncentracije u zakonom predviđenom roku, u smislu članka 16. stavak (1) Zakona o konkurenciji a u svezi članka 18. stavak (9) istog Zakona.

3.

Zbog povrede Zakona o konkurenciji navedenih u točki 2. izreke Rješenja, izriče se novčana kazna gospodarskom subjektu Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, u iznosu od 21.096,58 (dvadestjednatisućadevedesetšest i 1/58 konvertibilnih maraka) KM, koju je dužan platiti u roku od 8 dana od primitka ovog Rješenja. U slučaju da se izrečena novčana kazna ne uplati u navedenom roku ista će biti naplaćena prinudnim putem uz obračunatu zateznu kamatu za vrijeme prekoračenja roka, prema važećim propisima Bosne i Hercegovine.

4.

Obvezuje se Podnositelj prijave, gospodarski subjekt Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča, da uplati administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 5.000,00 KM (pet tisuća konvertibilnih maraka) u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

5.

Ovo Rješenje o koncentraciji upisuje se u Registar koncentracija.

6.

Ovo Rješenje je konačno i bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Konkurencijsko vijeće) je dana 13.08.2024. godine pod brojem UP-03-26-1-021-1/24, zaprimilo Prijavu koncentracije (u daljnjem tekstu: Prijava) gospodarskog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča (u daljnjem tekstu: Pavgord ili Podnositelj prijave) koja se se odnosi na stjecanje 100% udjela u temeljnom kapitalu gospodarskog subjekta Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik (u daljnjem tekstu: Alumina ili Ciljno društvo). Konkurencijsko vijeće je nakon uvida u zaprimljenu Prijavu, dana 22.08.2024. godine pod brojem UP-03-26-1-021- 2/24 Podnositelju prijave uputilo Zahtjev za dopunu prijave, dok je Podnositelj prijave aktom zaprimljenim pod brojem UP- 03-26-1-021-3/24 dana 27.08.2024 godine zatražio produljenje roka za dostavljanje traženog. Konkurencijsko vijeće imajući u vidu razloge koje je naveo Podnositelj prijave, aktom broj UP-03-26-1-021-4/24 dana 30.08.2024 godine odobrilo traženo, te je Podnositelj prijave traženu dokumentaciju dostavio aktom zaprimljenim pod brojem UP-03-26-1-021-5/24 dana 17.09.2024 godine. Podnositelj prijave je aktom zaprimljenim pod brojem UP-03-26-1-021-6/24 dana 25.09.2024 godine, obavijestio ovaj organ da zbog jednoobraznosti postupanja pred Konkurencijskim vijećem (podnijeli su još jednu Prijavu namjere koncetracije u svezi kupovine dionica u gospodarskom subjektu Boksit d.d. Milići) su dodatno definirali da će gospodarski subjekt Pavgord predstavljati uposlenica na temelju punomoći koju dostavljaju u prilogu kao i dopunu Prijave koja se odnosi na korekciju podataka za pojedine točke iste. Konkurencijsko vijeće je u nekoliko navrata od gospodarskog subjekta Pavgord zatražilo dopunu i dodatna pojašnjenja dostavljenih podataka, što je Podnositelj prijave i dostavio aktima zavedenim pod brojevima: - UP-03-26-1-021-8/24 - UP-03-26-1-021-12/24 - UP-03-26-1-021-15/24 - UP-03-26-1-021-16/24 i - UP-03-26-1-021-17/24 Podnositelj Prijave je naveo da zahtjev za ocjenu namjeravane koncentracije nije podnesen niti jednom drugom nadležnom organu izvan teritorija Bosne i Hercegovine, niti postoji namjera podnošenja takve prijave u smislu članka 30. stavak 2. Zakona. Konkurencijsko vijeće je sukladno sa člankom 16. stavak 4. Zakona, izdalo Obavijest o dostavljenoj Prijavi broj UP-03- 26-1-021-11/24 od 07.11.2024. godine, koje je objavljeno u dnevnim novinama Nezavisne novine i web stranici Konkurencijskog vijeća (https://bihkonk.gov.ba/) dana 11.11.2024, te tom prilikom pozvalo sve zainteresirane strane na dostavljanje pisanih komentara o provođenju iste. Na izdanu Obavijest Konkurencijsko vijeće je zaprimilo jedno očitovanje/komentar i to "Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara" - UDAU BH, Amalija Lebenični 2a, 75000 Tuzla pod brojem UP-03-26-1-021-13/24 (koji je putem e-maila poslan Konkurencijskom vijeću dana 15.11.2024 godine ali je isti zaveden dana 18.11.2024. godine). Nakon kompletiranja Prijave, Konkurencijsko vijeće je izdalo Potvrdu o primitku kompletne i uredne Prijave, u smislu članka 30. stavak 3. Zakona, dana 19.02.2025. godine aktom broj UP-03-26-1-021-20/24. Uvidom u podnesenu Prijavu, Konkurencijsko vijeće je utvrdilo sljedeće: Prijava nije podnesena u propisanom roku u smislu članka 16. stavak (1) Zakona, administrativna pristojba je uplaćena.

1. Sudionici predmetne koncentracije

Sudionici predmetne koncentracije su gospodarski subjekti Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča i Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik.

1.1. Gospodarski subjekt Pavgord d.o.o.

Gospodarski subjekt Društvo za unutrašnju i spoljnu trgovinu, transport, turizam, zanatstvo i lične usluge "Pavgord" d.o.o. Foča, skraćeni naziv firme: Pavgord d.o.o. Foča, sa sjedištem na adresi Petra Kočića 1, 73300 Foča registrirano pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU-1-436-00 sa osnovnim upisanim kapitalom od 5.001,00 KM. Osnivač i vlasnik sa 100% udjela u kapitalu je fizička osoba, Gordan Pavlović. Pretežite registrirane djelatnosti gospodarskog subjekta Pavgord su testerisanje i blanjanje drveta (proizvodnja rezane građe), impregnacija drveta, dok pored tih djelatnosti gospodarski subjekt Pavgord aktivno posluje i ostvaruje prihode u sljedećim granama: gradnja poslovnih i stambenih objekata, transport, trgovina i ostale djelatnosti. Povezana društva u kojima gospodarski subjekt Pavgord ima 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili 10% ili više prava glasa su: - NRMU d.o.o. Baljevo Polje bb, Miljevina registriran pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU - 1-1957-00 sa 80% vlasničkog udjela (pretežite djelatnosti - vađenje lignita (mrkog uglja); - Maglić d.o.o. Petra Kočića 1, Foča registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU -1- 424-00 sa 100% vlasničkog udjela - (pretežite djelatnosti - ostale pomoćne djelatnosti u prijevozu); Fizička osoba Gordan Pavlović pored 100% vlasništva u gospodarskom subjektu Pavgord, ujedno je i 100% vlasnik slijedećih gospodarskih subjekata: - EG ENERGOGROUP d.o.o. Petra Kočića 1, Foča registriran pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod brojem 62-01-0004-22 sa 100% vlasničkog udjela (pretežite djelatnosti - arhitektonske djelatnosti); - SRBINJE PUTEVI d.o.o. Baljevo polje bb, Foča registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Trebinju pod RU -1-792-00 sa 100% vlasničkog udjela (pretežite djelatnosti - izgradnja puteva i autoputeva) i - Nova Alumina d.o.o. Karakaj 105-e, Zvornik registrovan pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini pod brojem 59-01-0061-23 sa 100% vlasničkog udjela (pretežite djelatnosti - proizvodnja aluminija) - AR FORCE PROJECT d.o.o. Foča, registriran pri Okružnom sudu u Trebinju pod RU -1-436-00 sa 100% vlasničkog udjela i pretežitim djelatnostima - savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje (povezano društvo gospodarskog subjekta Pavgord d.o.o. počev od dana 30.08.2024. godine kada je isti upisan kao osnivač). Fizička osoba Gordan Pavlović je direktor u gospodarskim subjektima Pavgord, Maglić, EG ENERGOGROUP i Nova Alumina. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. Gospodarski subjekt Pavgord je podnio i Prijavu koncentracije zaprimljenu pod brojem UP-05-26-1-020-1/24 dana 12.08.2024 godine a koja se odnosi na stjecanje većinskog paketa dionica u gospodarskom subjektu Boksit a.d. Milići, u smislu članka 12. stavak (1) točka b) pod 1) Zakona o konkurenciji koja je također predmet razmatranja pred Konkurencijskim vijećem.

1.2. Gospodarski subjekt Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik (Ciljno društvo)

Gospodarski subjekt Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik je društvo ograničene odgovornosti registrirano pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini pod matičnim brojem upisa 59-01-0145-14, sa upisanim osnovnim kapitalom u iznosu od 253.072.107,00 KM. Gospodarski subjekt Alumina je bila u 100% vlasništvu gospodarskog subjekta Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, te nakon provođenja predmetne transakcije, gospodarski subjekt Pavgord je postao vlasnik sa 100% udjela u temeljnom kapitalu. Pretežita, odnosno registrirana djelatnost gospodarskog subjekta Alumina je proizvodnja aluminija, međutim u kemijskoj industriji temeljna djelatnost gospodarskog subjekta Alumina je proizvodnja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i "vodeno staklo". Gospodarski subjekat Alumina je vlasnik 49% udjela u gospodarskom subjektu Alusil d.o.o. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik, Bosna i Hercegovina čija je pretežita djelatnost proizvodnja ostalih osnovnih neorganskih hemikalija (gospodarski subjekt Alusil je u stečaju i ne ostvaruje prihode na mjerodavnom tržištu, već samo od zakupnina te nije predmet ove transakcije).

2. Pravni okvir ocjene koncentracije

Konkurencijsko vijeće u provođenju postupka ocjene dopuštenosti koncentracije primijenilo je odredbe Zakona, Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06 i 34/10), Odluke o definiranju kategorija vladajućeg položaja ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10) te Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterija za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata ("Službeni glasnik BiH", broj 34/10).

3. Pravni temelj i oblik prijavljene koncentracije

Koncentracija se odnosi na stjecanje kontrole gospodarskog subjekta Pavgord d.o.o. Foča, Petra Kočića 1, 73300 Foča nad gospodarskim subjektom Alumina d.o.o. Karakaj bb, 75400 Zvornik i to kupovinom 100% udjela u temeljnom (ukupnom) kapitalu. U tom smislu, održana je licitacija dana 28.12.2023 godine u Osnovnom sudu u Zvorniku a na temelju Zaključka Osnovnog suda u Zvorniku broj 1 (..)** o prodaji udjela izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju u gospodarskom subjektu Alumina, u izvršnom postupku tražitelja izvršenja gospodarskog subjekta Pavgord radi izvršenja - naplate potraživanja protiv izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik. Naime, na predmetnoj licitaciji održanoj 28.12.2023. godine gospodarski subjekt Pavgord putem usmenog javnog nadmetanja, ujedno kao tražitelj izvršenja i kao najpovoljniji ponuđač kupio je udjele izvršenika gospodarskog subjekta Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik u 1 (..)** - Podaci predstavljaju poslovnu tajnu, u smislu člana 38. Zakona o konkurenciji gospodarskom subjektu Alumina d.o.o. Zvornik čime je stekao 100% udjel u osnovnom (ukupnom) kapitalu. Gospodarski subjekt Pavgord je dostavio sljedeće dokumente koji se odnose na predmetnu transakciju: - Zaključak Osnovnog suda u Zvorniku broj **(..)**** o prodaji udjela izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju u gospodarskom subjektu Alumina u izvršnom postupku tražitelja izvršenja gospodarskog subjekta Pavgord radi izvršenja - naplate potraživanja protiv izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju, Karakaj bb, Zvornik; - Zapisnik sa održanog usmenog javnog nadmetanja broj. **(..)**** i - Rješenje o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj (..)**, Osnovni sud u Zvorniku je dosudio gospodarskom subjektu Pavgord udjele izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju koje ima u gospodarskom subjektu Alumina. Stoga je Konkurencijjsko vijeće kao pravni temelj ove transakcije uzelo dostavljeni Zapisnik sa održanog usmenog javnog nadmetanja broj **(..)**** . Iz sadržine Zapisnika se utvrđuje da su udjeli izvršenika FG Birač a.d. u stečaju koje ima u gospodarskom subjektu Alumina d.o.o. Zvornik prodati gospodarskom subjektu Pavgord kao tražitelju izvršenja i najpovoljnijem ponuđaču na prvom ročištu za javno nadmetanje. Kupovinom gospodarskog subjekta Alumina, Podnositelj prijave nije stekao udjel od 49% u gospodarskom subjektu Alusil d.o.o.- u stečaju. Predmetna transakcija ima za posljedicu promjenu vlasničke strukture u gospodarskom subjektu Alumina i na temelju dostavljenih podataka gospodarski subjekt Pavgord stječe 100% udjela u temeljnom kapitalu gospodarskog subjekta Alumina. Slijedom navedenog, pravni oblik koncentracije prema navodima iz Prijave predstavlja stjecanje kontrole ili preovladavajućeg utjecaja jednog, odnosno više gospodarskih subjekata nad drugim, odnosno nad više drugih gospodarskih subjekata ili dijelom drugog gospodarskog subjekta, odnosno dijelovima drugih gospodarskih subjekata i to stjecanjem kupovine većine dionica ili udjela temeljnog kapitala u smislu članka 12. stavak (1) točka b) podtočka 1. Zakona.

4. Obveza prijave koncentracije

Obveza prijave koncentracije gospodarskih subjekata sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, u smislu članka 14. stavak (1) pod b) Zakona, u svezi sa člankom 2. Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracije gospodarskih subjekata, postoji ako ukupni godišnji prihod svakog od najmanje dva gospodarska subjekta sudionika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 8.000.000,00 KM po završnom računu u godini koja je prethodila koncentraciji, ili ako je njihov zajednički udjel na mjerodavnom tržištu veći od 40,00%. Prema podatcima iz Prijave, ukupni godišnji prihodi gospodarskih subjekata sudionika koncentracije (i njihovih povezanih gospodarskih subjekata), na dan 31. prosinac 2022. godine, kao godini koja prethodi koncentraciji, iznosi: Tablica 1.

Pavgord* Alumina KM KM

Svijet

(..)** (..)**

BiH

(..)** (..)**

Izvor: podatci iz Prijave Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H - uključeni su prihodi svih povezanih društava gospodarskog subjekta Pavgord i isključeni su prihodi koji su oni ostvarili međusobnom razmjenom. Godišnji prihodi sudionika koncentracije (Tablica 1) predstavljaju ukupne prihode (bez poreza na dodatnu vrijednost i drugih poreza koji se izravno odnose na sudionike koncentracije na tržištu Bosne i Hercegovine), u smislu članka 9. točka h) Odluke o načinu podnošenja prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija gospodarskih subjekata. Prema navedenim podatcima (Tablica 1.) gospodarski subjekti sudionici koncentracije ispunjavaju uvjete ukupnog godišnjeg prihoda, iz članka 14. stavak (1) točka b) Zakona.

5. Mjerodavno tržište

Mjerodavno tržište koncentracije, u smislu članka 3. Zakona, te čl. 4. i 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, čini tržište određenih proizvoda/usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti na određenom zemljopisnom tržištu. Prema odredbi članka 4. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta u proizvodnom smislu, mjerodavno tržište obuhvata sve proizvode i/ili usluge koje potrošači i/ili korisnici smatraju međusobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imajući u vidu posebno njihove bitne značajke, kvalitetu, uobičajenu namjenu, način uporabe, uvjete prodaje i cijene. Prema članku 5. Odluke o utvrđivanju mjerodavnog tržišta, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvata cjelokupnu ili dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski subjekt djeluje u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuje od uvjeta tržišne konkurencije na susjednim zemljopisnim tržištima. Prema članku 3. stavak (3) Zakona, mjerodavno zemljopisno tržište obuhvata cjelokupan ili značajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini mjerodavnog proizvoda i/ili usluga pod jedanakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima i koji to tržište bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim mjerodavnim zemljopisnim tržištima. Podnositelj prijave, s obzirom na djelatnost Ciljnog društva Alumine - proizvodnja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i tečno "vodeno staklo", predlaže da mjerodavno tržište u proizvodnom smislu bude definirano kao tržište proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda, prilikom čega se navodi da Podnositelj prijave nije prisutan na navedenom tržištu, odnosno da nema preklapanja djelatnosti. Kao mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu, utvrđuje se teritorij Bosne i Hercegovine, s obzirom na činjenicu da je Ciljno društvo Alumina jedina fabrika na Zapadnom Balkanu, samim time i u Bosni i Hercegovini koja svoje proizvode većim dijelom izvozi (98%). Slijedom navedenog, kao mjerodavno tržište predmetne koncentracije Konkurencijsko vijeće je odredilo tržište proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda na teritoriju Bosne i Hercegovine.

5.1. Analiza mjerodavnog tržišta

U Tablici 2. predstavljena su tržišni udjeli sudionika koncentracije i konkurenata na mjerodavnom tržištu u 2022. godini: Tablica 2.

R.b. Gospodarski subjekt Tržišni udjel (%) 1. Alumina d.o.o. Zvornik 100,00 2. Pavgord d.o.o. Foča 0,00 UKUPNO (1+2) 100,00

Izvor: podatci iz Prijave Nadalje se navodi da je gospodarski subjekt Alumina jedina fabrika na Zapadnom Balkanu, samim time i u Bosni i Hercegovini koja se bavi preradom boksita po Bayer-ovom postupku te mu je temeljna djelatnost proizvodnja i prodaja alumosilikatnih proizvoda obuhvatajući razne vrste hidrata i glinica (aluminijum oksidi i aluminijum hidroksidi), fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gel i tečno "vodeno staklo" - alumosilikatnih proizvoda. Gospodarski subjekt Alumina je izvozno orijentirana kompanija sa preko 98% izvoza i izvozi proizvode za više od 150 izravnih kupaca u 55 zemalja širom svijeta na oko 310 različitih destinacija te nema filijala/poslovnice. Alumina je dobavljač vodećih kompanija kao što su: P&G, Henkel, Feralco, Kemira, Imerys, Silkem, dok su u BiH kupci njihovih proizvoda Glas komerc Gradačac, Dukat d.o.o. Banjaluka, Orvis d.o.o. Zenica, Bingo d.o.o. Tuzla, Edos Brčko i dr. Analizom dostavljenih podataka i procjenom namjeravane koncentracije, u smislu članka 17. Zakona, ocjenjuje se da provođenjem koncentracije neće doći do promjene dosadašnje strukture mjerodavnog tržišta jer Podnositelj prijave koncentracije nije aktivan na tržištu na kojem posluje Ciljno društvo, odnosno nema horizontalnog preklapanja njenih sudionika. Na temelju navedenog (Tablica 2.) Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da su sudionici predmetne koncentracije ispunili i uvjet u smislu članka 14. stavak (1) točka b) Zakona koji se odnosi na ukupan tržišni udjel i isto prelazi 40% na mjerodavnom tržištu Bosne i Hercegovine.

6. Očitovanje trećih strana na Obavijest o prijavi koncentracije

Konkurencijsko vijeće je sukladno sa člankom 16. stavak 4. Zakona, izdalo Obavijest o dostavljenoj Prijavi broj UP-03- 26-1-021-11/24 od 07.11.2024. godine, koje je objavljeno u dnevnim novinama Nezavisne novine i web stranici Konkurencijskog vijeća (https://bihkonk.gov.ba/) dana 11.11.2024. godine. Tom prilikom pozvalo je sve zainteresirane strane da ako imaju odgovarajuća saznanja o mjerodavnom tržištu na kojem će predmetna koncentracija imati učinak da mogu dostaviti pisane primjedbe i mišljenja. Na izdnu Obavijest Konkurencijsko vijeće je zaprimilo jedno očitovanje/komentar i to "Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara" - UDAU BH, Amalija Lebenični 2a, 75000 Tuzla pod brojem UP-03-26-1-021-11/24 (koji je putem e-maila poslan Konkurencijskom vijeću dana 15.11.2024 godine a isti je zaveden dana 18.11.2024 godine). U zaprimljenom komentaru navedenog Udruženja navodi se da gospodarski subjekt Pavgord nije nikako mogao steći 100% udjela u temeljnom kapitalu gospodarskog subjekta Alumina, te u svezi toga dostavljaju Presudu Višeg gospodarskog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 122 356 21 Pž 2 od 15.12.2021 godine. Presuda se odnosi na sudski spor koji se vodio/vodi između gospodarskog subjekta Alumina kao tužitelja i Ukias Bankas Kaunas Litvanija kao tuženog a u svezi ništavosti ugovora o zalozi koji su zaključeni između TG Birač a.d. Zvornik i Ukias Bankas Kaunas Litvanija, a koji su kasnije prešli na gospodarskog subjekta Pavgord kao tuženog otkupom istih. Navedenom presudom potvrđena je presuda Okružnog privrednog suda u Banjaluci broj 57 0 Ps 122356 17 Ps od 05.02.2021. godine. Udruženje smatra da s obzirom da je gore navedenom presudom naloženo gospodarskom subjektu Pavgord da Izjavu i da trpi da se izvrši brisanje navedenih zaloga kod Ministarstva pravde BiH, te da gospodarski subjekt S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. Pavgord nije izvršio navedeno, isti nije mogao steći 100% udjela u temeljnom kapitalu. Svaka zainteresirana strana može da osporava valjanost ugovora ili nekog drugog pravnog temelja koncentracije pred nadležnim sudovima. Shodno tome, Konkurencijsko vijeće je prilikom ocjene predmetne koncentracije razmotrilo pristigli komentar UDAU BH i tom prilikom utvrđeno je da se primjedba ne odnosi konkretno na mjerodavno tržište predmetne koncentracije, što je bila svrha objavljene obavijesti, već na spor koji je u sudskoj nadležnosti a vodio se/vodi između gore navedenih stranaka. Stoga komentar UDAU BH za predmetnu koncentraciju nije ocijenjen kao mjerodavan.

7. Ocjena koncentracije

Kao što je navedeno u točki 5.1. obrazloženja ovog Rješenja, provođenje predmetne koncentracije ne može imati utjecaj na mjerodavno tržište i njegovu strukturu iz razloga jer Podnositelj prijave koncentracije nije aktivan na tržištu na kojem posluje Ciljno društvo, te nema horizontalnog preklapanja njenih sudionika, te samim tim ova koncentracija neće dovesti do promjene postojeće tržišne strukture na mjerodavnom tržištu. Konkurencijsko vijeće je na temelju podataka i činjenica navedenih u podnesenoj Prijavi i dostavljenoj dokumentaciji došlo do sljedećih saznanja: - stjecanjem 100% udjela u gospodarskom subjektu Alumina od strane gospodarskog subjekta Pavgord struktura tržišta će ostati nepromijenjena u pogledu tržišnog udjela, odnosno ista ima za posljedicu promjenu vlasničke strukture u gospodarskom subjektu Alumina; - gospodarski subjekt Pavgord kao Podnositelj prijave niti jedno od njegovih povezanih društava, ne djeluje na tržištu na kome Ciljno društvo gospodarski subjekt Alumina obavlja svoju osnovnu djelatnost a to je proizvodnja i prodaja alumosilikatnih proizvoda; - (..)** -

(..)**

- da u godinama koje slijede istraživanja i razvoj Alumine će biti usmjereni ka rješavanju energetske budućnosti fabrike, te je plan da se napravi ozbiljan projektni zadatak koji će biti realiziran u naredne tri ili četiri godine. Kroz učinkovitiji proces proizvodnje, krajnji potrošači mogu očekivati ekološki prihvatljivije proizvode, čime se pridonosi očuvanju životne sredine. Istovremeno, širenje poslovanja i povećanje konkurentnosti bi trebalo otvoriti prostor za nove inovacije, što omogućava pristup naprednim, konkurentnijim i kvalitetnijim proizvodima; - da prema podatcima iz Prijave namjere koncentracije koja se odnosi na stjecanje većinskog vlasništva nad gospodarskim subjektom Boksit a.d. Milići koji je dobavljač gospodarskog subjekta Alumina rudom boksit, očekuje se da će se postići niz pogodnosti za potrošače, korisnike finalnih alumosilikatnih proizvoda, kao što su: snižavanje cijena i povećanje kvalitete proizvoda i/ili usluga, uvođenje inovacija i proširivanje mogućnosti izbora; - prema dostavljenom tabelarnom pregledu dobavljača rude boksit za gospodarski subjekt Alumina za 2022. i 2023 godinu ustanovljeno je da gospodarski subjekt Boksit kao dobavljač pokrivao sa (..)**% u 2022 godini i (..)**% u 2023 godini sa navedenom sirovinom; - potrebe za preostalom rudom boksit u 2022. i 2023. godini gospodarski subjekt Alumina je obezbjeđivao i preko drugih dobavljača kao što su **(..)**;** - gospodarski subjekt Alumina je u 2023 godini kupio ukupno (..)**, od čega je od gospodarskog subjekta Boksit kupljeno 2023 godine (..)**, dok je preostali dio rude boksita kupio od drugih dobavljača; - prema dostavljenom tabelarnom prikazu za 2022 i 2023 godinu kupovine rude boksit vidljivo je da je riječ o istim dobavljačima i približno istim količinima rude boksit koje su otkupljivane; - da je na temelju dostavljenog pregleda investicija u 2024. godini gospodarski subjekt Alumina imao više od 30 investicija koje su se odnosile kako na rekonstrukcije i izgradnje objekata, tako i na izgradnju i instalaciju postrojenja i pogona vezano za proizvodne procese; - da prema dostavljenim podatcima koji se odnose na kupce i dobavljače (pregled 2023/2024 godina, proizvodi i cijene) gospodarski subjekt Alumina je izvozno orijentirana kompanija sa preko 98% izvoza i izvozi proizvode za više od 150 izravnih kupaca u 55 zemalja širom svijeta, odnosno veći dio njihovih proizvoda namijenjen je za druga tržišta van teritorija Bosne i Hercegovine; - (..)**. Konkurencijsko vijeće je zaključilo sukladno sa člankom 17. Zakona o konkurenciji da se provođenjem predmetne koncentracije ne sprječava, ograničava niti narušava tržišna konkurencija na mjerodavnom tržištu proizvodnje i prodaje alumosilikatnih proizvoda u Bosni i Hercegovini, s obzirom da navedena koncetracija neće proizvesti promjenu tržišnih pozicija na mjerodavnom tržištu. Navedenom transakcijom se vrši samo promjena većinskog vlasništva nad Ciljnim društvom - Aluminom i ulazak Podnositelja prijave na mjerodavno tržište te nema preklapanja poslovnih aktivnosti gospodarskih subjekata Pavgord i Alumine. Također, navedena transakcija neće utjecati na druge dobavljače rude boksit koji opskrbljuju gospodarski subjekat Alumina, s obzirom da u samom procesu proizvodnje postoji potreba za dodatnim količinima rude boksit, te da gospodarski subjekt Boksit d.d. Milići ne može da zadovolji u potpunosti potrebe za navedenom sirovinom. Gospodarski subjekt Boksit d.d. Milići zadovoljava cca (..)**% potreba za sirovinom gospodarskog subjekta Alumina, te se gospodarski subjekt Alumina iz navedenog razloga opskrbljuje rudom boksit i od drugih dobavljača zbog potrebe obezbjeđenja kontinuiranog procesa proizvodnje alumosilikatnih proizvoda. Konkurencijsko vijeće je uzimajući u obzir iznesene činjenice i podatke, ocijenilo predmetnu koncentraciju dopuštenom, u smislu članka 18. stavak (2) točka a) Zakona te odlučilo kao u točki 1. izreke ovog Rješenja.

8. Novčana kazna

Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da predmetna koncentracija predstavlja koncentraciju u smislu članka 12. stavak (1) točka b) pod 1) Zakona, te da je obveza prijave koncentracije u smislu članka 14. stavak (1) točka b) Zakona postojala za gospodarski subjekt Pavgord. Konkurencijsko vijeće, u smislu članka 49. stavak (1) točka b) Zakona o konkurenciji, može izreći novčanu kaznu do 1,0% od ukupnog prihoda u prethodnoj godini poslovanja radi Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H neprijavljivanja koncentracije, u smislu članka 16. stavak (1) Zakona o konkurenciji. Gospodarski subjekt Pavgord bio je dužan podnijeti prijavu koncentracije, u smislu članka 16. Zakona, u roku od petnaest dana od dana zaključivanja sporazuma, objavljivanja javne ponude dionica ili stjecanje kontrole, ovisno što nastupi ranije. Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da se u predmetnoj transakciji radi o dva gospodarska subjekta koja neposredno sudjeluju na mjerodavnim tržištima i ostvaruju prihode na istim te da je gospodarski subjekt Pavgord stekao vladajući utjecaj nad gospodarskim subjektom Alumina kupovinom 100% udjela u temeljnom kapitalu u smislu članka 12. stavak 1. točka b) podtočka 1) Zakona, pri čemu Zakon nije propisao načine stjecanja kupovinom (u postupku stečaja, u izvršnom postupku kao tražitelja izvršenja, zaključivanjem ugovora i sl.) Budući da je Prijava podnesena, dana 13.08.2024 godine Konkurencijsko vijeće je utvrdilo da nije ispoštovana navedena odredba Zakona koja se odnosila na vremenski rok za podnošenje prijave. Člankom 18. stavak (9) Zakona propisano je da se koncetracija neće moći sprovesti prije donošenja rješenja kojim se potvrđuje usklađenost predmetne koncetracije iz članka 12. i 14. ovog Zakona, dok je stavkom (10) propisano da odredbe stavka (9) ovog članka ne sprječava aktivnosti stjecanja kontrole nad gospodarskim subjektima regulirane drugim propisima. Člankom 48. stavak (1) točka e) Zakona radi provođenja koncentracije bez rješenja Konkurencijsko vijeće izriče novčanu kaznu do 10,0% od ukupnog godišnjeg prihoda gospodarskog subjekta iz prethodne godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda zakona u smislu članka 18. stavak (9) istog Zakona. U svezi sa navedenim odredbama Zakona, Konkurencijsko vijeće je uvidom u dostavljeni izvod iz sudskog registra Okružnog privrednog suda u Bijeljini broj 059-0-Reg- Z-24-000-23 od 25.03.2024 godine za gospodarski subjekt Alumina, utvrdilo da je kao osnivač gospodarskog subjekta Alumina sa 100% udjela u osnovnom (ukupnom) kapitalu upisan gospodarski subjekt Pavgord odnosno da je došlo do promjene vlasničke strukture bez rješenja o ocjeni koncentracije u smislu članka 18. stavak (9) Zakona. Navedena promjena u sudskom registru je sprovedena na temelju donesenog Rješenja o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj **(..)**** u izvršnom postupku a koje je dostavio gospodarski subjekt Pavgord ovom organu. Uvidom u Rješenje o dosudi Osnovnog suda u Zvorniku broj (..)**, ustanovljeno je da je Osnovni sud u Zvorniku dosudio gospodarskom subjektu Pavgord udjele izvršenika Fabrike glinice Birač a.d. - u stečaju koje ima u gospodarskom subjektu Alumina, nakon usmenog javnog nadmetanja održanog dana 28.12.2023 godine što je sukladno sa člankom 18. stavak 10. Zakona.

(..).** (..).**

Konkurencijsko vijeće je u smislu članka 52. Zakona prilikom određivanja visine novčane kazne uvažilo sve olakšavajuće i objektivne okolnosti i utvrdilo da su navedenom koncentracijom povrijeđene zakonske obveze propisane člankom 16. stavak (1) a u svezi članka 18. stavak (9) Zakona te shodno tome odlučilo kao u točki 2. izreke Rješenja. Konkurencijsko vijeće je prilikom određivanja visine novčane kazne uzelo u obzir sljedeće: - da je Podnositelj prijave podnio predmetnu Prijavu, - da istu nije podnio u zakonom predviđenom roku zbog nepoznavanja obveze podnošenja iste, - da je po saznanju o obvezi podnošenja Prijave namjere koncetracije, gospodarski subjekt Pavgord pored navedene Prijave podnio i Prijavu namjere koncentracije koja se odnosi na kupovinu gospodarskog subjekta Boksit a.d. Milići u zakonom propisanom roku, - da je u postupku ocjene koncentracije surađivao i u ostavljenim rokovima dostavljao svu traženu mjerodavnu dokumentaciju i podatke, - da koncetracija nije izazvala narušavanje mjerodavnog tržišta, - da je predmetna koncentracija sprovedena prema odredbama Zakona o izvršnom postupku Republike Srpske; - da gospodarski subjekt Alumina sada posluje kao povezano društvo gospodarskog subjekta Pavgord. Na temelju navedenog, Konkurencijsko vijeće je izreklo ukupnu novčanu kaznu radi kršenja članka 16. stavak (1) Zakona a u svezi sa člankom 18. stavak (9) Zakona gospodarskom subjektu Pavgord u visini od 21.096,58 KM što predstavlja **(..)**** % ukupnog prihoda ostvarenog u 2023 godini koji je iznosio **(..)**** (u navedeni prihod uključen i prihod svih povezanih društava) kako je navedeno u točki 3. ovog Rješenja. U slučaju da gospodarski subjekt Pavgord ne izvrši uplatu novčane kazne u utvrđenom roku, Konkurencijsko vijeće će zatražiti od mjerodavnih tijela prinudno izvršenje istih, te obračunati zateznu kamatu za vrijeme prekoračenja roka uplate novčane kazne, sukladno sa propisima Bosne i Hercegovine. Konkurencijsko vijeće je slijedom navedenog odlučilo kao u točki 2. i 3. izreke ovog Rješenja.

9. Administrativna pristojba

Podnositelj Prijave na ovo Rješenje, sukladno sa člankom 2. Tarifni broj 107. točka d) podtočka 1. Odluke o visini administrativnih pristojbi u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem ("Službeni glasnik BiH", br. 30/06,18/11 i 75/18) je dužan platiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 5.000,00 KM u korist Proračuna institucija Bosne i Hercegovine. Sukladno sa odredbom članka 3. stavak (1) i stavak (2) točka b) Odluke o visini administrativnih pristojbi u svezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vijećem, Podnositelj Prijave nakon izvršene uplate je dužan uplatnicu kao dokaz o izvršenoj uplati administrativne pristojbe dostaviti Konkurencijskom vijeću, prije dostavljanja Rješenja. Ukoliko Podnositelj Prijave ne izvrši uplatu administrativne pristojbe, Konkurencijsko vijeće će pokrenuti postupak prinudne naplate po proceduri koja je propisana člankom 18. Zakona o administrativnim pristojbama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07 i 3/10). Slijedom navedenog Konkurencijsko vijeće je odlučilo kao u točki 4. izreke ovog Rješenja.

10. Pouka o pravnom lijeku

Ovo Rješenje je konačno i protiv istoga nije dozvoljen priziv. Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno objave ovog Rješenja. Broj UP-03-26-1-021-22/24 20. veljače 2025. godine Sarajevo Predsjednik **Ivo Jerkić** , v. r. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU ZDRAVLjA BILjA 308

Na osnovu člana 29. Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja objavljuje

IZMJENE I DOPUNE SPISKA AKTIVNIH TVARI DOZVOLjENIH ZA UPORABU U FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Spisak aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 11/25 ) (u daljem tekstu: Spisak) mijenja se kako slijedi: 1. U dijelu C Spiska dodaje se sljedeći unos:

Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Posebne odredbe

28. Ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) CAS br. nije dostupan CIPAC br. nije dostupan Nije dostupan Najmanje 75 % oligomernih proantocijanidina na bezvodnoj osnovi 11.2.2025. Ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) mora se upotrebljavati u skladu s posebnim uslovima uvrštenima u zaključke izvještaja o procjeni za ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) (PLAN/2024/800 RR rev3), a posebno s njegovim dodacima I. i II. 2. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 74., ziram, datum se zamjenjuje datumom 31.1.2027. 3. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 88., fenmedifam, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2026. 4. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 110., milbemektin, datum se zamjenjuje datumom 31.5.2026. 5. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 124., pirimikarb, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 6. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 127., tritikonazol, datum se zamjenjuje datumom 31.1.2027. 7. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 130., ciprodinil, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 8. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 131., fosetil, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 9. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 133., diklorprop-P, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 10. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 135., pirimetanil, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2026. 11. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 139., spinosad, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 12. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 147., formetanat, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2026. 13. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 204., Trichoderma atroviride (prije T. harzianum) soj T11, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 14. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 206., Trichoderma harzianum Rifai sojevi T-22 i ITEM 908, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 15. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 207., Trichoderma asperellum (prije T. harzianum) sojevi ICC012, T-25 i TV-1, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 16. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 208., Trichoderma gamsii (prije T. viride) soj ICC080, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 17. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 292., sumpor, datum se zamjenjuje datumom 31.7.2026. 18. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 35., halosulfuron-metil, datum se zamjenjuje datumom 15.11.2026. 19. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 50., Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. 20. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 52., Aureobasidium pullulans (sojevi DSM 14940 i DSM 14941), datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. 21. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 53., piriofenon, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. 22. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 58., benalaksil-M, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2027. 23. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 61., piroksulam, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2027. 24. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 83., Bacillus amyloliquefaciens subsp. plantarum D747, datum se zamjenjuje datumom 31.8.2027. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H 25. U dijelu B Spiska dodaje se sljedeći unos:

Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

174. Pythium oligandrum B301 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 11.2.2025. 10.2 2035. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne materije od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - zaštitu korisnika sredstava, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju materijama koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uslovi upotrebe uključuju upotrebu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uslova i analizu kontrole kvalitete tokom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 26. U dijelu D Spiska dodaje se sljedeći unos:

Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

49. Betabaculovirus phoperculellae Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2.2040. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne materije od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - zaštitu korisnika sredstava, uzimajući u obzir da se svi mikroorganizmi sami po sebi smatraju materijama koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uslovi upotebe uključuju primjenu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 27. U dijelu D Spiska dodaje se sljedeći unos:

Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

50. Bacillus subtilis RTI477 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2.2040. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne materije od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - Zaštitu korisnika sredstava, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju materijama koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uslovi upotrebe uključuju primjenu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uslova i analizu kontrole kvalitete tokom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 28. U dijelu D Spiska dodaje se sljedeći unos:

Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

51. Bacillus velezensis RTI301 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2. 2040. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne materije od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - zaštitu korisnika, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju materijama koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uslovi upotebe uključuju upotrebu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uslova i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz radnog dokumenta OECD-a Issue Paper on Microbial Contaminants Limits S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. for Microbial Pest Control Products No. 65. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 29. U dijelu D Spiska, red 28., vodeni ekstrakt iz proklijalih sjemenki biljke slatki Lupinus albus, mijenja se kako slijedi: 1. Kolona "Čistoća" zamjenjuje se sljedećim: "Najmanja čistoća nije relevantna za ekstrakt. Udio proteina BLAD: 195 - 210 g/kg. Utvrđene su sljedeće relevantne nečistoće (od toksikološke, ekotoksikološke i/ili ekološke važnosti) proizvedene aktivne materije: Ukupni kinolizidinski alkaloidi (QA): (lupanin, 13α-OH-lupanin, 13α-angeloiloksilupanin, lupinin, albin, angustofolin, 13α-tigloiloksilupanin, α-izolupanin, tetrahidrohombifolin, multiflorin, spartein) Najveća dopuštena količina: utvrđena na 0,05 g/kg. Nivo lupanina, kao markera: utvrđena na 0,035 g/kg."; 2. Kolona "Posebne odredbe" zamjenjuje se sljedećim: "Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima uzimaju se u obzir zaključci izvještaja o produženju odobrenja za Lupinus albus. U toj ukupnoj ocjeni, potrebno je obratiti posebnu pažnju na potrebna uputstva za označivanje koje se odnose na mjere za rješavanje problema pjenjenja i stabilnosti razrjeđivanja formulacije." 30. U dijelu A Spiska briše se unos 191. za mepikvat. 31. U dijelu B Spiska dodaje se sljedeći unos:

Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

173. Mepikvat klorid CAS br. 24307-26-4 CIPAC br. 440.302 1,1- dimetilpiperidinijev klorid ≥ 990 g/kg (teoretski suhi tehnički materijal, TC) 615 - 665 g/l (tehnički koncentrat, TK) Nečistoća N-metilpiperidina ne smije prelaziti 3 g/kg (na temelju teoretske mase suve materije) odnosno 2 g/l (u tehničkom koncentratu, TK). 1.3.2025. 29.2.2040. Za provodjenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima uzimaju se u obzir zaključci izvještaja o produženju odobrenja za Mepikvat hlorid. U toj ukupnoj ocjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - specifikaciju komercijalno proizvedenog tehničkog materijala, - zaštitu korisnika sredstva te osigurati da uslovi upotebe propisuju primjenu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 32. U dijelu B Spiska briše se unos 78. za metaflumizon. 1 Ovim Izmjenama i dopunama Spiska aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH preuzimaju se odredbe: - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/96 od 21.1.2025. o odobravanju osnovne materije ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/99 od 21.1.2025. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produženja roka važenja odobrenja aktivnih materija Aureobasidium pullulans (sojevi DSM 14940 i DSM 14941), Bacillus amyloliquefaciens subsp. plantarum D747, benalaksil-M, ciprodinil, diklorprop-P, formetanat, fosetil, halosulfuron-metil, milbemektin, fenmedifam, pirimikarb, Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134, pirimetanil, piriofenon, piroksulam, spinosad, sumpor, Trichoderma harzianum Rifai sojevi T-22 i ITEM 908, Trichoderma asperellum (prije T. harzianum) sojevi ICC012, T-25 i TV-1, Trichoderma atroviride (prije T. harzianum) soj T11, Trichoderma gamsii (prije T. viride) soj ICC080, tritikonazol i ziram - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/102 od 21.1.2025. o odobravanju aktivne materije Pythium oligandrum B301 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/103 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne materije Betabaculovirus phoperculellae kao aktivne materije niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/106 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne materije Bacillus subtilis soj RTI477 kao aktivne materije niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/109 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne materije Bacillus velezensis soj RTI301 kao aktivne materije niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 1 Uvoz fitofarmaceutskih sredstava koja sadrže ovu aktivnu materiju (metaflumizon) je zabranjen a prodaja, skladištenje i upotreba je dozvoljena do 30.6.2026. godine Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/119 od 24.1.2025. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uslova za odobrenje aktivne materije niskog rizika vodeni ekstrakt iz proklijalih sjemenki biljke slatki Lupinus albus. - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/150 od 29.1.2025. o produženju odobrenja aktivne materije mepikvat hlorid u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 Navođenje odredbi Uredbi vrši se isključivo u svrhu praćenja i informisanja o preuzimanju pravne tečevine Europske unije u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune Spiska aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH stupaju na snagu danom donošenja. Broj 08-02-2-7-16/25 20. marta 2025. godine Sarajevo Direktor

Predrag Jović

Na temelju člana 29. Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja objavljuje

IZMJENE I DOPUNE SPISKA AKTIVNIH TVARI DOZVOLJENIH ZA UPORABU U FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Spisak aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br.11/25) (u daljem tekstu: Spisak) mijenja se kako slijedi: 1. U dijelu C Spiska dodaje se sljedeći unos:

Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC-u Čistoća Stupanje na snagu Posebne odredbe

28. Ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) CAS br. nije dostupan CIPAC br. nije dostupan Nije dostupan Najmanje 75% oligomernih proantocijanidina na bezvodnoj osnovi 11.2.2025. Ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) mora se upotrebljavati u skladu s posebnim uslovima uvrštenima u zaključke izvještaja o procjeni za ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) (PLAN/2024/800 RR rev3), a posebno s njegovim dodacima I. i II. 2. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 74., ziram, datum se zamjenjuje datumom 31.1.2027. 3. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 88., fenmedifam, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2026. 4. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 110., milbemektin, datum se zamjenjuje datumom 31.5.2026. 5. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 124., pirimikarb, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 6. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 127., tritikonazol, datum se zamjenjuje datumom 31.1.2027. 7. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 130., ciprodinil, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 8. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 131., fosetil, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 9. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 133., diklorprop-P, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 10. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 135., pirimetanil, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2026. 11. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 139., spinosad, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 12. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 147., formetanat, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2026. 13. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 204., Trichoderma atroviride (prije T. harzianum) soj T11, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 14. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 206., Trichoderma harzianum Rifai sojevi T-22 i ITEM 908, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 15. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 207., Trichoderma asperellum (prije T. harzianum) sojevi ICC012, T-25 i TV-1, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 16. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 208., Trichoderma gamsii (prije T. viride) soj ICC080, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 17. U dijelu A Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 292., sumpor, datum se zamjenjuje datumom 31.7.2026. 18. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 35., halosulfuron-metil, datum se zamjenjuje datumom 15.11.2026. 19. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 50., Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. 20. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 52., Aureobasidium pullulans (sojevi DSM 14940 i DSM 14941), datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. 21. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 53., piriofenon, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. 22. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 58., benalaksil-M, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2027. 23. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 61., piroksulam, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2027. 24. U dijelu B Spiska u šestoj koloni, prestanak odobrenja, u redu 83., Bacillus amyloliquefaciens subsp. plantarum D747, datum se zamjenjuje datumom 31.8.2027. 25. U dijelu B Spiska dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

174. Pythium oligandrum B301 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 11.2.2025. 10. 2 2035. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne supstance od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - zaštitu korisnika sredstava, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju materijama koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uslovi upotrebe uključuju upotrebu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uslova i analizu kontrole kvalitete tokom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 26. U dijelu D Spiska dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC-u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

49. Betabaculovirus phoperculellae Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2.2040. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne supstance od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - zaštitu korisnika sredstava, uzimajući u obzir da se svi mikroorganizmi sami po sebi smatraju materijama koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uslovi upotebe uključuju primjenu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 27. U dijelu D Spiska dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC-u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

50. Bacillus subtilis RTI477 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2.2040. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne supstance od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - Zaštitu korisnika sredstava, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju materijama koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uslovi upotrebe uključuju primjenu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uslova i analizu kontrole kvalitete tokom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 28. U dijelu D Spiska dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC-u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

51. Bacillus velezensis RTI301 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2. 2040. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne supstance od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - zaštitu korisnika, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju materijama koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uslovi upotebe uključuju upotrebu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uslova i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka radi poštovanja Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz radnog dokumenta OECD-a Issue Paper on Microbial Contaminants Limits for Microbial Pest Control Products No. 65. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 29. U dijelu D Spiska, red 28., vodeni ekstrakt iz proklijalih sjemenki biljke slatki Lupinus albus, mijenja se kako slijedi: 1. Kolona "Čistoća" zamjenjuje se sljedećim: "Najmanja čistoća nije relevantna za ekstrakt. Udio proteina BLAD: 195 - 210 g/kg. Utvrđene su sljedeće relevantne nečistoće (od toksikološke, ekotoksikološke i/ili ekološke važnosti) proizvedene aktivne materije: Ukupni kinolizidinski alkaloidi (QA): (lupanin, 13α-OH-lupanin, 13α-angeloiloksilupanin, lupinin, albin, angustofolin, 13α-tigloiloksilupanin, α-izolupanin, tetrahidrohombifolin, multiflorin, spartein) Najveća dopuštena količina: utvrđena na 0,05 g/kg. Nivo lupanina, kao markera: utvrđena na 0,035 g/kg."; 2. Kolona "Posebne odredbe" zamjenjuje se sljedećim: "Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima uzimaju se u obzir zaključci izvještaja o produženju odobrenja za Lupinus albus. U toj ukupnoj ocjeni, potrebno je obratiti posebnu pažnju na potrebna uputstva za označivanje koje se odnose na mjere za rješavanje problema pjenjenja i stabilnosti razrjeđivanja formulacije." 30. U dijelu A Spiska briše se unos 191. za mepikvat. 31. U dijelu B Spiska dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Hemijski naziv prema IUPAC-u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

173. Mepikvat klorid CAS br. 24307-26-4 CIPAC br. 440.302 1,1-dimetilpiperidinijev klorid ≥ 990 g/kg (teoretski suhi tehnički materijal, TC) 615 - 665 g/l (tehnički koncentrat, TK) Nečistoća N-metilpiperidina ne smije prelaziti 3 g/kg (na temelju teoretske mase suhe tvari) odnosno 2 g/l (u tehničkom koncentratu, TK). 1.3.2025. 29.2.2040. Za provođenje jedinstvenih principa iz propisa o jedinstvenim principima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne supstance od strane relevantnih tijela Evropske unije. U toj ukupnoj ocjeni potrebno je obratiti posebnu pažnju na sljedeće: - pecifikaciju komercijalno proizvedenog tehničkog materijala, - zaštitu korisnika sredstva te osigurati da uslovi upotebe propisuju primjenu odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava. Uslovi upotrebe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 32. U dijelu B Spiska briše se unos 78. za metaflumizon. 1 Ovim Izmjenama i dopunama Spiska aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH preuzimaju se odredbe: - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/96 od 21.1.2025. o odobravanju osnovne materije ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/99 od 21.1.2025. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produženja roka važenja odobrenja aktivnih materija Aureobasidium pullulans (sojevi DSM 14940 i DSM 14941), Bacillus amyloliquefaciens subsp. plantarum D747, benalaksil-M, ciprodinil, diklorprop-P, formetanat, fosetil, halosulfuron-metil, milbemektin, fenmedifam, pirimikarb, Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134, pirimetanil, piriofenon, piroksulam, spinosad, sumpor, Trichoderma harzianum Rifai sojevi T-22 i ITEM 908, Trichoderma asperellum (prije T. harzianum) sojevi ICC012, T-25 i TV-1, Trichoderma atroviride (prije T. harzianum) soj T11, Trichoderma gamsii (prije T. viride) soj ICC080, tritikonazol i ziram - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/102 od 21.1.2025. o odobravanju aktivne materije Pythium oligandrum B301 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/103 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne materije Betabaculovirus phoperculellae kao aktivne materije niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/106 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne materije Bacillus subtilis soj RTI477 kao aktivne materije niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/109 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne materije Bacillus velezensis soj RTI301 kao aktivne materije niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/119 od 24.1.2025. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uslova za odobrenje aktivne materije niskog rizika vodeni ekstrakt iz proklijalih sjemenki biljke slatki Lupinus albus 1 Uvoz fitofarmaceutskih sredstava koja sadrže ovu aktivnu materiju (metaflumizon) je zabranjen a prodaja, skladištenje i upotreba je dozvoljena do 30.6.2026. godine S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/150 od 29.1.2025. o produženju odobrenja aktivne materije mepikvat hlorid u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 Navođenje odredbi Uredbi vrši se isključivo u svrhu praćenja i informisanja o preuzimanju pravne tečevine Europske unije u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune Spiska aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH stupaju na snagu danom donošenja. Broj 08-02-2-7-16/25 20. marta 2025. godine Sarajevo Direktor

Predrag Jović

Na temelju članka 29. Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 49/04), Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja objavljuje

IZMJENE I DOPUNE POPISA AKTIVNIH TVARI DOZVOLJENIH ZA UPORABU U FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Popis aktivnih tvari dozvoljenih za uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br.11/25) (u daljem tekstu: Popis) mijenja se kako slijedi: 1. U dijelu C Popisa dodaje se sljedeći unos:

Broj Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Kemijski naziv prema IUPAC-u Čistoća Stupanje na snagu Posebne odredbe

28. Ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) CAS br. nije dostupan CIPAC br. nije dostupan Nije dostupan Najmanje 75% oligomernih proantocijanidina na bezvodnoj osnovi 11.2.2025. Ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) mora se upotrebljavati u skladu s posebnim uvjetima uvrštenima u zaključke izvješća o procjeni za ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) (PLAN/2024/800 RR rev3), a posebno s njegovim dodacima I. i II." 2. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 74., ziram, datum se zamjenjuje datumom 31.1.2027. 3. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 88., fenmedifam, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2026. 4. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 110., milbemektin, datum se zamjenjuje datumom 31.5.2026. 5. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 124., pirimikarb, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 6. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 127., tritikonazol, datum se zamjenjuje datumom 31.1.2027. 7. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 130., ciprodinil, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 8. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 131., fosetil, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 9. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 133., diklorprop-P, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 10. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 135., pirimetanil, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2026. 11. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 139., spinosad, datum se zamjenjuje datumom 31.10.2026. 12. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 147., formetanat, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2026. 13. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 204., Trichoderma atroviride (prije T. harzianum) soj T11, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 14. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 206., Trichoderma harzianum Rifai sojevi T-22 i ITEM 908, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 15. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 207., Trichoderma asperellum (prije T. harzianum) sojevi ICC012, T-25 i TV-1, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 16. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 208., Trichoderma gamsii (prije T. viride) soj ICC080, datum se zamjenjuje datumom 30.11.2026. 17. U dijelu A Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 292., sumpor, datum se zamjenjuje datumom 31.7.2026. 18. U dijelu B Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 35., halosulfuron-metil, datum se zamjenjuje datumom 15.11.2026. 19. U dijelu B Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 50., Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. 20. U dijelu B Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 52., Aureobasidium pullulans (sojevi DSM 14940 i DSM 14941), datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. 21. U dijelu B Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 53., piriofenon, datum se zamjenjuje datumom 30.6.2027. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H 22. U dijelu B Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 58., benalaksil-M, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2027. 23. U dijelu B Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 61., piroksulam, datum se zamjenjuje datumom 30.9.2027. 24. U dijelu B Popisa u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 83., Bacillus amyloliquefaciens subsp. plantarum D747, datum se zamjenjuje datumom 31.8.2027. 25. U dijelu B Popisa dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Kemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

174. Pythium oligandrum B301 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 11.2.2025. 10. 2 2035. Za provedbu jedinstvenih načela iz propisa o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne tvari od strane relevantnih tijela Europske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pozornost na sljedeće: - zaštitu korisnika sredstava, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju tvarima koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uvjeti uporabe uključuju uporabu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 26. U dijelu D Popisa dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Kemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

49. Betabaculovirus phoperculellae Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2.2040. Za provedbu jedinstvenih načela iz propisa o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne tvari od strane relevantnih tijela Europske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pozornost na sljedeće: - zaštitu korisnika sredstava, uzimajući u obzir da se svi mikroorganizmi sami po sebi smatraju tvarima koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uvjeti uporabe uključuju primjenu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 27. U dijelu D Popisa dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Kemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

50. Bacillus subtilis RTI477 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2.2040. Za provedbu jedinstvenih načela iz propisa o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne tvari od strane relevantnih tijela Europske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pozornost na sljedeće: - Zaštitukorisnika sredstava, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju tvarima koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uvjeti uporabe uključuju primjenu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz OECD-ova dokumenta br. 65 o graničnim vrijednostima mikrobne kontaminacije u mikrobnim sredstvima za suzbijanje štetnih organizama. Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 28. U dijelu D Popisa dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Kemijski naziv prema IUPAC- u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

51. Bacillus velezensis RTI301 Nije primjenjivo Nema značajnih nečistoća 12.2.2025. 12.2. 2040. Za provedbu jedinstvenih načela iz propisa o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne tvari od strane relevantnih tijela Europske unije. U toj ukupnoj procjeni potrebno je obratiti posebnu pozornost na sljedeće: - zaštitu korisnika, uzimajući u obzir da se mikroorganizmi sami po sebi smatraju tvarima koje mogu uzrokovati preosjetljivost, te moraju osigurati da uvjeti uporabe uključuju uporabu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, - osigurava li proizvođač strogo održavanje okolišnih uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka radi poštovanja graničnih vrijednosti mikrobiološke kontaminacije iz radnog dokumenta OECD-a Issue Paper on Microbial Contaminants Limits for Microbial Pest Control Products No. 65. Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. 29. U dijelu D Popisa, redak 28., vodeni ekstrakt iz proklijalih sjemenki biljke slatki Lupinus albus, mijenja se kako slijedi: 1. Stupac "Čistoća" zamjenjuje se sljedećim: "Najmanja čistoća nije relevantna za ekstrakt. Udio bjelančevina BLAD: 195 - 210 g/kg. Utvrđene su sljedeće relevantne nečistoće (od toksikološke, ekotoksikološke i/ili ekološke važnosti) proizvedene aktivne tvari: Ukupni kinolizidinski alkaloidi (QA): (lupanin, 13α-OH-lupanin, 13α-angeloiloksilupanin, lupinin, albin, angustofolin, 13α-tigloiloksilupanin, α-izolupanin, tetrahidrohombifolin, multiflorin, spartein) Najveća dopuštena količina: utvrđena na 0,05 g/kg. Razina lupanina, kao markera: utvrđena na 0,035 g/kg."; 2. stupac "Posebne odredbe" zamjenjuje se sljedećim: Za provedbu jedinstvenih načela iz propisa o jedinstvenim načelima uzimaju se u obzir zaključci izvješća o produljenju odobrenja za Lupinus albus. U toj ukupnoj ocjeni, potrebno je obratiti posebnu pozornost na potrebne upute za označivanje koje se odnose na mjere za rješavanje problema pjenjenja i stabilnosti razrjeđivanja formulacije." 30. U dijelu A Popisa briše se unos 191. za mepikvat. 31. U dijelu B Popisa dodaje se sljedeći unos:

Br. Trivijalni naziv, identifikacijski brojevi Kemijski naziv prema IUPAC-u Čistoća Stupanje na snagu Prestanak odobrenja Posebne odredbe

173. Mepikvat klorid CAS br. 24307-26- CIPAC br. 440.302 1,1- dimetilpiperidinijev klorid ≥ 990 g/kg (teoretski suhi tehnički materijal, TC) 615 - 665 g/l (tehnički koncentrat, TK) Nečistoća N-metilpiperidina ne smije prelaziti 3 g/kg (na temelju teoretske mase suhe tvari) odnosno 2 g/l (u tehničkom koncentratu, TK). 1.3.2025. 29.2.2040. Za provedbu jedinstvenih načela iz propisa o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje FFS, pri donošenju odluke o registraciji uzimaju se u obzir i zaključci postupka razmatranja aktivne tvari od strane relevantnih tijela Europske unije. U toj ukupnoj ocjeni potrebno je obratiti posebnu pozornost na sljedeće: - specifikaciju komercijalno proizvedenog tehničkog materijala, - zaštitu korisnika sredstva te osigurati da uvjeti uporabe propisuju primjenu odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava. Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika. 32. U dijelu B Spiska briše se unos 78. za metaflumizon. 1 Ovim Izmjenama i dopunama Popisa aktivnih tvari dozvoljenih za uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH preuzimaju se odredbe: - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/96 od 21.1.2025. o odobravanju osnovne tvari ekstrakt sjemenki Vitis vinifera L. (ekstrakt sjemenki grožđa) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/99 od 21.1.2025. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari Aureobasidium pullulans (sojevi DSM 14940 i DSM 14941), Bacillus amyloliquefaciens subsp. plantarum D747, benalaksil-M, ciprodinil, diklorprop-P, formetanat, fosetil, halosulfuron- metil, milbemektin, fenmedifam, pirimikarb, Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134, pirimetanil, piriofenon, piroksulam, spinosad, sumpor, Trichoderma harzianum Rifai sojevi T-22 i ITEM 908, Trichoderma asperellum (prije T. harzianum) sojevi ICC012, T-25 i TV-1, Trichoderma atroviride (prije T. harzianum) soj T11, Trichoderma gamsii (prije T. viride) soj ICC080, tritikonazol i ziram - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/102 od 21.1.2025. o odobravanju aktivne tvari Pythium oligandrum B301 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/103 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne tvari Betabaculovirus phoperculellae kao aktivne tvari niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/106 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne tvari Bacillus subtilis soj RTI477 kao aktivne tvari niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/109 od 22.1.2025. o odobravanju aktivne tvari Bacillus velezensis soj RTI301 kao aktivne tvari niskog rizika u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/119 od 24.1.2025. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari niskog rizika vodeni ekstrakt iz proklijalih sjemenki biljke slatki Lupinus albus - Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/150 od 29.1.2025. o produljenju odobrenja aktivne tvari mepikvat klorid u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 1 Uvoz fitofarmaceutskih sredstava koja sadrže ovu aktivnu materiju (metaflumizon) je zabranjen a prodaja, skladištenje i upotreba je dozvoljena do 30.6.2026. godine Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Navođenje odredbi Uredbi vrši se isključivo u svrhu praćenja i informisanja o preuzimanju pravne tečevine Europske unije u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune Popisa aktivnih tvari dozvoljenih za uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH stupaju na snagu danom donošenja. Broj 08-02-2-7-16/25 20. ožujka 2025. godine Sarajevo Direktor

Predrag Jović AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU BOSNE I HERCEGOVINE 309

Na osnovu člana 29. stav (4) Odluke o načinu polaganja javnog i stručnog ispita ("Službeni glasnik BiH", br. 96/07, 43/10, 103/12 i 56/19), a u vezi sa članom 28. stav 5. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24), Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, po službenoj dužnosti, objavljuje

PREGLED POSTAVLjENIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PO JAVNIM OGLASIMA ZA MART 2025. GODINE

I 1. Esad Alić, postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za obnovu i održivi povratak u Odsjeku za obnovu, projekte i programe održivog povratka Sektora za obnovu, razvoj, monitoring i regionalne centre - Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, počev od 15.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. II 1. Jasmin Novalić, postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za zaštitu potrošača u Odsjeku za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju Sektora za ekonomski razvoj i preduzetništvo - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. III 1. Renata Vuleta, postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za statistiku, informacije i poljoprivredno tržišni informacioni servis u Odsjeku za poljoprivredni informacioni sistem i analizu politika Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 10.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. IV 1. Novak Vukajlović, postavlja se na radno mjesto šef Odsjeka za carinsku politiku i slobodne zone u Sektoru za carinsku politiku i tarife - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 17.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B4 platnog razreda državnih službenika. V 1. Jovana Duvnjak, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik za harmonizaciju propisa u Odjeljenju za međunarodnu saradnju, harmonizaciju propisa i pravne poslove - IR/LD - Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH, počev od 07.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B3 platnog razreda državnih službenika. VI 1. Martina Zuder, postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za vazduhoplovne publikacije, organizaciju vazdušnog prostora i prilazne i odletne procedure letenja AIP/LSSIP/RNAV/SID/STAR u Sektoru za zrakoplovnu navigaciju i aerodrome - Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. VII 1. Asim Jukanović, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik za aerodromsku infrastrukturu i certificiranje aerodroma - AGA inspektor u Sektoru za zrakoplovnu navigaciju i aerodrome - Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B3 platnog razreda državnih službenika. VIII 1. Aleksandra Glogovac, postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za finansije u Jedinici za donatorsku koordinaciju, finansije, nadzor i evaluaciju - Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave pri Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. IX 1. Ognjen Bilić, postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za reformu javne uprave u Operativnoj jednici - Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave pri Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. X 1. Nina Buljugić postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za kadrovske poslove i upravljanje ljudskim resursima u Grupi za opšte i finansijske poslove Sektora za informacijske tehnologije i opšte i finansijske poslove, Agencija za javne nabavke BiH, počev od 20.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. XI 1. Iva Rezić postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za normativno-pravne poslove u Sektoru za pravne poslove i poslove obuke i analize - Filijala Mostar, Agencija za javne nabavke BiH, počev od 01.04.2025. godine. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. XII 1. Adrijana Dragomirović postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za klinička ispitivanja u Sektoru za klinička ispitivanja u Banja Luci, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 20.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. XIII 1. Nevena Guzina postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za klinička ispitivanja u Sektoru za klinička ispitivanja u Banja Luci, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. XIV 1. Adna Bijedić postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za kvartalne račune u Odsjeku za nacionalne račune Sektora za ekonomske statistike, Agencija za statistiku BiH, počev od 26.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. XV 1. Ana Šimunović postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za budžet i javne nabavke u Odsjeku za finansijsko-računovodstvene poslove Sektora za pravne, opšte i računovodstvene poslove, Agencija za statistiku BiH, počev od 26.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. XVI 1. Temima Ajanović postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za dokumentaciju u Kontrolnoj laboratoriji Službe za obezbjeđenje kvaliteta u Sarajevu, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. Broj 03-34-2-137-4/25 4. aprila 2025. godine Sarajevo Direktorica **Anita Markić** , s. r. Na osnovu člana 29. stav (4) Odluke o načinu polaganja javnog i stručnog ispita ("Službeni glasnik BiH", br. 96/07, 43/10, 103/12 i 56/19), a u vezi sa članom 28. stav 5. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24), Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, po službenoj dužnosti, objavljuje

PREGLED POSTAVLJENIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PO JAVNIM OGLASIMA ZA MART 2025. GODINE

I 1. Esad Alić, postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za obnovu i održivi povratak u Odsjeku za obnovu, projekte i programe održivog povratka Sektora za obnovu, razvoj, monitoring i regionalne centre - Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, počev od 15.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. II 1. Jasmin Novalić, postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za zaštitu potrošača u Odsjeku za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju Sektora za ekonomski razvoj i poduzetništvo - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. III 1. Renata Vuleta, postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za statistiku, informacije i poljoprivredno tržišni informacioni servis u Odsjeku za poljoprivredni informacioni sistem i analizu politika Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 10.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. IV 1. Novak Vukajlović, postavlja se na radno mjesto šef Odsjeka za carinsku politiku i slobodne zone u Sektoru za carinsku politiku i tarife - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 17.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B4 platnog razreda državnih službenika. V 1. Jovana Duvnjak, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik za harmonizaciju propisa u Odjeljenju za međunarodnu saradnju, harmonizaciju propisa i pravne poslove - IR/LD - Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, počev od 07.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B3 platnog razreda državnih službenika. VI 1. Martina Zuder, postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za zrakoplovne publikacije, organizaciju zračnog prostora i prilazne i odletne procedure letenja AIP/LSSIP/RNAV/SID/STAR u Sektoru za zrakoplovnu navigaciju i aerodrome - Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. VII 1. Asim Jukanović, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik za aerodromsku infrastrukturu i certificiranje aerodroma - AGA inspektor u Sektoru za zrakoplovnu navigaciju i aerodrome - Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B3 platnog razreda državnih službenika. VIII 1. Aleksandra Glogovac, postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za finansije u Jedinici za donatorsku koordinaciju, finansije, nadzor i evaluaciju - Ured koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, počev od 01.04.2025. godine. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. IX 1. Ognjen Bilić, postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za reformu javne uprave u Operativnoj jednici - Ured koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. X 1. Nina Buljugić postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za kadrovske poslove i upravljanje ljudskim resursima u Grupi za opće i finansijske poslove Sektora za informacijske tehnologije i opće i finansijske poslove, Agencija za javne nabavke BiH, počev od 20.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. XI 1. Iva Rezić postavlja se na radno mjesto stručni saradnik za normativno-pravne poslove u Sektoru za pravne poslove i poslove obuke i analize - Filijala Mostar, Agencija za javne nabavke BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B1 platnog razreda državnih službenika. XII 1. Adrijana Dragomirović postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za klinička ispitivanja u Sektoru za klinička ispitivanja u Banja Luci, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 20.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. XIII 1. Nevena Guzina postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za klinička ispitivanja u Sektoru za klinička ispitivanja u Banja Luci, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. XIV 1. Adna Bijedić postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za kvartalne račune u Odsjeku za nacionalne račune Sektora za ekonomske statistike, Agencija za statistiku BiH, počev od 26.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. XV 1. Ana Šimunović postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za budžet i javne nabavke u Odsjeku za finansijsko-računovodstvene poslove Sektora za pravne, opšte i računovodstvene poslove, Agencija za statistiku BiH, počev od 26.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. XVI 1. Temima Ajanović postavlja se na radno mjesto viši stručni saradnik za dokumentaciju u Kontrolnoj laboratoriji Službe za osiguranje kvaliteta u Sarajevu, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B2 platnog razreda državnih službenika. Broj 03-34-2-137-4/25 4. aprila 2025. godine Sarajevo Direktorica **Anita Markić** , s. r. Na temelju članka 29. stavak (4) Odluke o načinu polaganja javnog i stručnog ispita ("Službeni glasnik BiH", br. 96/07, 43/10, 103/12 i 56/19), a u svezi s člankom 28. stavak 5. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24), Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, po službenoj dužnosti, objavljuje

PREGLED POSTAVLJENIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PO JAVNIM NATJEČAJIMA ZA OŽUJAK 2025. GODINE

I 1. Esad Alić, postavlja se na radno mjesto viši stručni suradnik za obnovu i održivi povratak u Odsjeku za obnovu, projekte i programe održivog povratka Sektora za obnovu, razvitak, monitoring i regionalne centre - Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, počev od 15.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B2 platnog razreda državnih službenika. II 1. Jasmin Novalić, postavlja se na radno mjesto stručni suradnik za zaštitu potrošača u Odjelu za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju Sektora za ekonomski razvoj i poduzetništvo - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B1 platnog razreda državnih službenika. III 1. Renata Vuleta, postavlja se na radno mjesto stručni suradnik za statistiku, informacije i poljoprivredno tržišni informacioni servis u Odjelu za poljoprivredni informacioni sustav i analizu politika Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 10.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B1 platnog razreda državnih službenika. IV 1. Novak Vukajlović, postavlja se na radno mjesto šef Odjela za carinsku politiku i slobodne zone u Sektoru za carinsku politiku i tarife - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, počev od 17.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B4 platnog razreda državnih službenika. V 1. Jovana Duvnjak, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik za harmonizaciju propisa u Odjeljenju za međunarodnu suradnju, harmonizaciju propisa i pravne poslove - IR/LD - Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, počev od 07.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B3 platnog razreda državnih službenika. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. VI 1. Martina Zuder, postavlja se na radno mjesto stručni suradnik za zrakoplovne publikacije, organizaciju zračnog prostora i prilazne i odletne procedure letenja AIP/LSSIP/RNAV/SID/STAR u Sektoru za zrakoplovnu navigaciju i aerodrome - Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B1 platnog razreda državnih službenika. VII 1. Asim Jukanović, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik za aerodromsku infrastrukturu i certificiranje aerodroma - AGA inspektor u Sektoru za zrakoplovnu navigaciju i aerodrome - Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B3 platnog razreda državnih službenika. VIII 1. Aleksandra Glogovac, postavlja se na radno mjesto viši stručni suradnik za financije u Jedinici za donatorsku koordinaciju, financije, nadzor i evaluaciju - Ured koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedatelja Vijeća ministara BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B2 platnog razreda državnih službenika. IX 1. Ognjen Bilić, postavlja se na radno mjesto stručni suradnik za reformu javne uprave u Operativnoj jednici - Ured koordinatora za reformu javne uprave pri Uredu predsjedatelja Vijeća ministara BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B1 platnog razreda državnih službenika. X 1. Nina Buljugić postavlja se na radno mjesto stručni suradnik za kadrovske poslove i upravljanje ljudskim resursima u Grupi za opće i financijske poslove Sektora za informacione tehnologije i opće i financijske poslove, Agencija za javne nabave BiH, počev od 20.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B1 platnog razreda državnih službenika. XI 1. Iva Rezić postavlja se na radno mjesto stručni suradnik za normativno-pravne poslove u Sektoru za pravne poslove i poslove obuke i analize - Filijala Mostar, Agencija za javne nabave BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B1 platnog razreda državnih službenika. XII 1. Adrijana Dragomirović postavlja se na radno mjesto viši stručni suradnik za klinička ispitivanja u Sektoru za klinička ispitivanja u Banja Luci, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 20.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B2 platnog razreda državnih službenika. XIII 1. Nevena Guzina postavlja se na radno mjesto viši stručni suradnik za klinička ispitivanja u Sektoru za klinička ispitivanja u Banja Luci, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B2 platnog razreda državnih službenika. XIV 1. Adna Bijedić postavlja se na radno mjesto viši stručni suradnik za kvartalne račune u Odsjeku za nacionalne račune Sektora za ekonomske statistike, Agencija za statistiku BiH, počev od 26.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B2 platnog razreda državnih službenika. XV 1. Ana Šimunović postavlja se na radno mjesto viši stručni suradnik za proračun i javne nabave u Odsjeku za financijsko-računovodstvene poslove Sektora za pravne, opće i računovodstvene poslove, Agencija za statistiku BiH, počev od 26.03.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B2 platnog razreda državnih službenika. XVI 1. Temima Ajanović postavlja se na radno mjesto viši stručni suradnik za dokumentaciju u Kontrolnoj laboratoriji Službe za osiguranje kvaliteta u Sarajevu, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, počev od 01.04.2025. godine. 2. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B2 platnog razreda državnih službenika. Broj 03-34-2-137-4/25 4. travnja 2025. godine Sarajevo Ravnateljica **Anita Markić** , v. r.

310

Na osnovu člana 28. stav 5. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24) i člana 12. stav (3) Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja internih konkursa, internih i eksternih premještaja državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 62/10, 30/14 i 38/17), Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, po službenoj dužnosti, objavljuje

PREGLED POSTAVLjENIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PO INTERNIM OGLASIMA ZA MART 2025. GODINE

I 1. Senad Suljagić, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik - inspektor za strance u Terenskom centaru Tuzla, Služba za poslove sa strancima, počev od 10.03.2025. godine. 2. Državni službenik iz tačke 1. razrješava se dužnosti državnog službenika na dosadašnjem radnom mjestu. 3. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B3 platnog razreda državnih službenika. Broj 03-34-2-138-4/25 4. aprila 2025. godine Sarajevo Direktorica **Anita Markić** , s. r. Na osnovu člana 28. stav 5. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24) i člana 12. stav (3) Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja internih konkursa, internih i eksternih premještaja državnih službenika u institucijama Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 62/10, 30/14 i 38/17), Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, po službenoj dužnosti, objavljuje

PREGLED POSTAVLJENIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PO INTERNIM OGLASIMA ZA MART 2025. GODINE

I 1. Senad Suljagić, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik - inspektor za strance u Terenskom centaru Tuzla, Služba za poslove sa strancima, počev od 10.03.2025. godine. 2. Državni službenik iz tačke 1. razrješava se dužnosti državnog službenika na dosadašnjem radnom mjestu. 3. Državnom službeniku iz tačke 1. pripada plata iz B3 platnog razreda državnih službenika. Broj 03-34-2-138-4/25 4. aprila 2025. godine Sarajevo Direktorica **Anita Markić** , s. r. Na temelju članka 28. stavak 5. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/06, 43/09, 8/10, 40/12, 93/17 i 18/24) i članka 12. stavak (3) Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja internih konkursa, internih i eksternih premještaja državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 62/10, 30/14 i 38/17), Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, po službenoj dužnosti, objavljuje

PREGLED POSTAVLJENIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA PO INTERNIM NATJEČAJIMA ZA OŽUJAK 2025. GODINE

I 1. Senad Suljagić, postavlja se na radno mjesto stručni savjetnik - inspektor za strance u Terenskom centaru Tuzla, Služba za poslove sa strancima, počev od 10.03.2025. godine. 2. Državni službenik iz točke 1. razrješava se dužnosti državnog službenika na dosadašnjem radnom mjestu. 3. Državnom službeniku iz točke 1. pripada plaća iz B3 platnog razreda državnih službenika. Broj 03-34-2-138-4/25 4. travnja 2025. godine Sarajevo Ravnateljica **Anita Markić** , v. r.

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE 311

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **AP-1646/21** , rješavajući apelaciju **Fahre Muslića** , na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b) i člana 59 st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sudija Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija **Fahre Muslića.** Utvrđuje se povreda člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u postupku izdavanja i izvršenja Naredbe za pretresanje stambenih prostorija i pratećih objekata broj 17 0 K 113010 21 Kpp od 22. marta 2021. godine, koju je izdao Opštinski sud u Bihaću. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENjE I. Uvod

1. Fahro Muslić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa advokat Husein Huzejrović iz Bihaća, podnio je 12. maja 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Naredbe za pretresanje stambenih prostorija i pratećih objekata broj 17 0 K 113010 21 Kpp od 22. marta 2021. godine (u daljnjem tekstu: osporena naredba), koju je izdao Opštinski sud u Bihaću (u daljnjem tekstu: Opštinski sud).

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Opštinskog suda i Kantonalnog tužilaštva Unsko- sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) zatraženo je 6. juna 2022. godine da dostave odgovor na apelaciju. 3. Opštinski sud i Tužilaštvo su 17. i 23. juna 2022. godine dostavili odgovore na apelaciju, koje je Ustavni sud 21. avgusta 2022. godine proslijedio apelantu radi eventualnog izjašnjenja. Apelant nije dostavio izjašnjenje na odgovore na apelaciju.

III. Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način. 5. Rješavajući po apelantovom zahtjevu od 11. februara 2021. godine, nadležni organ uprave je 15. februara 2021. godine donio rješenje kojim se utvrđuje trajni prestanak pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu. Te usluge je, na osnovu ranijeg rješenja od 18. januara 2019. godine, obavljala apelantova majka kao vlasnica ugostiteljske usluge. Određeno je da se prestanak pružanja usluga utvrđuje s datumom smrti apelantove majke (25. novembar 2020. godine). Takođe je navedeno da članovi domaćinstva nisu nastavili obavljati navedenu djelatnost u skladu sa članom 24 Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine FBiH" broj 32/09), zbog čega je po sili zakona doneseno navedeno rješenje. 6. Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: MUP) obavijestilo je 24. februara 2021. godine Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava) da raspolaže informacijama o ilegalnom smještaju migranata u apelantovoj kući u posljednje tri godine. Navedenu informaciju MUP je dostavio Kantonalnoj upravi na daljnji rad i postupanje iz njene nadležnosti. 7. Kantonalna uprava se 10. marta 2021. godine obratila Tužilaštvu i MUP-u sa zahtjevom da Tužilaštvo uputi zahtjev Opštinskom sudu za izdavanje S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. naredbe za pretresanje stambenih prostorija u apelantovoj svojini. Zahtjev je podnesen u smislu člana 71 stav (3) Zakona o inspekcijama Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama) i člana 67 Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZKPFBiH). U zahtjevu je navedeno da je cilj pretresanja pronalazak tragova i predmeta koji ukazuju na postojanje krivičnog djela neovlašćenog bavljenja određenim zanimanjem iz člana 364 Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZFBiH). U zahtjevu je takođe navedeno da bi pretresanje izvršila tri kantonalna inspektora (tržišni, turistički i ugostiteljski), uz asistenciju ovlašćenih službenih lica MUP-a. 8. Tužilaštvo je, u smislu člana 67 stav (2) ZKPFBiH, 17. marta 2021. godine podnijelo zahtjev Opštinskom sudu za izdavanje naredbe za pretresanje stambenih prostorija i ostalih pratećih objekata u apelantovoj svojini na način kako je to predloženo u zahtjevu Kantonalne uprave od 10. marta 2021. godine. U zahtjevu Tužilaštva je takođe navedeno da postoje osnovi sumnje da se apelant bavi djelatnošću za koju nema odobrenje nadležnog organa, čime je počinio krivično djelo iz člana 364 KZFBiH. 9. Opštinski sud je, primjenom čl. 67 i 72 ZKPFBiH, donio osporenu naredbu kojom se nalaže pretresanje stambenih i pratećih objekata u apelantovoj svojini. Osporenom naredbom je takođe naloženo privremeno oduzimanje predmeta koji ukazuju na izvršenje navedenog ili nekog drugog krivičnog djela. U osporenoj naredbi su poimenično navedena tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave koja će pretresti apelantov objekat, uz asistenciju ovlašćenih službenih lica MUP- a. Takođe je navedeno da je svrha naredbe pronalazak lica, predmeta i tragova koji mogu da potiču iz krivičnog djela iz člana 364 KZFBiH. 10. Kantonalna uprava je 2. aprila 2021. godine na osnovu osporene naredbe izvršila "inspekcijski nadzor" stambenog objekta u apelantovoj svojini, o čemu je istog dana sastavljen "zapisnik o inspekcijskom nadzoru". U zapisniku je navedeno da "pretresom" nisu zatečeni predmeti i gosti – strana lica, da je apelant izjavio da ne obavlja djelatnost pružanja usluga smještaja u domaćinstvu i da je rješenje nadležnog organa za obavljanje te djelatnosti odjavio mjesec dana ranije. Takođe je navedeno da su "inspekcijskom nadzoru" osim apelanta prisustvovala i tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave te dva policijska službenika. Zapisnik su potpisali apelant kao "stranka", policijski službenici kao "prisutni" te kantonalni inspektori u tom svojstvu. 11. Kantonalna uprava je 9. aprila 2021. godine obavijestila Tužilaštvo o preduzetim aktivnostima i dostavila mu "zapisnik o inspekcijskom nadzoru" od 2. aprila 2021. godine. 12. Tužilaštvo je 21. aprila 2021. godine donijelo naredbu o nesprovođenju istrage povodom pretresa stambenih prostorija i pratećih objekata u apelantovoj svojini, zaključivši da ne postoje osnovi sumnje da je apelant učinio krivično djelo.

IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije

13. Apelant smatra da je osporena naredba nezakonita i da je rezultirala kršenjem njegovih prava iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Navodi da su, na osnovu osporene naredbe, 2. aprila 2021. godine u 20.40 pretresene stambene prostorije i prateći objekti u njegovoj svojini. Međutim, kako dalje ističe, Opštinski sud je izdao naredbu iako u konkretnom slučaju nije utvrdio postojanje osnova sumnje o učinjenom krivičnom djelu zato što je apelant imao odgovarajuće odobrenje za pružanje usluga smještaja. Dalje je naveo da su pretres izvršila samo službena lica Kantonalne uprave, a da su ih policijski službenici samo obezbjeđivali, što znači da oni nisu učestvovali u pretresanju. U vezi s tim, apelant je ukazao da je Opštinski sud izdao osporenu naredbu suprotno relevantnim odredbama ZKPFBiH jer nije prethodno utvrdio svojstvo ovlašćenih službenih lica koja treba da izvrše pretresanje. U tom smislu apelant ističe da službenici Kantonalne uprave nisu imali svojstvo ovlašćenog službenog lica u smislu člana 21 ZKPFBiH. Takođe je naveo da pretresanju nisu prisustvovala ni dva punoljetna građanina kao svjedoci u smislu člana 74 ZKPFBiH. Navedeni propusti javne vlasti su, prema apelantovom mišljenju, rezultirali kršenjem njegovog prava na dom.

b) Odgovori na apelaciju

14. Opštinski sud je naveo da je osporenu naredbu donio po prijedlogu Tužilaštva, da su po njoj postupila ovlašćena službena lica određena tom naredbom, koja su sačinila zapisnik o inspekcijom nadzoru, o čemu su obaviješteni Tužilaštvo i Opštinski sud. Shodno tome, Opštinski sud je istakao da je "naredba izdata i da se po njoj postupilo" te da nisu povrijeđena apelantova prava na koja se ukazuje apelacijom. 15. Tužilaštvo je istaklo da su apelantovi navodi neosnovani jer su se u cijelosti ispunile sve zakonske pretpostavke za izdavanje osporene naredbe. Navelo je da je bilo dovoljno dokaza koji su upućivali na to da se u apelantovim objektima pružaju usluge smještaja migrantima, odnosno da se eventualno moglo raditi o krivičnom djelu iz člana 364 KZFBiH. Tužilaštvo je naročito ukazalo na sadržaj odredbi člana 70 stav (3) tač. a) i f) Zakona o inspekcijama. Dalje je navelo da treba imati u vidu da je apelant u prethodnom periodu odbio, odnosno nije dozvolio postupajućem inspektoru da izvrši svoje službene radnje jer "inspekcija mora imati nalog suda". Stoga je Tužilaštvo navelo da je jedini način da Kantonalna uprava obavi inspekcijski nadzor bio da putem Tužilaštva i na osnovu "člana 70" Zakona o inspekcijama ishodi osporenu naredbu.

V. Relevantni propisi

16. **Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne** **i Hercegovine** ("Službene novine FBiH" br. 35/03, 37/03 – ispravka, 56/03 – ispravka, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13, 59/14 i 74/20) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: GLAVA II - ZNAČENjE IZRAZA

Član 21. tačka g)

Osnovni pojmovi Osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: g) "ovlašteno službeno lice" je ono lice koje ima odgovarajuća ovlašćenja unutar policijskih organa Bosne Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H i Hercegovine, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu i Državnu graničnu službu, policijskih organa nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova u Federaciji, sudske i finansijske policije, kao i carinskih organa, poreskih organa i organa vojne policije Bosne i Hercegovine ili u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pod ovlašćenim službenim licima smatraju se i stručni saradnici, odnosno istražitelji tužilaštva koji rade po ovlašćenjima tužioca. GLAVA VIII - RADNjE DOKAZIVANjA Odjeljak 1. Pretresanje stana, prostorija i lica

Član 65. stav (1)

Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnina (1) Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjičenog odnosno optuženog i drugih lica, kao i njihovih pokretnina izvan stana može se preduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze počinilac, saučesnik, tragovi krivičnog djela ili predmeti važni za postupak.

Član 67.

Naredba za pretresanje (1) Sud može izdati naredbu za pretresanje pod uslovima propisanim ovim zakonom. (2) Naredbu za pretresanje može izdati sud na zahtjev tužioca ili na zahtjev ovlaštenih službenih lica koja su dobila odobrenje od tužioca.

Član 71. stav (1)

Izdavanje naredbe za pretresanje (1) Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje opravdan, može odobriti zahtjev i izdati naredbu za pretresanje.

Član 72. tač. c), d), g) i j)

Sadržaj naredbe za pretresanje Naredba za pretresanje sadrži: c) ime, odjeljenje ili rang ovlaštenog lica na kog se naredba odnosi, d) svrha pretresanja, g) uputstvo da se naredba ima izvršiti između 6 časova i 21 časa ili ovlaštenje da se naredba može izvršiti u bilo koje vrijeme ako to sud izričito odredi, j) pouku da osumnjičeni ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje može izvršiti i bez prisustva branioca, ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.

Član 74. stav (4)

Postupak izvršenja naredbe za pretresanje (4) Pretresanju stana, ostalih prostorija ili lica prisustvuju dva punoljetna građanina kao svjedoci. Pretresanju lica prisustvuju svjedoci istog pola. Pretresanje lica vrši lice istog pola. Svjedoci će se prije početka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vrši, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore ako smatraju da sadržaj zapisnika nije tačan.

Član 76. stav (1)

Zapisnik o pretresanju (1) O svakom pretresanju stana, prostorije ili lica sastaviće se zapisnik koji potpisuje lice kod kog se ili nad kojim se vrši pretresanje i lica čija je prisutnost obavezna. Prilikom vršenja pretresanja oduzeće se privremeno samo oni predmeti i dokumenti koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik će se unijeti i tačno opisati predmeti i dokumenti koji se oduzimaju, a to će se naznačiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja će se odmah predati licu kojem su predmeti odnosno dokumenti oduzeti. 17. **Zakon o inspekcijama Unsko-sanskog kantona** ("Službeni glasnik USK" broj 3/21) Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je objavljen u službenom glasilu na bosanskom jeziku, ali lektorisan na službene jezike u Bosni i Hercegovini, a koji u relevantnom dijelu glasi: DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

Član 2

(Pojmovi korišćeni u zakonu) Pojmovi korišćeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) kantonalni inspektor - državni službenik sa posebnim ovlašćenjima; b) inspekcijski nadzor - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih lica, fizičkih lica koja obavljaju određenu djelatnost i građana "fizičkih lica" u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te preduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašćeni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljem tekstu: zakoni i drugi propisi); c) inspekcijski poslovi - poslovi za koje su ovlašćeni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: [...] d) inspekcijski pregled - neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata, sredstava rada, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod pravnih lica, fizičkih lica koja obavljaju određenu djelatnost i građana "fizičkih lica"; […]

Član 9 stav (1)

(Lica koja vrše inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor vrše kantonalni inspektori kao državni službenici sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima (u daljem tekstu: kantonalni inspektor).

Član 14

(Obaveza prijavljivanja krivičnog djela) (1) Kantonalni inspektor dužan je da podnese krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, ako je uočio povredu propisa iz svoje oblasti, a ta povreda sadrži elemente krivičnog djela.

Član 31

(Status kantonalnih inspektora) Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlašćenjima u smislu Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o državnoj službi u Unsko-sanskom kantonu. DIO SEDMI - POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA POGLAVLjE I. PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI KANTONALNIH INSPEKTORA

Član 71 stav (3) tač. a) i f)

(3) Pored ovlašćenja iz stava (1) ovog člana, kantonalni inspektor ima prava i obaveze u skladu sa posebnim kantonalnim propisima da preduzima sljedeće radnje: a) po saznanju (prijava ili prema dokumentaciji) da se konkretna stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, kantonalni inspektor može da ulazi i pregleda tu stambenu prostoriju i vrši S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. inspekcijski nadzor uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda, f) podnosi krivičnu prijavu ili obavještenje nadležnom tužilaštvu, u skladu sa odredbama člana 14 ovog zakona

Član 117

(Pomoć policije u obavljanju inspekcijskog pregleda) (1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući kantonalnom inspektoru obavljanje pregleda pružanjem fizičkog otpora, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, on može da zatraži pomoć nadležne policije. (2) Nadležna policija obavezna je da pruži potrebnu zaštitu i omogući da se obavi inspekcijski pregled, i na usmeni zahtjev inspektora, glavnog kantonalnog inspektora i direktora Kantonalne uprave, iako o istom nije bila prethodno obaviještena.

Član 118

(Inspekcijski zapisnik) (1) O svakom obavljenom inspekcijskom pregledu kantonalni inspektor je obavezan da sačini zapisnik i u njemu navede činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim pregledom.

VI. Dopustivost i meritum

18. Ustavni sud utvrđuje da apelacija ispunjava uslove propisane članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 18 stav (1) Pravila Ustavnog suda, da je podnesena u roku, kao i da ispunjava ostale uslove za dopustivost iz člana 18 stav (3) Pravila Ustavnog suda, te da nije očigledno ( prima facie ) neosnovana u smislu odredbe člana 18 stav (4) Pravila Ustavnog suda. 19. Apelant pokreće pitanje zakonitosti naredbe o pretresanju u kontekstu prava iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije. 20. Član II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju: f) Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku. 21. Član 8 Evropske konvencije glasi: 1. Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. 2. Javne vlasti se ne smiju miješati u ostvarivanje ovog prava osim ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesima nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprečavanja nereda ili kriminala, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 22. U odnosu na pretresanje "doma", Ustavni sud podsjeća na opšte principe Evropskog suda ponovljene u predmetu Tortladze protiv Gruzije (presuda od 18. marta 2021. godine, broj predstavke 42371/08, tač. 55–58). Dakle, da bi miješanje u apelantov "dom" bilo u skladu sa članom 8 Evropske konvencije, ono je moralo biti "u skladu sa zakonom", preduzeto radi ostvarenja "legitimnog cilja" i neophodno u "demokratskom društvu". Izraz "u skladu sa zakonom", u smislu člana 8 stav 2 Evropske konvencije, upućuje na domaći zakon i sadrži obavezu poštovanja materijalnih i proceduralnih pravila sadržanih u njemu (vidi Dubovych protiv Ukrajine , presuda od 22. jula 2021. godine, br. predstavki 47821/10 i 66460/12, tačka 26 s daljnjim referencama). Takođe, Ustavni sud ukazuje i na stav Evropskog suda prema kojem domaće zakonodavstvo i praksa moraju pružiti adekvatne i efikasne mjere zaštite od bilo kakve zloupotrebe i proizvoljnosti (vidi Evropski sud, UAB Kesko Senukai Lithuania protiv Litvanije , presuda od 4. aprila 2023. godine, broj predstavke 19162/19, tačka 113). Opšta razmatranja u vezi s pretresanjem u domaćem zakonodavstvu Ustavni sud je istakao u predmetu broj AP-3376/07 (vidi Odluku o dopustivosti i meritumu broj AP-3376/07 od 28. aprila 2010. godine, tačka 40, dostupna na www.ustavnisud.ba). 23. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je Kantonalna uprava svojim zahtjevom od 10. marta 2021. godine putem Tužilaštva inicirala donošenje osporene naredbe u smislu člana 71 stav (3) Zakona o inspekcijama u vezi sa članom 67 ZKPFBiH. S druge strane, Tužilaštvo je zahtjev za izdavanje osporene naredbe podnijelo isključivo u smislu člana 67 ZKPFBiH. Stoga, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju poštovana odredba člana 67 ZKPFBiH budući da je Opštinski sud osporenu naredbu nesporno izdao isključivo na pisani zahtjev Tužilaštva, a ne Kantonalne uprave. Dalje, Ustavni sud zapaža da je pisani zahtjev Tužilaštva sadržavao i neophodne elemente propisane članom 69 ZKPFBiH. Zatim, iz osporene naredbe proizlazi da je izdata u krivičnom predmetu protiv apelanta kao osumnjičenog za krivično djelo iz člana 364 KZFBiH. Dakle, u vrijeme izdavanja osporene naredbe postojala je vjerovatnost da je krivično djelo učinjeno, kao i dovoljno sumnje da se u objektu koji je pretresan mogu naći dokazi/rezultati potrebni za krivični postupak. Prema tome, suprotno apelantovim navodima, Opštinski sud nije bio u obavezi da u osporenoj naredbi cijeni i obrazloži postojanje osnova sumnje da je apelant počinio krivično djelo. 24. Međutim, daljnjom analizom sadržaja osporene naredbe Ustavni sud zapaža da ona ne sadrži eksplicitno uputstvo da će se pretresanje izvršiti između 6 i 21 čas, kako to propisuje odredba člana 72 stav (1) tačka g) ZKPFBiH. Ipak, iz stanja spisa predmeta proizlazi da je pretresanje u konkretnom slučaju izvršeno u propisanom periodu. Isto tako, Ustavni sud zapaža da osporena naredba nije sadržavala ni pouku apelantu kao osumnjičenom da ima pravo da obavijesti branioca i da pretresanje može da se obavi i bez prisustva branioca, kako je to propisano članom 72 stav (1) tačka g) ZKPFBiH. Takođe, Ustavni sud zapaža da je članom 72 stav (1) tačka c) ZKPFBiH propisano da naredba za pretresanje treba da sadrži ime, odjeljenje ili rang ovlašćenog lica na koje se ona odnosi. Apelant naročito problematizuje taj dio naredbe. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da iz osporene naredbe proizlazi da je sudija za prethodni postupak Opštinskog suda kao ovlašćena službena lica za pretresanje poimenično označio tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave. Pri tome je određeno da će se pretresanje izvršiti uz asistenciju ovlašćenih službenih lica MUP-a. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da su članom 21 ZKPFBiH propisani osnovni pojmovi, pa je tačkom g) navedene zakonske odredbe definisano ko se ima smatrati "ovlašćenim službenim licem". S druge strane, Ustavni sud zapaža da je Zakonom o kantonalnim inspekcijama jasno propisan status kantonalnih inspektora Kantonalne uprave kao državnih službenika s posebnim ovlašćenjima (član 2 tačka a), član 9 stav 1 i

član 31). Imajući u vidu sadržaj relevantnih odredbi oba

zakona, za Ustavni sud je nesporno da kantonalni inspektori nisu "ovlašćena službena lica" u smislu ZKPFBiH koja mogu da sprovedu pretres kao radnju koja se preduzima u istražnom postupku. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H 25. Dakle, funkcija krivičnog gonjenja je zakonom povjerena isključivo tužiocu, odnosno ovlašćenim službenim licima koje on ovlasti da sprovedu neku istražnu radnju, u konkretnom slučaju radnju pretresanja. Međutim, odredba člana 67 stav 2 ZKPFBiH nije primjenjiva na kantonalne inspektore kao državne službenike jer oni, kao što je već rečeno, nemaju status "ovlašćenog službenog lica" u smislu odredbe člana 21 tačka g) tog zakona. Osim toga, Ustavni sud ima u vidu da je Tužilaštvo u odgovoru ukazalo na zakonsku odredbu koja obavezuje kantonalne inspektore da prijave krivično djelo ako uoče povredu propisa iz svoje oblasti, a ta povreda sadrži elemente krivičnog djela, kako to propisuje i član 14 Zakona o inspekcijama. U konkretnom slučaju se međutim nije radilo samo o tome da su kantonalni inspektori prijavili krivično djelo, već im je Opštinski sud dodijelio aktivnu ulogu u preduzimanju konkretnih krivično-procesnih radnji protiv apelanta. Ustavni sud takođe zapaža da je krivična prijava u konkretnom slučaju uslijedila nakon što je apelant onemogućio nadležnim inspektorima da obave inspekcijski nadzor, smatrajući da moraju imati "nalog suda". Međutim, Ustavni sud naglašava da se, u svjetlu postojećih zakonskih rješenja, na inspekcijski nadzor (ulaženje i pregledanje stambenih ili drugih prostorija), u smislu Zakona o inspekcijama, ne mogu primjenjivati odredbe ZKPFBiH koje se odnose na pretresanje kao radnju dokazivanja krivičnopravne odgovornosti osumnjičenog/optuženog. Ustavni sud zapaža da je sporna naredba, u suštini, iskorišćena za obavljanje inspekcijskog nadzora koji je apelant onemogućavao. U prilog tom zaključku, između ostalog, ukazuje i činjenica da je MUP informaciju o navodnom ilegalnom smještaju migranata u apelantovoj kući dostavio primarno Kantonalnoj upravi na postupanje iz njene (upravne) nadležnosti, a ne Tužilaštvu u kontekstu postojanja krivičnog djela. Isto tako, evidentno je da nakon izvršenog pretresanja policijski službenici nisu sačinili zapisnik o pretresanju, kako to nalaže odredba člana 76 stav (1) ZKPFBiH, već su kantonalni inspektori Kantonalne uprave sačinili zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, u smislu člana 118 Zakona o inspekcijama, koji su dva policijska službenika potpisala u svojstvu "prisutnih". 26. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi proizvoljnost u načinu na koji je sudija za prethodni postupak utvrdio status ovlašćenih službenih lica u konkretnom slučaju. Prema ocjeni Ustavnog suda, kantonalni inspektori Kantonalne uprave ne potpadaju pod pojam ovlašćenih službenih lica, u smislu člana 21 stav (1) tačka g) ZKPFBiH, i na navedena lica se osporena naredba nije mogla odnositi. Pri tome, Ustavni sud ponovo ukazuje da je u osporenoj naredbi navedeno da će kantonalnim inspektorima Kantonalne uprave u postupku njenog izvršenja asistirati policijski službenici MUP- a. Iako oni potpadaju pod pojam ovlašćenih službenih lica u smislu člana 21 ZKPFBiH, Ustavni sud zapaža da iz stanja spisa predmeta proizlazi da policijski službenici nisu vršili pretresanje apelantovog "doma", već su "asistirali" u smislu pružanja pomoći u obavljanju inspekcijskog nadzora u smislu člana 117 Zakona o inspekcijama. Takođe, Ustavni sud zapaža da u postupku izvršenja osporene naredbe nije postupljeno ni u skladu sa članom 74 stav (4) ZKPFBiH budući da prilikom pretresanja nije obezbijeđeno prisustvo dva punoljetna građanina. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da činjenica da je apelant kao subjekat nadzora potpisao navedeni inspekcijski zapisnik ne može konvalidirati propust sačinjavanja zapisnika o pretresanju u konkretnom slučaju. Isto tako, navedena činjenica ne može izmijeniti ni pravnu narav inspekcijskog nadzora kao vrstu upravnog nadzora u odnosu na pretresanje kao radnju dokazivanja u krivičnom postupku. U datim okolnostima proizlazi da je izdavanje osporene naredbe zapravo rezultiralo kombinacijom dva sasvim različita ovlašćenja policijskih službenika u smislu Zakona o inspekcijama i ZKPFBiH. Pri tome, Opštinski sud je prilikom izdavanja osporene naredbe zapravo "pomiješao" institute iz oba zakona kako bi obezbijedio efektivnu primjenu člana 71 stav (3) tačka f) Zakona o inspekcijama. U prilog tome govori upravo neargumentovan stav Opštinskog suda iz odgovora na apelaciju da je "naredba izdata i da se po njoj postupilo". Takođe, u prilog zaključku o "kombinaciji zakona" ide i sam sadržaj Zakona o inspekcijama koji u članu 71 stav (3) tačka a) reguliše da "po saznanju (prijava ili prema dokumentaciji) da se konkretna stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti kantonalni inspektor može da ulazi i pregleda tu stambenu prostoriju i vrši inspekcijski nadzor uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda ". S druge strane, tačka f) iste zakonske odredbe sadrži posebno ovlašćenje/radnju kantonalnog inspektora da "f) podnosi krivičnu prijavu ili obavještenje nadležnom tužilaštvu, u skladu s odredbama člana 14 ovog zakona". Iz navedenog, dakle, proizlazi da sam Zakon o inspekcijama pravi razliku između ovlašćenja koje se tiče obavljanja inspekcijske kontrole i ovlašćenja vezanog za prijavljivanja krivičnog djela nadležnom tužilaštvu. 27. Ustavni sud smatra da je neophodno da navedeni zaključci u vezi s pretresanjem apelantovog "doma" ni u kojem slučaju ne dovode u pitanje činjenicu da je postupanje javnih vlasti u konkretnom slučaju zapravo posljedica apelantovog protivzakonitog ponašanja, odnosno onemogućavanja kantonalnim inspektorima da sprovedu inspekcijski nadzor u skladu sa Zakonom o inspekcijama. Međutim, uprkos tome, Ustavni sud zaključuje da su osporena naredba i radnja pretresanja rezultat višestrukog nepoštovanja imperativnih normi propisanih ZKPFBiH, zbog čega u konkretnom slučaju nije zadovoljen kriterijum miješanja "u skladu sa zakonom" u smislu člana 8 Evropske konvencije. S obzirom na navedeni zaključak Ustavnog suda, nije neophodno nastaviti s ispitivanjem da li je miješanje u konkretnom slučaju preduzeto radi ostvarivanja "legitimnog cilja" i da li je bilo "neophodno u demokratskom društvu" u smislu člana 8 Evropske konvencije (vidi Evropski sud, L. F. protiv Mađarske , presuda od 19. maja 2022. godine, broj predstavke 621/14, tačka 80). 28. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud zaključuje da je povrijeđeno apelantovo pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije.

VII. Zaključak

29. Ustavni sud smatra da postoji povreda prava na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije zbog nepoštovanja relevantnih odredbi ZKPFBiH prilikom donošenja osporene naredbe i u postupku njenog izvršenja. 30. Na osnovu člana 59 st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. 31. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **AP-1646/21** , rješavajući apelaciju **Fahre** **Muslića** , na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija **Fahre Muslića** . Utvrđuje se povreda člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u postupku izdavanja i izvršenja Naredbe za pretresanje stambenih prostorija i pratećih objekata broj 17 0 K 113010 21 Kpp od 22. marta 2021. godine, koju je izdao Općinski sud u Bihaću. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod

1. Fahro Muslić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa advokat Husein Huzejrović iz Bihaća, podnio je 12. maja 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Naredbe za pretresanje stambenih prostorija i pratećih objekata broj 17 0 K 113010 21 Kpp od 22. marta 2021. godine (u daljnjem tekstu: osporena naredba), koju je izdao Općinski sud u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud).

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) zatraženo je 6. juna 2022. godine da dostave odgovor na apelaciju. 3. Općinski sud i Tužilaštvo su 17. i 23. juna 2022. godine dostavili odgovore na apelaciju, koje je Ustavni sud 21. augusta 2022. godine proslijedio apelantu radi eventualnog izjašnjenja. Apelant nije dostavio izjašnjenje na odgovore na apelaciju.

III. Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 5. Rješavajući po apelantovom zahtjevu od 11. februara 2021. godine, nadležni organ uprave je 15. februara 2021. godine donio rješenje kojim se utvrđuje trajni prestanak pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu. Te usluge je, na osnovu ranijeg rješenja od 18. januara 2019. godine, obavljala apelantova majka kao vlasnica ugostiteljske usluge. Određeno je da se prestanak pružanja usluga utvrđuje s datumom smrti apelantove majke (25. novembar 2020. godine). Također je navedeno da članovi domaćinstva nisu nastavili obavljati navedenu djelatnost u skladu sa članom 24. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine FBiH" broj 32/09), zbog čega je po sili zakona doneseno navedeno rješenje. 6. Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: MUP) obavijestilo je 24. februara 2021. godine Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava) da raspolaže informacijama o ilegalnom smještaju migranata u apelantovoj kući u posljednje tri godine. Navedenu informaciju MUP je dostavio Kantonalnoj upravi na daljnji rad i postupanje iz njene nadležnosti. 7. Kantonalna uprava se 10. marta 2021. godine obratila Tužilaštvu i MUP-u sa zahtjevom da Tužilaštvo uputi zahtjev Općinskom sudu za izdavanje naredbe za pretresanje stambenih prostorija u apelantovom vlasništvu. Zahtjev je podnesen u smislu člana 71. stav (3) Zakona o inspekcijama Unsko- sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama) i člana 67. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZKPFBiH). U zahtjevu je navedeno da je cilj pretresanja pronalazak tragova i predmeta koji ukazuju na postojanje krivičnog djela neovlaštenog bavljenja određenim zanimanjem iz člana 364. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZFBiH). U zahtjevu je također navedeno da bi pretresanje izvršila tri kantonalna inspektora (tržišni, turistički i ugostiteljski), uz asistenciju ovlaštenih službenih lica MUP-a. 8. Tužilaštvo je, u smislu člana 67. stav (2) ZKPFBiH, 17. marta 2021. godine podnijelo zahtjev Općinskom sudu za izdavanje naredbe za pretresanje stambenih prostorija i ostalih pratećih objekata u apelantovom vlasništvu na način kako je to predloženo u zahtjevu Kantonalne uprave od 10. marta 2021. godine. U zahtjevu Tužilaštva je također navedeno da postoje osnovi sumnje da se apelant bavi djelatnošću za koju nema odobrenje nadležnog organa, čime je počinio krivično djelo iz člana 364. KZFBiH. 9. Općinski sud je, primjenom čl. 67. i 72. ZKPFBiH, donio osporenu naredbu kojom se nalaže pretresanje stambenih i pratećih objekata u apelantovom vlasništvu. Osporenom naredbom je također naloženo privremeno oduzimanje predmeta koji ukazuju na izvršenje navedenog ili nekog drugog krivičnog djela. U osporenoj naredbi su poimenično navedena tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave koja će pretresti apelantov objekat, uz asistenciju ovlaštenih službenih lica MUP-a. Također je navedeno da je svrha naredbe pronalazak lica, predmeta i tragova koji mogu potjecati iz krivičnog djela iz člana 364. KZFBiH. 10. Kantonalna uprava je 2. aprila 2021. godine na osnovu osporene naredbe izvršila "inspekcijski nadzor" stambenog objekta u apelantovom vlasništvu, o čemu je istog dana sastavljen "zapisnik o inspekcijskom nadzoru". U zapisniku je navedeno da "pretresom" nisu zatečeni predmeti i gosti – strana lica, da je apelant izjavio da ne obavlja djelatnost pružanja usluga smještaja u domaćinstvu i da je rješenje nadležnog organa za obavljanje te djelatnosti odjavio mjesec dana ranije. Također je navedeno da su "inspekcijskom nadzoru" osim apelanta prisustvovala i tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave te dva policijska službenika. Zapisnik su potpisali apelant kao "stranka", policijski službenici kao "prisutni" te kantonalni inspektori u tom svojstvu. 11. Kantonalna uprava je 9. aprila 2021. godine obavijestila Tužilaštvo o preduzetim aktivnostima i dostavila mu "zapisnik o inspekcijskom nadzoru" od 2. aprila 2021. godine. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H 12. Tužilaštvo je 21. aprila 2021. godine donijelo naredbu o neprovođenju istrage povodom pretresa stambenih prostorija i pratećih objekata u apelantovom vlasništvu, zaključivši da ne postoje osnovi sumnje da je apelant učinio krivično djelo.

IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije

13. Apelant smatra da je osporena naredba nezakonita i da je rezultirala kršenjem njegovih prava iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Navodi da su, na osnovu osporene naredbe, 2. aprila 2021. godine u 20.40 pretresene stambene prostorije i prateći objekti u njegovom vlasništvu. Međutim, kako dalje ističe, Općinski sud je izdao naredbu iako u konkretnom slučaju nije utvrdio postojanje osnova sumnje o učinjenom krivičnom djelu zato što je apelant imao odgovarajuće odobrenje za pružanje usluga smještaja. Dalje je naveo da su pretres izvršila samo službena lica Kantonalne uprave, a da su ih policijski službenici samo osiguravali, što znači da oni nisu učestvovali u pretresanju. U vezi s tim, apelant je ukazao da je Općinski sud izdao osporenu naredbu suprotno relevantnim odredbama ZKPFBiH jer nije prethodno utvrdio svojstvo ovlaštenih službenih lica koja trebaju izvršiti pretresanje. U tom smislu apelant ističe da službenici Kantonalne uprave nisu imali svojstvo ovlaštenog službenog lica u smislu člana 21. ZKPFBiH. Također je naveo da pretresanju nisu prisustvovala ni dva punoljetna građanina kao svjedoci u smislu člana 74. ZKPFBiH. Navedeni propusti javne vlasti su, prema apelantovom mišljenju, rezultirali kršenjem njegovog prava na dom.

b) Odgovori na apelaciju

14. Općinski sud je naveo da je osporenu naredbu donio po prijedlogu Tužilaštva, da su po njoj postupila ovlaštena službena lica određena tom naredbom, koja su sačinila zapisnik o inspekcijom nadzoru, o čemu su obaviješteni Tužilaštvo i Općinski sud. Shodno tome, Općinski sud je istakao da je "naredba izdata i da se po njoj postupilo" te da nisu povrijeđena apelantova prava na koja se ukazuje apelacijom. 15. Tužilaštvo je istaklo da su apelantovi navodi neosnovani jer su se u cijelosti ispunile sve zakonske pretpostavke za izdavanje osporene naredbe. Navelo je da je bilo dovoljno dokaza koji su upućivali na to da se u apelantovim objektima pružaju usluge smještaja migrantima, odnosno da se eventualno moglo raditi o krivičnom djelu iz člana 364. KZFBiH. Tužilaštvo je naročito ukazalo na sadržaj odredbi člana 70. stav (3) tač. a) i f) Zakona o inspekcijama. Dalje je navelo da treba imati u vidu da je apelant u prethodnom periodu odbio, odnosno nije dozvolio postupajućem inspektoru da izvrši svoje službene radnje jer "inspekcija mora imati nalog suda". Stoga je Tužilaštvo navelo da je jedini način da Kantonalna uprava obavi inspekcijski nadzor bio da putem Tužilaštva i na osnovu "člana 70" Zakona o inspekcijama ishodi osporenu naredbu.

V. Relevantni propisi

16. **Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i** **Hercegovine** ("Službene novine FBiH" br. 35/03, 37/03 – ispravka, 56/03 – ispravka, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13, 59/14 i 74/20) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: GLAVA II - ZNAČENJE IZRAZA

Član 21. tačka g)

Osnovni pojmovi Osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: g) "ovlaštena službena osoba" je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar policijskih organa Bosne i Hercegovine, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu i Državnu graničnu službu, policijskih organa nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova u Federaciji, sudske i finansijske policije, kao i carinskih organa, poreskih organa i organa vojne policije Bosne i Hercegovine ili u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pod ovlaštenim službenim osobama smatraju se i stručni saradnici, odnosno istražitelji tužiteljstva koji rade po ovlaštenjima tužitelja. GLAVA VIII - RADNJE DOKAZIVANJA Odjeljak 1. Pretresanje stana, prostorija i lica

Član 65. stav (1)

Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari (1) Pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjičenog, odnosno optuženog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvan stana može se preduzeti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalaze učinitelj, saučesnik, tragovi krivičnog djela ili predmeti važni za postupak.

Član 67.

Naredba za pretresanje (1) Sud može izdati naredbu za pretresanje pod uvjetima propisanim ovim zakonom. (2) Naredbu za pretresanje može izdati sud na zahtjev tužitelja ili na zahtjev ovlaštenih službenih osoba koje su dobile odobrenje od tužitelja.

Član 71. stav (1)

Izdavanje naredbe za pretresanje (1) Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje opravdan, može odobriti zahtjev i izdati naredbu za pretresanje.

Član 72. tač. c), d), g) i j)

Sadržaj naredbe za pretresanje Naredba za pretresanje sadrži: c) ime, odjel ili rang ovlaštene osobe na koju se naredba odnosi, d) svrha pretresanja, g) uputstvo da se naredba ima izvršiti između 6 sati i 21 sata ili ovlaštenje da se naredba može izvršiti u bilo koje vrijeme ako to sud izričito odredi, j) pouku da osumnjičeni ima pravo obavijestiti branitelja i da se pretresanje može izvršiti i bez prisustva branitelja, ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.

Član 74. stav (4)

Postupak izvršenja naredbe za pretresanje (4) Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva punoljetna građanina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola. Pretresanje osobe vrši osoba istog spola. Svjedoci će se prije početka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vrši, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore ako smatraju da sadržaj zapisnika nije tačan. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

Član 76. stav (1)

Zapisnik o pretresanju (1) O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit će se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vrši pretresanje i osobe čija je prisutnost obavezna. Prilikom vršenja pretresanja oduzet će se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik će se unijeti i tačno opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to će se naznačiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja će se odmah uručiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete. 17. **Zakon o inspekcijama Unsko-sanskog kantona** ("Službeni glasnik USK" broj 3/21) u relevantnom dijelu glasi: DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

Član 2.

(Pojmovi korišteni u zakonu) Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) kantonalni inspektor - državni službenik sa posebnim ovlaštenjima; b) inspekcijski nadzor - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih lica, fizičkih lica koja obavljaju određenu djelatnost i građana "fizičkih lica" u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te preduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljem tekstu: zakoni i drugi propisi); c) inspekcijski poslovi - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: [...] d) inspekcijski pregled - neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata, sredstava rada, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod pravnih lica, fizičkih lica koja obavljaju određenu djelatnost i građana "fizičkih lica"; […]

Član 9. stav (1)

(Lica koja vrše inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor vrše kantonalni inspektori kao državni službenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima (u daljem tekstu: kantonalni inspektor).

Član 14.

(Obaveza prijavljivanja krivičnog djela) (1) Kantonalni inspektor dužan je podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, ako je uočio povredu propisa iz svoje oblasti, a ta povreda sadrži elemente krivičnog djela.

Član 31.

(Status kantonalnih inspektora) Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima u smislu Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o državnoj službi u Unsko- sanskom kantonu. DIO SEDMI - POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA POGLAVLJE I. PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI KANTONALNIH INSPEKTORA

Član 71. stav (3) tač. a) i f)

(3) Pored ovlaštenja iz stava (1) ovog člana, kantonalni inspektor ima prava i obaveze u skladu sa posebnim kantonalnim propisima da preduzima sljedeće radnje: a) po saznanju (prijava ili prema dokumentaciji) da se konkretna stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, kantonalni inspektor može da ulazi i pregleda tu stambenu prostoriju i vrši inspekcijski nadzor uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda, f) podnosi krivičnu prijavu ili obavještenje nadležnom tužilaštvu, u skladu sa odredbama člana 14. ovog zakona

Član 117.

(Pomoć policije u obavljanju inspekcijskog pregleda) (1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući kantonalnom inspektoru obavljanje pregleda pružanjem fizičkog otpora, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, on može zatražiti pomoć nadležne policije. (2) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski pregled, i na usmeni zahtjev inspektora, glavnog kantonalnog inspektora i direktora Kantonalne uprave, iako o istom nije bila prethodno obaviještena.

Član 118.

(Inspekcijski zapisnik) (1) O svakom obavljenom inspekcijskom pregledu kantonalni inspektor je obavezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim pregledom.

VI. Dopustivost i meritum

18. Ustavni sud utvrđuje da apelacija ispunjava uvjete propisane članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, da je podnesena u roku, kao i da ispunjava ostale uvjete za dopustivost iz člana 18. stav (3) Pravila Ustavnog suda, te da nije očigledno ( prima facie ) neosnovana u smislu odredbe člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. 19. Apelant pokreće pitanje zakonitosti naredbe o pretresanju u kontekstu prava iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije. 20. Član II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: f) Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku. 21. Član 8. Evropske konvencije glasi: 1. Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. 2. Javne vlasti se ne smiju miješati u ostvarivanje ovog prava osim ako to nije u skladu sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesima nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprečavanja nereda ili kriminala, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 22. U odnosu na pretresanje "doma", Ustavni sud podsjeća na opće principe Evropskog suda ponovljene u predmetu Tortladze protiv Gruzije (presuda od 18. marta 2021. godine, broj predstavke 42371/08, tač. 55–58). Dakle, da bi miješanje u apelantov "dom" bilo u skladu sa članom 8. Evropske konvencije, ono je moralo biti "u skladu sa zakonom", preduzeto radi ostvarenja "legitimnog cilja" i neophodno u "demokratskom društvu". Izraz "u skladu sa zakonom", u smislu člana 8. stav 2. Evropske konvencije, upućuje na domaći zakon i sadrži obavezu poštovanja materijalnih i proceduralnih pravila sadržanih u njemu (vidi Dubovych protiv Ukrajine , presuda od 22. jula 2021. godine, br. predstavki 47821/10 i 66460/12, tačka 26. s daljnjim referencama). Također, Ustavni sud ukazuje i na stav Evropskog suda prema kojem domaće zakonodavstvo i praksa moraju pružiti adekvatne i efikasne mjere zaštite od bilo kakve zloupotrebe i proizvoljnosti (vidi Evropski sud, UAB Kesko Senukai Lithuania protiv Litvanije , presuda od 4. aprila 2023. godine, broj predstavke 19162/19, tačka 113). Opća razmatranja u vezi s pretresanjem u domaćem zakonodavstvu Ustavni sud je istakao u predmetu broj AP-3376/07 (vidi Odluku o dopustivosti i meritumu broj AP-3376/07 od 28. aprila 2010. godine, tačka 40, dostupna na www.ustavnisud.ba). Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H 23. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je Kantonalna uprava svojim zahtjevom od 10. marta 2021. godine putem Tužilaštva inicirala donošenje osporene naredbe u smislu člana 71. stav (3) Zakona o inspekcijama u vezi sa članom 67. ZKPFBiH. S druge strane, Tužilaštvo je zahtjev za izdavanje osporene naredbe podnijelo isključivo u smislu člana 67. ZKPFBiH. Stoga, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju poštovana odredba člana 67. ZKPFBiH budući da je Općinski sud osporenu naredbu nesporno izdao isključivo na pisani zahtjev Tužilaštva, a ne Kantonalne uprave. Dalje, Ustavni sud zapaža da je pisani zahtjev Tužilaštva sadržavao i neophodne elemente propisane članom 69. ZKPFBiH. Zatim, iz osporene naredbe proizlazi da je izdata u krivičnom predmetu protiv apelanta kao osumnjičenog za krivično djelo iz člana 364. KZFBiH. Dakle, u vrijeme izdavanja osporene naredbe postojala je vjerovatnost da je krivično djelo učinjeno, kao i dovoljno sumnje da se u objektu koji je pretresan mogu naći dokazi/rezultati potrebni za krivični postupak. Prema tome, suprotno apelantovim navodima, Općinski sud nije bio u obavezi u osporenoj naredbi cijeniti i obrazložiti postojanje osnova sumnje da je apelant počinio krivično djelo. 24. Međutim, daljnjom analizom sadržaja osporene naredbe Ustavni sud zapaža da ona ne sadrži eksplicitno uputstvo da će se pretresanje izvršiti između 6 i 21 sat, kako to propisuje odredba člana 72. stav (1) tačka g) ZKPFBiH. Ipak, iz stanja spisa predmeta proizlazi da je pretresanje u konkretnom slučaju izvršeno u propisanom periodu. Isto tako, Ustavni sud zapaža da osporena naredba nije sadržavala ni pouku apelantu kao osumnjičenom da ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje može obaviti i bez prisustva branioca, kako je to propisano članom 72. stav (1) tačka g) ZKPFBiH. Također, Ustavni sud zapaža da je članom 72. stav (1) tačka c) ZKPFBiH propisano da naredba za pretresanje treba da sadrži ime, odjeljenje ili rang ovlaštenog lica na koje se ona odnosi. Apelant naročito problematizira taj dio naredbe. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da iz osporene naredbe proizlazi da je sudija za prethodni postupak Općinskog suda kao ovlaštena službena lica za pretresanje poimenično označio tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave. Pri tome je određeno da će se pretresanje izvršiti uz asistenciju ovlaštenih službenih lica MUP-a. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da su članom 21. ZKPFBiH propisani osnovni pojmovi, pa je tačkom g) navedene zakonske odredbe definirano ko se ima smatrati "ovlaštenim službenim licem". S druge strane, Ustavni sud zapaža da je Zakonom o kantonalnim inspekcijama jasno propisan status kantonalnih inspektora Kantonalne uprave kao državnih službenika s posebnim ovlaštenjima (član 2. tačka a),

član 9. stav 1. i član 31). Imajući u vidu sadržaj relevantnih

odredbi oba zakona, za Ustavni sud je nesporno da kantonalni inspektori nisu "ovlaštena službena lica" u smislu ZKPFBiH koja mogu provesti pretres kao radnju koja se preduzima u istražnom postupku. 25. Dakle, funkcija krivičnog gonjenja je zakonom povjerena isključivo tužiocu, odnosno ovlaštenim službenim licima koje on ovlasti da provedu neku istražnu radnju, u konkretnom slučaju radnju pretresanja. Međutim, odredba člana 67. stav 2. ZKPFBiH nije primjenjiva na kantonalne inspektore kao državne službenike jer oni, kao što je već rečeno, nemaju status "ovlaštenog službenog lica" u smislu odredbe člana 21. tačka g) tog zakona. Osim toga, Ustavni sud ima u vidu da je Tužilaštvo u odgovoru ukazalo na zakonsku odredbu koja obavezuje kantonalne inspektore da prijave krivično djelo ako uoče povredu propisa iz svoje oblasti, a ta povreda sadrži elemente krivičnog djela, kako to propisuje i član 14. Zakona o inspekcijama. U konkretnom slučaju se međutim nije radilo samo o tome da su kantonalni inspektori prijavili krivično djelo, već im je Općinski sud dodijelio aktivnu ulogu u preduzimanju konkretnih krivično-procesnih radnji protiv apelanta. Ustavni sud također zapaža da je krivična prijava u konkretnom slučaju uslijedila nakon što je apelant onemogućio nadležnim inspektorima da obave inspekcijski nadzor, smatrajući da moraju imati "nalog suda". Međutim, Ustavni sud naglašava da se, u svjetlu postojećih zakonskih rješenja, na inspekcijski nadzor (ulaženje i pregledanje stambenih ili drugih prostorija), u smislu Zakona o inspekcijama, ne mogu primjenjivati odredbe ZKPFBiH koje se odnose na pretresanje kao radnju dokazivanja krivičnopravne odgovornosti osumnjičenog/ optuženog. Ustavni sud zapaža da je sporna naredba, u suštini, iskorištena za obavljanje inspekcijskog nadzora koji je apelant onemogućavao. U prilog tom zaključku, između ostalog, ukazuje i činjenica da je MUP informaciju o navodnom ilegalnom smještaju migranata u apelantovoj kući dostavio primarno Kantonalnoj upravi na postupanje iz njene (upravne) nadležnosti, a ne Tužilaštvu u kontekstu postojanja krivičnog djela. Isto tako, evidentno je da nakon izvršenog pretresanja policijski službenici nisu sačinili zapisnik o pretresanju, kako to nalaže odredba člana 76. stav (1) ZKPFBiH, već su kantonalni inspektori Kantonalne uprave sačinili zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, u smislu člana 118. Zakona o inspekcijama, koji su dva policijska službenika potpisala u svojstvu "prisutnih". 26. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi proizvoljnost u načinu na koji je sudija za prethodni postupak utvrdio status ovlaštenih službenih lica u konkretnom slučaju. Prema ocjeni Ustavnog suda, kantonalni inspektori Kantonalne uprave ne potpadaju pod pojam ovlaštenih službenih lica, u smislu člana 21. stav (1) tačka g) ZKPFBiH, i na navedena lica se osporena naredba nije mogla odnositi. Pri tome, Ustavni sud ponovo ukazuje da je u osporenoj naredbi navedeno da će kantonalnim inspektorima Kantonalne uprave u postupku njenog izvršenja asistirati policijski službenici MUP-a. Iako oni potpadaju pod pojam ovlaštenih službenih lica u smislu člana 21. ZKPFBiH, Ustavni sud zapaža da iz stanja spisa predmeta proizlazi da policijski službenici nisu vršili pretresanje apelantovog "doma", već su "asistirali" u smislu pružanja pomoći u obavljanju inspekcijskog nadzora u smislu člana 117. Zakona o inspekcijama. Također, Ustavni sud zapaža da u postupku izvršenja osporene naredbe nije postupljeno ni u skladu sa članom 74. stav (4) ZKPFBiH budući da prilikom pretresanja nije osigurano prisustvo dva punoljetna građanina. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da činjenica da je apelant kao subjekt nadzora potpisao navedeni inspekcijski zapisnik ne može konvalidirati propust sačinjavanja zapisnika o pretresanju u konkretnom slučaju. Isto tako, navedena činjenica ne može izmijeniti ni pravnu narav inspekcijskog nadzora kao vrstu upravnog nadzora u odnosu na pretresanje kao radnju dokazivanja u krivičnom postupku. U datim okolnostima proizlazi da je izdavanje osporene naredbe zapravo rezultiralo kombinacijom dva sasvim različita ovlaštenja policijskih službenika u smislu Zakona o inspekcijama i ZKPFBiH. Pri tome, Općinski sud je prilikom izdavanja osporene naredbe zapravo "pomiješao" institute iz oba zakona kako bi osigurao efektivnu primjenu člana 71. stav (3) tačka f) Zakona o inspekcijama. U prilog tome govori upravo neargumentiran stav Općinskog suda iz odgovora na apelaciju da je "naredba izdata i da se po njoj postupilo". Također, u prilog zaključku o "kombinaciji zakona" ide i sam sadržaj Zakona o inspekcijama koji u članu 71. stav (3) tačka a) regulira da "po saznanju (prijava ili prema dokumentaciji) da se konkretna stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti kantonalni inspektor može da ulazi i pregleda tu stambenu prostoriju i vrši inspekcijski nadzor uz prethodno pribavljenu S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. naredbu nadležnog suda" . S druge strane, tačka f) iste zakonske odredbe sadrži posebno ovlaštenje/radnju kantonalnog inspektora da "f) podnosi krivičnu prijavu ili obavještenje nadležnom tužilaštvu, u skladu s odredbama člana 14. ovog zakona". Iz navedenog, dakle, proizlazi da sam Zakon o inspekcijama pravi razliku između ovlaštenja koje se tiče obavljanja inspekcijske kontrole i ovlaštenja vezanog za prijavljivanja krivičnog djela nadležnom tužilaštvu. 27. Ustavni sud smatra nužnim istaći da navedeni zaključci u vezi s pretresanjem apelantovog "doma" ni u kojem slučaju ne dovode u pitanje činjenicu da je postupanje javnih vlasti u konkretnom slučaju zapravo posljedica apelantovog protivzakonitog ponašanja, odnosno onemogućavanja kantonalnim inspektorima da provedu inspekcijski nadzor u skladu sa Zakonom o inspekcijama. Međutim, uprkos tome, Ustavni sud zaključuje da su osporena naredba i radnja pretresanja rezultat višestrukog nepoštovanja imperativnih normi propisanih ZKPFBiH, zbog čega u konkretnom slučaju nije zadovoljen kriterij miješanja "u skladu sa zakonom" u smislu člana 8. Evropske konvencije. S obzirom na navedeni zaključak Ustavnog suda, nije neophodno nastaviti s ispitivanjem da li je miješanje u konkretnom slučaju preduzeto radi ostvarivanja "legitimnog cilja" i da li je bilo "neophodno u demokratskom društvu" u smislu člana 8. Evropske konvencije (vidi Evropski sud, L. F. protiv Mađarske , presuda od 19. maja 2022. godine, broj predstavke 621/14, tačka 80). 28. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud zaključuje da je povrijeđeno apelantovo pravo na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije.

VII. Zaključak

29. Ustavni sud smatra da postoji povreda prava na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije zbog nepoštovanja relevantnih odredbi ZKPFBiH prilikom donošenja osporene naredbe i u postupku njenog izvršenja. 30. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 31. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **AP-1646/21** , rješavajući apelaciju **Fahre** **Muslića** , na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b) i članka 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, dopredsjednica Angelika Nußberger, dopredsjednica Mirsad Ćeman, sudac Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudac Marin Vukoja, sudac na sjednici održanoj 27. ožujka 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija **Fahre Muslića** . Utvrđuje se povreda članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u postupku izdavanja i izvršenja Naredbe za pretresanje stambenih prostorija i pratećih objekata broj 17 0 K 113010 21 Kpp od 22. ožujka 2021. godine, koju je izdao Općinski sud u Bihaću. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod

1. Fahro Muslić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa odvjetnik Husein Huzejrović iz Bihaća, podnio je 12. svibnja 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Naredbe za pretresanje stambenih prostorija i pratećih objekata broj 17 0 K 113010 21 Kpp od 22. ožujka 2021. godine (u daljnjem tekstu: osporena naredba), koju je izdao Općinski sud u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud).

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Kantonalnog tužiteljstva Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Tužiteljstvo) zatraženo je 6. lipnja 2022. godine da dostave odgovor na apelaciju. 3. Općinski sud i Tužiteljstvo su 17. i 23. lipnja 2022. godine dostavili odgovore na apelaciju, koje je Ustavni sud 21. kolovoza 2022. godine proslijedio apelantu radi eventualnog izjašnjenja. Apelant nije dostavio izjašnjenje na odgovore na apelaciju.

III. Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 5. Rješavajući po apelantovom zahtjevu od 11. veljače 2021. godine, nadležni organ uprave je 15. veljače 2021. godine donio rješenje kojim se utvrđuje trajni prestanak pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u kućanstvu. Te usluge je, na temelju ranijeg rješenja od 18. siječnja 2019. godine, obavljala apelantova majka kao vlasnica ugostiteljske usluge. Određeno je da se prestanak pružanja usluga utvrđuje s datumom smrti apelantove majke (25. studenog 2020. godine). Također je navedeno da članovi kućanstva nisu nastavili obavljati navedenu djelatnost u skladu sa člankom 24. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ("Službene novine FBiH" broj 32/09), zbog čega je po sili zakona doneseno navedeno rješenje. 6. Ministarstvo unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: MUP) obavijestilo je 24. veljače 2021. godine Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kantonalna uprava) da raspolaže informacijama o ilegalnom smještaju migranata u apelantovoj kući u posljednje tri godine. Navedenu informaciju MUP je dostavio Kantonalnoj upravi na daljnji rad i postupanje iz njezine nadležnosti. 7. Kantonalna uprava se 10. ožujka 2021. godine obratila Tužiteljstvu i MUP-u sa zahtjevom da Tužiteljstvo uputi zahtjev Općinskom sudu za izdavanje naredbe za pretresanje stambenih prostorija u apelantovom vlasništvu. Zahtjev je podnesen u smislu članka 71. stavak (3) Zakona o inspekcijama Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama) i članka 67. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZKPFBiH). U zahtjevu je navedeno da je cilj pretresanja pronalazak tragova i predmeta koji ukazuju na postojanje kaznenog djela neovlaštenog bavljenja određenim zanimanjem iz članka 364. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZFBiH). U zahtjevu je također navedeno da bi Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H pretresanje izvršila tri kantonalna inspektora (tržišni, turistički i ugostiteljski), uz asistenciju ovlaštenih službenih osoba MUP-a. 8. Tužiteljstvo je, u smislu članka 67. stavak (2) ZKPFBiH, 17. ožujka 2021. godine podnijelo zahtjev Općinskom sudu za izdavanje naredbe za pretresanje stambenih prostorija i ostalih pratećih objekata u apelantovom vlasništvu na način kako je to predloženo u zahtjevu Kantonalne uprave od 10. ožujka 2021. godine. U zahtjevu Tužiteljstva je također navedeno da postoje osnove sumnje da se apelant bavi djelatnošću za koju nema odobrenje nadležnog organa, čime je počinio kazneno djelo iz članka 364. KZFBiH. 9. Općinski sud je, primjenom čl. 67. i 72. ZKPFBiH, donio osporenu naredbu kojom se nalaže pretresanje stambenih i pratećih objekata u apelantovom vlasništvu. Osporenom naredbom je također naloženo privremeno oduzimanje predmeta koji ukazuju na izvršenje navedenog ili nekog drugog kaznenog djela. U osporenoj naredbi su poimenično navedena tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave koja će pretresti apelantov objekt, uz asistenciju ovlaštenih službenih osoba MUP-a. Također je navedeno da je svrha naredbe pronalazak osoba, predmeta i tragova koji mogu potjecati iz kaznenog djela iz članka 364. KZFBiH. 10. Kantonalna uprava je 2. travnja 2021. godine na temelju osporene naredbe izvršila "inspekcijski nadzor" stambenog objekta u apelantovom vlasništvu, o čemu je istog dana sastavljen "zapisnik o inspekcijskom nadzoru". U zapisniku je navedeno da "pretresom" nisu zatečeni predmeti i gosti – strane osobe, da je apelant izjavio da ne obavlja djelatnost pružanja usluga smještaja u kućanstvu i da je rješenje nadležnog organa za obavljanje te djelatnosti odjavio mjesec dana ranije. Također je navedeno da su "inspekcijskom nadzoru" osim apelanta prisustvovala i tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave te dva policijska službenika. Zapisnik su potpisali apelant kao "stranka", policijski službenici kao "prisutni" te kantonalni inspektori u tom svojstvu. 11. Kantonalna uprava je 9. travnja 2021. godine obavijestila Tužiteljstvo o poduzetim aktivnostima i dostavila mu "zapisnik o inspekcijskom nadzoru" od 2. travnja 2021. godine. 12. Tužiteljstvo je 21. travnja 2021. godine donijelo naredbu o neprovođenju istrage povodom pretresa stambenih prostorija i pratećih objekata u apelantovom vlasništvu, zaključivši da ne postoje osnove sumnje da je apelant učinio kazneno djelo.

IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije

13. Apelant smatra da je osporena naredba nezakonita i da je rezultirala kršenjem njegovih prava iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Navodi da su, na temelju osporene naredbe, 2. travnja 2021. godine u 20.40 pretresene stambene prostorije i prateći objekti u njegovom vlasništvu. Međutim, kako dalje ističe, Općinski sud je izdao naredbu iako u konkretnom slučaju nije utvrdio postojanje osnove sumnje o učinjenom kaznenom djelu zato što je apelant imao odgovarajuće odobrenje za pružanje usluga smještaja. Dalje je naveo da su pretres izvršile samo službene osobe Kantonalne uprave, a da su ih policijski službenici samo osiguravali, što znači da oni nisu sudjelovali u pretresanju. U svezi s tim, apelant je ukazao da je Općinski sud izdao osporenu naredbu suprotno relevantnim odredbama ZKPFBiH jer nije prethodno utvrdio svojstvo ovlaštenih službenih osoba koje trebaju izvršiti pretresanje. U tom smislu apelant ističe da službenici Kantonalne uprave nisu imali svojstvo ovlaštene službene osobe u smislu članka 21. ZKPFBiH. Također je naveo da pretresanju nisu prisustvovala ni dva punoljetna građanina kao svjedoci u smislu članka 74. ZKPFBiH. Navedeni propusti javne vlasti su, prema apelantovom mišljenju, rezultirali kršenjem njegovog prava na dom.

b) Odgovori na apelaciju

14. Općinski sud je naveo da je osporenu naredbu donio po prijedlogu Tužiteljstva, da su po njoj postupile ovlaštene službene osobe određene tom naredbom, koje su sačinile zapisnik o inspekcijom nadzoru, o čemu su obaviješteni Tužiteljstvo i Općinski sud. Shodno tome, Općinski sud je istaknuo da je "naredba izdana i da se po njoj postupilo" te da nisu povrijeđena apelantova prava na koja se ukazuje apelacijom. 15. Tužiteljstvo je istaknulo da su apelantovi navodi neutemeljeni jer su se u cijelosti ispunile sve zakonske pretpostavke za izdavanje osporene naredbe. Navelo je da je bilo dovoljno dokaza koji su upućivali na to da se u apelantovim objektima pružaju usluge smještaja migrantima, odnosno da se eventualno moglo raditi o kaznenom djelu iz članka 364. KZFBiH. Tužiteljstvo je naročito ukazalo na sadržaj odredaba članka 70. stavak (3) toč. a) i f) Zakona o inspekcijama. Dalje je navelo da treba imati u vidu da je apelant u prethodnom razdoblju odbio, odnosno nije dozvolio postupajućem inspektoru da izvrši svoje službene radnje jer "inspekcija mora imati nalog suda". Stoga je Tužiteljstvo navelo da je jedini način da Kantonalna uprava obavi inspekcijski nadzor bio da putem Tužiteljstva i na temelju "članka 70." Zakona o inspekcijama ishodi osporenu naredbu.

V. Relevantni propisi

16. **Zakon o kaznenom postupku Federacije Bosne i** **Hercegovine** ("Službene novine FBiH" br. 35/03, 37/03 – ispravak, 56/03 – ispravak, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13, 59/14 i 74/20) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi: GLAVA II - ZNAČENJE IZRAZA

Članak 21. točka g)

Temeljni pojmovi Osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini izričaji uporabljeni u ovomu Zakonu imaju sljedeće značenje: g) "ovlaštena službena osoba" je ona osoba koja ima odgovarajuće ovlasti unutar policijskih organa Bosne i Hercegovine, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu i Državnu graničnu službu, policijskih organa nadležnih ministarstava unutarnjih poslova u Federaciji, sudske i financijske policije, kao i carinskih organa, poreznih organa i organa vojne policije Bosne i Hercegovine ili u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pod ovlaštenim službenim osobama smatraju se i stručni suradnici, odnosno istražitelji tužiteljstva koji rade po ovlastima tužitelja. Glava VIII - DOKAZNE RADNJE Odjeljak 1. Pretraga stana, prostorija i osoba

Članak 65. stavak (1)

Pretraga stana, ostalih prostorija i pokretnina (1) Pretraga stana i ostalih prostorija osumnjičenika odnosno optuženika i drugih osoba, kao i njihovih pokretnina izvan stana može se poduzeti samo ako ima dovoljno osnova za sumnju da se u njima nalaze počinitelj, sudionik, tragovi kaznenog djela ili predmeti važni za postupak. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

Članak 67.

Nalog o pretrazi (1) Sud može izdati nalog o pretrazi pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (2) Nalog o pretrazi može izdati sud na zahtjev tužitelja ili na zahtjev ovlaštenih službenih osoba koje su dobile odobrenje od tužitelja.

Članak 71. stavak (1)

Izdavanje naloga o pretrazi (1) Ako sudac za prijašnji postupak utvrdi da je zahtjev za izdavanje naloga o pretrazi opravdan, može odobriti zahtjev i izdati nalog o pretrazi.

Članak 72. toč. c), d), g) i j)

Sadržaj naloga o pretrazi Nalog o pretrazi sadrži: c) ime, odjel ili položaj ovlaštene osobe na koju se nalog odnosi, d) svrha pretrage; g) uputu da se nalog ima izvršiti između 6 sati i 21 sata ili ovlast da se nalog može izvršiti u bilo koje doba ako to sud izričito odredi, j) pouku da osumnjičenik ima pravo obavijestiti branitelja i da se pretraga može izvršiti i bez nazočnosti branitelja, ako to zahtijevaju iznimne okolnosti.

Članak 74. stavak (4)

Postupak izvršenja naloga o pretrazi (4) Pretrazi stana, ostalih prostorija ili osobe nazoče dva punoljetna građanina, kao svjedoci. Pretrazi osobe nazoče svjedoci istoga spola. Pretragu osobe obavlja osoba istoga spola. Svjedoci će se prije početka pretrage upozoriti da paze kako se obavlja pretraga, te da imaju pravo prije potpisivanja zapisnika o pretrazi staviti svoje prigovore, ako smatraju da sadržaj zapisnika nije točan.

Članak 76. stavak (1)

Zapisnik o pretrazi (1) O svakoj pretrazi stana, prostorije ili osobe sastavit će se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se obavlja pretraga i osobe čija je nazočnost obvezna. Prilikom pretrage oduzet će se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u svezi sa svrhom pretrage. U zapisnik će se unijeti i točno opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a što će se naznačiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja će se odmah uručiti osobi kojoj su predmeti odnosno isprave oduzete. 17. **Zakon o inspekcijama Unsko-sanskog kantona** ("Službeni glasnik USK" broj 3/21) Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa kako je objavljen u službenom glasilu na bosanskom jeziku, ali lektoriran na službene jezike u Bosni i Hercegovini, a koji u relevantnom dijelu glasi: DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

Članak 2.

(Pojmovi korišteni u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: a) kantonalni inspektor - državni službenik sa posebnim ovlastima; b) inspekcijski nadzor - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju određenu djelatnost i građana "fizičkih osoba" u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); c) inspekcijski poslovi - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: [...] d) inspekcijski pregled - neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata, sredstava rada, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju određenu djelatnost i građana "fizičkih osoba"; […]

Članak 9. stavak (1)

(Osobe koje vrše inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor vrše kantonalni inspektori kao državni službenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: kantonalni inspektor).

Članak 14.

(Obveza prijavljivanja kaznenog djela) (1) Kantonalni inspektor dužan je podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tužiteljstvu, ako je uočio povredu propisa iz svoje oblasti, a ta povreda sadrži elemente kaznenog djela.

Članak 31.

(Status kantonalnih inspektora) Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlastima u smislu Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakona o državnoj službi u Unsko-sanskom kantonu. DIO SEDMI - POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA POGLAVLJE I. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI KANTONALNIH INSPEKTORA

Članak 71. stavak (3) toč. a) i f)

(3) Pored ovlasti iz stavka (1) ovog članka, kantonalni inspektor ima prava i obveze u skladu s posebnim kantonalnim propisima da poduzima sljedeće radnje: a) po saznanju (prijava ili prema dokumentaciji) da se konkretna stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, kantonalni inspektor može ulaziti i pregledati tu stambenu prostoriju i vršiti inspekcijski nadzor uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda, f) podnosi kaznenu prijavu ili obavještenje nadležnom tužiteljstvu, u skladu sa odredbama članka 14. ovog Zakona

Članak 117.

(Pomoć policije u obavljanju inspekcijskog pregleda) (1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući kantonalnom inspektoru obavljanje pregleda pružanjem fizičkog otpora, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, on može zatražiti pomoć nadležne policije. (2) Nadležna policija obvezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski pregled, i na usmeni zahtjev inspektora, glavnog kantonalnog inspektora i direktora Kantonalne uprave, iako o istom nije bila prethodno obaviještena.

Članak 118.

(Inspekcijski zapisnik) (1) O svakom obavljenom inspekcijskom pregledu kantonalni inspektor je obvezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim pregledom.

VI. Dopustivost i meritum

18. Ustavni sud utvrđuje da apelacija ispunjava uvjete propisane člankom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, da je podnesena u roku, kao i da ispunjava ostale uvjete za dopustivost iz članka 18. stavak (3) Pravila Ustavnog suda, te da nije očigledno Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H ( prima facie ) neutemeljena u smislu odredbe članka 18. stavak (4) Pravila Ustavnog suda. 19. Apelant pokreće pitanje zakonitosti naredbe o pretresanju u kontekstu prava iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije. 20. Članak II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje: f) Pravo na privatni i obiteljski život, dom i dopisivanje. 21. Članak 8. Europske konvencije glasi: 1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske. 2. Javne vlasti se ne smiju miješati u ostvarivanje ovog prava osim ako to nije sukladno zakonu i neophodno u demokratskom društvu u interesima nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti ili gospodarske dobrobiti zemlje, radi sprječavanja nereda ili kriminala, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 22. U odnosu na pretresanje "doma", Ustavni sud podsjeća na opća načela Europskog suda ponovljena u predmetu Tortladze protiv Gruzije (presuda od 18. ožujka 2021. godine, broj predstavke 42371/08, toč. 55.–58.). Dakle, da bi miješanje u apelantov "dom" bilo u skladu sa člankom 8. Europske konvencije, ono je moralo biti "u skladu sa zakonom", poduzeto radi ostvarenja "legitimnog cilja" i neophodno u "demokratskom društvu". Izraz "u skladu sa zakonom", u smislu članka 8. stavak 2. Europske konvencije, upućuje na domaći zakon i sadrži obvezu poštovanja materijalnih i proceduralnih pravila sadržanih u njemu (vidi Dubovych protiv Ukrajine , presuda od 22. srpnja 2021. godine, br. predstavki 47821/10 i 66460/12, točka 26. s daljnjim referencama). Također, Ustavni sud ukazuje i na stav Europskog suda prema kojem domaće zakonodavstvo i praksa moraju pružiti adekvatne i efikasne mjere zaštite od bilo kakve zlouporabe i proizvoljnosti (vidi Europski sud, UAB Kesko Senukai Lithuania protiv Litve , presuda od 4. travnja 2023. godine, broj predstavke 19162/19, točka 113.). Opća razmatranja u svezi s pretresanjem u domaćem zakonodavstvu Ustavni sud je istaknuo u predmetu broj AP-3376/07 (vidi Odluku o dopustivosti i meritumu broj AP-3376/07 od 28. travnja 2010. godine, točka 40., dostupna na www.ustavnisud.ba). 23. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je Kantonalna uprava svojim zahtjevom od 10. ožujka 2021. godine putem Tužiteljstva inicirala donošenje osporene naredbe u smislu članka 71. stavak (3) Zakona o inspekcijama u svezi sa člankom 67. ZKPFBiH. S druge strane, Tužiteljstvo je zahtjev za izdavanje osporene naredbe podnijelo isključivo u smislu članka 67. ZKPFBiH. Stoga, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju poštovana odredba članka 67. ZKPFBiH budući da je Općinski sud osporenu naredbu nesporno izdao isključivo na pisani zahtjev Tužiteljstva, a ne Kantonalne uprave. Dalje, Ustavni sud zapaža da je pisani zahtjev Tužiteljstva sadržavao i neophodne elemente propisane člankom 69. ZKPFBiH. Zatim, iz osporene naredbe proizlazi da je izdana u kaznenom predmetu protiv apelanta kao osumnjičenog za kazneno djelo iz članka 364. KZFBiH. Dakle, u vrijeme izdavanja osporene naredbe postojala je vjerojatnost da je kazneno djelo učinjeno, kao i dovoljno sumnje da se u objektu koji je pretresan mogu naći dokazi/rezultati potrebni za kazneni postupak. Prema tome, suprotno apelantovim navodima, Općinski sud nije bio u obvezi u osporenoj naredbi cijeniti i obrazložiti postojanje osnove sumnje da je apelant počinio kazneno djelo. 24. Međutim, daljnjom analizom sadržaja osporene naredbe Ustavni sud zapaža da ona ne sadrži eksplicitno uputstvo da će se pretresanje izvršiti između 6 i 21 sat, kako to propisuje odredba članka 72. stavak (1) točka g) ZKPFBiH. Ipak, iz stanja spisa predmeta proizlazi da je pretresanje u konkretnom slučaju izvršeno u propisanom razdoblju. Isto tako, Ustavni sud zapaža da osporena naredba nije sadržavala ni pouku apelantu kao osumnjičenom da ima pravo obavijestiti branitelja i da se pretresanje može obaviti i bez prisustva branitelja, kako je to propisano člankom 72. stavak (1) točka g) ZKPFBiH. Također, Ustavni sud zapaža da je člankom 72. stavak (1) točka c) ZKPFBiH propisano da naredba za pretresanje treba sadržavati ime, odjeljenje ili rang ovlaštene osobe na koju se ona odnosi. Apelant naročito problematizira taj dio naredbe. U svezi s tim, Ustavni sud zapaža da iz osporene naredbe proizlazi da je sudac za prethodni postupak Općinskog suda kao ovlaštene službene osobe za pretresanje poimenično označio tri kantonalna inspektora Kantonalne uprave. Pri tome je određeno da će se pretresanje izvršiti uz asistenciju ovlaštenih službenih osoba MUP-a. U svezi s tim, Ustavni sud zapaža da su člankom 21. ZKPFBiH propisani osnovni pojmovi, pa je točkom g) navedene zakonske odredbe definirano tko se ima smatrati "ovlaštenom službenom osobom". S druge strane, Ustavni sud zapaža da je Zakonom o kantonalnim inspekcijama jasno propisan status kantonalnih inspektora Kantonalne uprave kao državnih službenika s posebnim ovlastima (članak 2. točka a), članak 9. stavak 1. i

članak 31). Imajući u vidu sadržaj relevantnih odredaba oba

zakona, za Ustavni sud je nesporno da kantonalni inspektori nisu "ovlaštene službene osobe" u smislu ZKPFBiH koje mogu provesti pretres kao radnju koja se poduzima u istražnom postupku. 25. Dakle, funkcija kaznenog gonjenja je zakonom povjerena isključivo tužitelju, odnosno ovlaštenim službenim osobama koje on ovlasti da provedu neku istražnu radnju, u konkretnom slučaju radnju pretresanja. Međutim, odredba članka 67. stavak 2. ZKPFBiH nije primjenjiva na kantonalne inspektore kao državne službenike jer oni, kao što je već rečeno, nemaju status "ovlaštene službene osobe" u smislu odredbe članka 21. točka g) tog Zakona. Osim toga, Ustavni sud ima u vidu da je Tužiteljstvo u odgovoru ukazalo na zakonsku odredbu koja obvezuje kantonalne inspektore da prijave kazneno djelo ako uoče povredu propisa iz svoje oblasti, a ta povreda sadrži elemente kaznenog djela, kako to propisuje i

članak 14. Zakona o inspekcijama. U konkretnom slučaju se

međutim nije radilo samo o tome da su kantonalni inspektori prijavili kazneno djelo, već im je Općinski sud dodijelio aktivnu ulogu u poduzimanju konkretnih kazneno-procesnih radnji protiv apelanta. Ustavni sud također zapaža da je kaznena prijava u konkretnom slučaju uslijedila nakon što je apelant onemogućio nadležnim inspektorima da obave inspekcijski nadzor, smatrajući da moraju imati "nalog suda". Međutim, Ustavni sud naglašava da se, u svjetlu postojećih zakonskih rješenja, na inspekcijski nadzor (ulaženje i pregledanje stambenih ili drugih prostorija), u smislu Zakona o inspekcijama, ne mogu primjenjivati odredbe ZKPFBiH koje se odnose na pretresanje kao radnju dokazivanja kaznenopravne odgovornosti osumnjičenog/optuženog. Ustavni sud zapaža da je sporna naredba, u biti, iskorištena za obavljanje inspekcijskog nadzora koji je apelant onemogućavao. U prilog tom zaključku, između ostalog, ukazuje i činjenica da je MUP informaciju o navodnom ilegalnom smještaju migranata u apelantovoj kući dostavio primarno Kantonalnoj upravi na postupanje iz njezine (upravne) nadležnosti, a ne Tužiteljstvu u kontekstu postojanja kaznenog djela. Isto tako, evidentno je da nakon izvršenog pretresanja policijski službenici nisu sačinili S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. zapisnik o pretresanju, kako to nalaže odredba članka 76. stavak (1) ZKPFBiH, već su kantonalni inspektori Kantonalne uprave sačinili zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, u smislu članka 118. Zakona o inspekcijama, koji su dva policijska službenika potpisala u svojstvu "prisutnih". 26. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi proizvoljnost u načinu na koji je sudac za prethodni postupak utvrdio status ovlaštenih službenih osoba u konkretnom slučaju. Prema ocjeni Ustavnog suda, kantonalni inspektori Kantonalne uprave ne potpadaju pod pojam ovlaštenih službenih osoba, u smislu članka 21. stavak (1) točka g) ZKPFBiH, i na navedene osobe se osporena naredba nije mogla odnositi. Pri tome, Ustavni sud ponovno ukazuje da je u osporenoj naredbi navedeno da će kantonalnim inspektorima Kantonalne uprave u postupku njezinog izvršenja asistirati policijski službenici MUP-a. Iako oni potpadaju pod pojam ovlaštenih službenih osoba u smislu članka 21. ZKPFBiH, Ustavni sud zapaža da iz stanja spisa predmeta proizlazi da policijski službenici nisu vršili pretresanje apelantovog "doma", već su "asistirali" u smislu pružanja pomoći u obavljanju inspekcijskog nadzora u smislu članka 117. Zakona o inspekcijama. Također, Ustavni sud zapaža da u postupku izvršenja osporene naredbe nije postupljeno ni u skladu sa člankom 74. stavak (4) ZKPFBiH budući da prilikom pretresanja nije osigurano prisustvo dva punoljetna građanina. U svezi s tim, Ustavni sud ukazuje da činjenica da je apelant kao subjekt nadzora potpisao navedeni inspekcijski zapisnik ne može konvalidirati propust sačinjavanja zapisnika o pretresanju u konkretnom slučaju. Isto tako, navedena činjenica ne može izmijeniti ni pravnu narav inspekcijskog nadzora kao vrstu upravnog nadzora u odnosu na pretresanje kao radnju dokazivanja u kaznenom postupku. U danim okolnostima proizlazi da je izdavanje osporene naredbe zapravo rezultiralo kombinacijom dva sasvim različita ovlaštenja policijskih službenika u smislu Zakona o inspekcijama i ZKPFBiH. Pri tome, Općinski sud je prilikom izdavanja osporene naredbe zapravo "pomiješao" institute iz oba zakona kako bi osigurao efektivnu primjenu članka 71. stavak (3) točka f) Zakona o inspekcijama. U prilog tome govori upravo neargumentiran stav Općinskog suda iz odgovora na apelaciju da je "naredba izdana i da se po njoj postupilo". Također, u prilog zaključku o "kombinaciji zakona" ide i sam sadržaj Zakona o inspekcijama koji u članku 71. stavak (3) točka a) regulira da "po saznanju (prijava ili prema dokumentaciji) da se konkretna stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti kantonalni inspektor može ulaziti i pregledati tu stambenu prostoriju i vršiti inspekcijski nadzor uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda" . S druge strane, točka f) iste zakonske odredbe sadrži posebnu ovlast/radnju kantonalnog inspektora da "f) podnosi kaznenu prijavu ili obavještenje nadležnom tužiteljstvu, u skladu s odredbama članka 14. ovog Zakona". Iz navedenog, dakle, proizlazi da sam Zakon o inspekcijama pravi razliku između ovlasti koja se tiče obavljanja inspekcijske kontrole i ovlasti vezane za prijavljivanja kaznenog djela nadležnom tužiteljstvu. 27. Ustavni sud smatra nužnim istaći da navedeni zaključci u svezi s pretresanjem apelantovog "doma" ni u kojem slučaju ne dovode u pitanje činjenicu da je postupanje javnih vlasti u konkretnom slučaju zapravo posljedica apelantovog protuzakonitog ponašanja, odnosno onemogućavanja kantonalnim inspektorima da provedu inspekcijski nadzor u skladu sa Zakonom o inspekcijama. Međutim, unatoč tome, Ustavni sud zaključuje da su osporena naredba i radnja pretresanja rezultat višestrukog nepoštovanja imperativnih normi propisanih ZKPFBiH, zbog čega u konkretnom slučaju nije zadovoljen kriterij miješanja "u skladu sa zakonom" u smislu članka 8. Europske konvencije. S obzirom na navedeni zaključak Ustavnog suda, nije neophodno nastaviti s ispitivanjem je li miješanje u konkretnom slučaju poduzeto radi ostvarivanja "legitimnog cilja" i je li bilo "neophodno u demokratskom društvu" u smislu članka 8. Europske konvencije (vidi Europski sud, L. F. protiv Mađarske , presuda od 19. svibnja 2022. godine, broj predstavke 621/14, točka 80.). 28. Na temelju svega navedenog, Ustavni sud zaključuje da je povrijeđeno apelantovo pravo na dom iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije.

VII. Zaključak

29. Ustavni sud smatra da postoji povreda prava na dom iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije zbog nepoštovanja relevantnih odredaba ZKPFBiH prilikom donošenja osporene naredbe i u postupku njezinog izvršenja. 30. Na temelju članka 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 31. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , v. r.

312

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **AP-2586/24** , rješavajući apelaciju **Denisa Prcića** , na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 stav (3) tačka m), člana 57 stav (2) tačka b) i člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sudija Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija **Denisa Prcića** podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. maja 2024. godine. Odbacuje se apelacija **Denisa Prcića** izjavljena zbog dužine trajanja istrage u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u predmetu Tužilaštva Bosne i Hercegovine broj T20 0 KTKV 0019081 20 zbog neiscrpljivanja dostupnih pravnih lijekova. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENjE I. Uvod

1. Denis Prcić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Damir Alić, advokat iz Tuzle, podnio je 19. juna 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. maja 2024. godine. Apelant je tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi ukinuo osporeno rješenje, apelantu vratio dokumente oduzete u svrhu primjene mjere zabrane te naložio Tužilaštvu postupanje u skladu sa članom 225 stav 5 Zakona o krivičnom postupku BiH (u daljnjem tekstu: ZKP).

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Suda BiH i Tužilaštva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) zatraženo je da dostave odgovore na apelaciju. Pozvani su dostavili odgovore koji su radi eventualnog izjašnjenja proslijeđeni apelantu. Apelant se nije izjasnio.

III. Činjenično stanje

3. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način. 4. Rješenjem broj S1 2K 040385 24 Krn 42 od 7. maja 2024. godine Sud BiH je utvrdio da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere zabrane putovanja iz člana 126 stav 2 Zakona o krivičnom postupku BiH (u daljnjem tekstu: ZKP). S ciljem izvršenja te mjere, apelantu su privremeno oduzete važeće putne isprave i drugi dokumenti koji mogu poslužiti u tu svrhu, te mu je zabranjen prelazak granice uz ličnu kartu ili druge dokumente koji mogu poslužiti u tu svrhu. 5. Sud je naveo dosadašnji tok postupka, odnosno ranije donijeta rješenja. Sud BiH je naveo izjašnjenja Tužilaštva i odbrane. Pri tome je Tužilaštvo, između ostalog, navelo da je u martu 2024. godine proširilo istragu zbog koruptivnih krivičnih djela i saslušalo svjedoke u vezi s apelantovom ulogom u koruptivnim radnjama i zašto zamolnica u ovom predmetu nije poslata zamoljenoj državi. Odbrana je navela da je jedini razlog za izrečenu mjeru apelantovo dvojno državljanstvo i da istraga traje dugo, te da se za izrečenu mjeru trebaju predočiti konkretni dokazi. 6. Sud BiH je ukazao da osnovana sumnja kao opšti uslov za primjenu mjera zabrane postoji u dovoljnoj mjeri za daljnju primjenu izrečenih mjera. Sud je takođe naveo da je osnovana sumnja detaljno obrazložena prilikom donošenja rješenja o određivanju mjere pritvora. Kako je sud naveo, nisu nastupile okolnosti koje bi ukazale na drukčije stanje stvari, te osnovana sumnja da je apelant počinio krivičnopravne radnje koje mu se stavljaju na teret i dalje postoji u jednakom stepenu, pa ju je prihvatio kao utvrđenu prilikom kontrole opravdanosti trajanja mjera zabrane. 7. Sud BiH je takođe zaključio da postoje okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere zabrane putovanja s obzirom na to da postoji opasnost od neželjenog uticaja na daljnji tok postupka, ali i opasnost od apelantovog bjekstva. Takođe, kako je sud naveo, mjera zabrane putovanja se može primijeniti radi uspješnog, odnosno nesmetanog vođenja postupka. U vezi s tim, sud je cijenio činjenicu da apelant ima državljanstvo SAD, kao i da BiH nema ugovor s tom državom o izručenju njenih državljana. Takođe, sud je cijenio postojanje međunarodnih kontakata koje apelant ima, što je potvrdio i sam apelant. Sud je uzeo u obzir i težinu inkriminacija za koje se apelant tereti kao elemente koji predstavljaju dodatnu i značajnu okolnost. Sud je cijenio činjenicu da se protiv apelanta vodi još jedan krivični postupak pred nadležnim tužilaštvom. To, prema ocjeni Suda BiH, može predstavljati dodatni motiv da apelant napusti BiH i tako onemogući daljnje vođenje oba postupka. Sud je takođe cijenio činjenicu da apelant nema porodičnih niti poslovnih veza s BiH jer mu porodica živi u SAD, a Američki univerzitet u BiH, čiji je apelant vlasnik i odgovorno lice, više ne postoji. 8. Sud je ukazao na primjenu člana 2 stav 3 Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. Sud je zaključio da će se daljnjom primjenom navedene mjere zabrane obezbijediti ciljevi zbog kojih je mjera određena – očuvanje integriteta istrage i njeno okončanje bez neželjenih uticaja i opstrukcija, kao i da će se apelant onemogućiti da postane nedostupan organima gonjenja. Kako je sud naveo, primjenom izrečene mjere u ovom procesnom trenutku apelantova prava se ne ograničavaju preko neophodno potrebne mjere, niti se apelantu mjerom zabrane krše prava. Sud BiH je cijenio i navode iz izjašnjenja Tužilaštva da sprovodi istražne radnje u predmetu, što ukazuje da Tužilaštvo u ovom predmetu aktivno vodi istragu. Prema mišljenju suda, u ovom procesnom trenutku nisu se ostvarile zakonske mogućnosti za ukidanje izrečene mjere i primjenu blažih mjera obezbjeđenja. 9. Sud je pozvao Tužilaštvo da preduzme neophodne radnje da okonča istragu u razumnom roku, te je ukazao da će ukinuti mjere ukoliko Tužilaštvo ne bude aktivno preduzimalo istražne radnje s ciljem donošenja konačne odluke. 10. Rješenjem broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. maja 2024. godine Sud BiH je odbio apelantovu žalbu kao neosnovanu. Sud BiH je ocijenio da je u pobijanom rješenju sud izveo pravilan zaključak da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju primjenu mjere zabrane, za šta je dao valjane razloge. 11. Sud je takođe naveo da je neosnovan prigovor da mjere zabrane traju duže od pritvora u istrazi, ukazujući na član 135 ZKP-a. Sud BiH je naveo da je trajanje pritvora striktno zakonski definisano. U odnosu na mjere zabrane navedeno je da one mogu trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude, odnosno do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Dakle, sasvim je jasno da intencija zakonodavca u pogledu trajanja mjera zabrane nije istovjetna trajanju pritvora. 12. Takođe, Sud BiH je ukazao na odredbe člana 225 ZKP-a kojima je propisano okončanje istrage, mogućnost pritužbe, kao i posljedice neokončanja istrage u propisanim rokovima. Shodno navedenom, sprovođenje istrage je u isključivoj nadležnosti Tužilaštva. Međutim, Sud BiH je naveo da očekuje da Tužilaštvo istragu okonča u što skorijem periodu i donese konačnu tužilačku odluku, što je apostrofirano i u pobijanom rješenju. 13. U pogledu apelantovog prijedloga da mu se omogući da posjeti zemlje zapadne Evrope i regije, a da se održi na snazi mjera zabrane putovanja u SAD, sud je naveo da bi takva konstrukcija mjere zabrane bila apsolutno neprimjenjiva i u suprotnosti s odredbama ZKP-a. To iz razloga što se mjera zabrane primjenjuje na teritoriji BiH, odnosno mjerom zabrane putovanja sud može zabraniti prelazak državne granice Bosne i Hercegovine, a ne prelazak granica između određenih trećih država.

IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije

14. Apelant ukazuje na povredu prava na slobodu kretanja iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2 Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju, te povredu iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. člana 8 Evropske konvencije, kao i čl. 5 i 18 Evropske konvencije. Apelant najprije ukazuje da Sud BiH neosnovano, nezakonito i neustavno toleriše Tužilaštvo i njegov "pasivan odnos prema osnovnim konvencijskim i ustavnim pravima". Apelant navodi da nikada nije primio obavijest Tužilaštva o razlozima neokončanja istrage, a takvu obavijest, prema apelantovim navodima, nije primio ni glavni tužilac, što, prema njegovom mišljenju, proizlazi iz sadržaja osporenih rješenja. Prema apelantovom mišljenju, rok za okončanje istrage je davno protekao, te nema dokaza za njegovo krivično procesuiranje. Apelant dalje navodi da je u pitanju faktički pritvor unutar granica BiH. Apelant ne može nigdje putovati i propušta brojne poslovne sastanke. Pri tome je sud, kako apelant navodi, ukazivao na pravnu neizvjesnost apelanta, ali ništa ne preduzima i mjere zabrane koje traju tri godine krše njegova prava. Apelant navodi da mu je povrijeđeno pravo na privatni i porodični život. Sin mu je u vojsci SAD i nije u mogućnosti da posjeti apelanta, a apelant ne može putovati.

b) Odgovori na apelaciju

15. U odgovoru na apelaciju Sud BiH navodi da je apelacija neosnovana. Apelantu su, kako sud navodi, mjere ublažavane, ali je utvrđeno da i dalje postoji opasnost od neželjenog uticaja na postupak, ali i novoutvrđena opasnost od bjekstva. Sud je ukazao na član 225 ZKP-a i mogućnost pritužbe. 16. Tužilaštvo je u odgovoru navelo da je apelacija neosnovana. Kako je Tužilaštvo ukazalo, netačni su apelantovi navodi da Tužilaštvo ima pasivan pristup jer se u ovom krivičnom predmetu aktivno preduzimaju istražne radnje s ciljem okončanja istrage u što skorije vrijeme. Prilikom svake dvomjesečne kontrole opravdanosti trajanja izrečenih mjera zabrane Tužilaštvo Sudu BiH dostavi izjašnjenje u kojem jasno i detaljno navede svoj stav u pogledu potrebe egzistiranja mjera zabrane, te koje radnje su preduzete i koje radnje su planirane za naredni period. Tužilaštvo navodi da je dužina trajanja predmetne istrage u direktnoj korelaciji s apelantovim radnjama. Konkretno, apelant je osnovano sumnjiv da je matičnu knjigu Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini iznio iz prostorija Univerziteta, što je suprotno zakonu, te da je uskratio mogućnost nadležnom inspektoru da sprovede inspekcijski nadzor na način da izvrši provjeru unesenih evidencija, nakon čega su matične knjige odnesene na nepoznatu lokaciju i ne mogu biti pronađene. Nadalje, kako ukazuje Tužilaštvo, saslušani svjedoci potvrđuju osnovanu sumnju da je apelant preduzeo niz radnji usmjerenih na uništenje i sakrivanje elektronskih evidencija te visokoškolske ustanove. Dakle, apelant je osnovano sumnjiv da je već preduzeo čitav niz radnji čiji je jedini i isključivi cilj bilo onemogućavanje radnji utvrđivanja činjenica i dokazivanja, odnosno skrivanje ili uništenje dokaza. Rezultat tih radnji je u prvom redu otežavanje dokazivanja u ovom predmetu. Tužilaštvo je navelo da je apelant iznio niz neistina u ovom predmetu, te da je postupano u skladu s odredbom člana 225 ZKP-a, kao i da su glavni tužilac i osumnjičeni obaviješteni o razlozima neokončanja istrage, dok je samo osumnjičeni M. O. podnio pritužbu.

V. Relevantni propisi

17.

Zakon

o krivičnom postupku Bosne i

**Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13, 49/17 – odluka USBiH, 42/18 – rješenje USBiH, 65/18, 22/21 – odluka USBiH i 8/22 – rješenje USBiH) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi: GLAVA X - MJERE ZA OBEZBJEĐENjE PRISUSTVA OSUMNjIČENOG, ODNOSNO OPTUŽENOG I USPJEŠNO VOĐENjE KRIVIČNOG POSTUPKA Odjeljak 1 - Zajedničke odredbe

Član 123.

Vrste mjera (1) Mjere koje se mogu preduzeti prema optuženom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspješno vođenje krivičnog postupka jesu poziv, dovođenje, mjere zabrane, jemstvo i pritvor. (2) Prilikom odlučivanja koju će od navedenih mjera primijeniti, nadležni organ pridržavati će se uslova određenih za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom. (3) Ove mjere ukinuti će se i po službenoj dužnosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijeniti će se drugom blažom mjerom kad za to nastupe uslovi. (4) Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnjičenog.

Član 126.b

Izricanje mjera zabrane (1) Sud može izreći zabranu napuštanja boravišta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane obrazloženim rješenjem na prijedlog stranke ili branitelja. (2) Kada odlučuje o pritvoru, Sud može izreći zabranu napuštanja boravišta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane po službenoj dužnosti, umjesto određivanja ili produžavanja pritvora. (3) Osumnjičeni ili optuženi će se u rješenju o izricanju mjera zabrane upozoriti da mu se može odrediti pritvor ako prekrši obavezu iz izrečene mjere. (4) U toku istrage mjere zabrane određuje i ukida sudija za prethodni postupak, nakon podizanja optužnice - sudija za prethodno saslušanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - taj sudija, odnosno predsjednik vijeća. (5) Mjere zabrane mogu trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude ako tom licu nije izrečena kazna zatvora i najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne ako je tom licu izrečena kazna zatvora. Zabrana putovanja može takođe trajati dok izrečena novčana kazna nije plaćena u potpunosti i/ili dok se u potpunosti ne izvrši odluka o imovinskopravnom zahtjevu i/ili o oduzimanju imovinske koristi. (6) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje ili sudija, odnosno predsjednik vijeća dužan je da svaka dva mjeseca ispita da li je primijenjena mjera još potrebna. (7) Protiv rješenja kojim se određuju, produžavaju ili ukidaju mjere zabrane stranka odnosno branilac može podnijeti žalbu, a Tužilac i protiv rješenja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O žalbi odlučuje vijeće iz člana 24. stav (7) ovog Zakona u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

Član 225.

(Okončanje istrage) (1) Tužilac okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu. (2) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o sprovođenju istrage, tužilac će obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužilac odrediće u roku od 30 dana novi rok za okončanje istrage koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna, te naložiti preduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala. (3) Ukoliko istragu nije bilo moguće završiti u roku iz stava (2) ovog člana, tužilac će o razlozima zbog kojih istraga nije završena, u roku od osam dana, obavijestiti glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog. (4) Osumnjičeni i oštećeni u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavještenja iz stava (3) ovog člana mogu podnijeti pritužbu glavnom tužiocu zbog trajanja postupka. Ako glavni tužilac utvrdi da je pritužba osnovana, u roku od 30 dana odrediće novi rok u kojem se, ako postoje procesne pretpostavke, istraga mora okončati, a koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju 10 godina ili teža kazna, te naložiti preduzimanje potrebnih mjera za okončanje istrage, o čemu će obavijestiti podnosioca pritužbe u roku od 15 dana. (5) Ako istraga ne bude okončana u roku iz stava (4) ovog člana, a postoje procesne pretpostavke, smatraće se da je istraga obustavljena, o čemu tužilac donosi naredbu i u roku od 15 dana o tome obavještava glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog. (6) Optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan.

VI. Dopustivost i meritum

18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. U skladu sa članom 18 stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 19. Člana 18 stav (3) tačka m) glasi: Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva: m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće po zakonu. 20. U odnosu na navode o dužini trajanja istrage i da nije dobio obavijest, Ustavni sud je iste navode već razmotrio jer su iznijeti u ranijoj apelaciji, o kojoj je Ustavni sud odlučio u Odluci broj AP-2428/23 od 19. novembra 2024. godine. Naime, kako je utvrdio Ustavni sud, apelant je bio upoznat da postoji obavijest Tužilaštva o razlozima zbog kojih istraga u ovom predmetu nije okončana, koje je Tužilaštvo podnijelo glavnom tužiocu, kao i da je osumnjičeni u ovom predmetu s apelantom podnio pritužbu. Pri tome, apelant i dalje istrajava na tim navodima pred Ustavnim sudom, a nije se obratio Tužilaštvu i tražio informaciju o istrazi. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da apelant nije iscrpio pravne lijekove koji mu stoje na raspolaganju u vezi s dužinom istrage. 21. Imajući u vidu odredbe člana 18 stav (3) tačka m), prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije koristio pravne lijekove koje ima na raspolaganju, Ustavni sud je u odnosu na dužinu trajanja istrage odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 22. U odnosu na osporeno rješenje kojim je apelantu izrečena mjera zabrane putovanja, te u vezi s tim pokrenuto pitanje slobode kretanja, Ustavni sud je, imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18 st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti. Apelant pobija navedena rješenja tvrdeći da su tim rješenjima povrijeđena njegova prava iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2 Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. 23. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju: m) Pravo na slobodu kretanja i prebivališta. 24. Član 2 Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju glasi: 1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne države ima na toj teritoriji pravo na slobodu kretanja i slobodu izbora boravišta. 2. Svako je slobodan da napusti bilo koju zemlju, uključujući i sopstvenu. 3. Nikakva ograničenja ne mogu se postaviti u odnosu na ostvarivanje ovih prava osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu državne ili javne bezbjednosti, radi očuvanja javnog poretka, radi sprečavanja kriminala, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 25. Ustavni sud je u svojoj praksi, podržavajući praksu Evropskog suda, već ukazivao da pravo iz člana 2 Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju jemči svakom licu pravo na slobodu kretanja unutar određene teritorije i pravo da napusti to područje, što podrazumijeva pravo putovanja u zemlju po izboru lica u koju može biti primljen (vidi Evropski sud, Khlyustov protiv Rusije , presuda od 11. jula 2013. godine, predstavka broj 28975/05, tačka 64). Prema praksi Evropskog suda, svaka mjera kojom se ograničava pravo na slobodu kretanja mora biti u skladu sa zakonom, težiti jednom od legitimnih ciljeva navedenih u trećem stavu člana 2 Protokola broj 4 i uspostaviti pravičnu ravnotežu između javnog interesa i prava pojedinca (vidi Evropski sud, Nino Bevc protiv Hrvatske , odluka od 28. aprila 2020. godine, predstavka broj 36077/14, tačka 46). 26. Trajanje mjera zabrane je određeno relevantnim odredbama ZKP-a, koji je dostupan, jasan i precizan. U konkretnom slučaju sud se pozvao ne odredbe čl. 123 i 126 i druge relevantne odredbe ZKP-a. Ustavni sud smatra da su mjere zabrane izrečene u skladu sa zakonom kako to zahtijeva član 2 Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. Nadalje, Ustavni sud smatra da nesumnjivo postoji i legitimni cilj zbog kojeg je mjera izrečena, a to je obezbjeđenje nesmetanog vođenja krivičnog postupka u S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. kojem je apelant osumnjičen i koji se nalazi u fazi istrage. 27. Osnovni apelantov navod je da je mjera zabrane putovanja neproporcionalna jer dugo traje. Ustavni sud ukazuje da osumnjičena i optužena lica mogu da trpe određene restrikcije zbog postupka koji se protiv njih vodi. Ustavni sud zapaža da je apelant najprije bio u pritvoru, a kada je ta mjera ukinuta određene su mu druge mjere zabrane, od kojih konačno egzistira samo mjera zabrana putovanja. To sve jasno upućuje na revnosno postupanje suda, odnosno da sud, u skladu sa stanjem predmeta, teži da apelantu "olakša" situaciju, koliko je to moguće, a da obezbijedi uspješno vođenje postupka. Nadalje, Ustavni sud primjećuje da je trajanje mjere zabrane u ZKP-u određeno u članu 126.b stav 5 U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća na stav Evropskog suda da se u predmetima u kojima je zabrana putovanja donijeta povodom krivičnog postupka trajanje ograničenja ne može, samo po sebi, uzeti kao jedini osnov za utvrđivanje da li je uspostavljena pravična ravnoteža između opšteg interesa za pravilno vođenje krivičnog postupka i ličnog interesa podnosioca zahtjeva za uživanje slobode kretanja. To pitanje mora se ocijeniti prema svim posebnim obilježjima slučaja (vidi Evropski sud, Miażdżyk protiv Poljske , presuda od 24. januara 2012. predstavka broj 23592/07, tačka 35 i dalje, s daljnjim referencama). U konkretnom slučaju Ustavni sud primjećuje da apelant ne dovodi u pitanje tačnost razloga koje je sud naveo, a naročito da apelant ima državljanstvo SAD, da nema poslovnih i privatnih veza u BiH i da se protiv njega vodi još jedan krivični postupak. Razlog koji apelant navodi za ukidanje mjere je da ima djecu i da mu je sin u vojsci SAD, zbog čega sin ne može da dođe jer ima "vojne obaveze". Međutim, Ustavni sud primjećuje da apelant trpi određena ograničenja zbog postupka koji je u toku. Imajući u vidu sve navedene okolnosti koje su opredijele sud za produženje mjere zabrane, zajedno s činjenicom da je apelant osumnjičen i da je istraga u toku, Ustavni sud smatra da izrečena mjera u datim okolnostima nije neproporcionalna i da na apelanta nije stavljen pretjeran teret. 28. Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud zaključuje da nije došlo do povrede prava iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2 Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. 29. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitivati apelantov navod o povredi prava na privatni i porodični život.

VII. Zaključak

30. Ustavni sud zaključuje da nije povrijeđeno apelantovo pravo iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2 Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju kada je sud produžio mjeru zabrane, u skladu sa zakonom, zbog postojanja legitimnog cilja, za šta je dao adekvatno obrazloženje, a sama mjera u okolnostima konkretnog predmeta nije neproporcionalna. 31. Na osnovu člana 18 stav (3) tačka m) i člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 32. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere. 33. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **AP-2586/24** , rješavajući apelaciju **Denisa** **Prcića** , na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija **Denisa Prcića** podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. maja 2024. godine. Odbacuje se apelacija **Denisa Prcića** izjavljena zbog dužine trajanja istrage u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u predmetu Tužilaštva Bosne i Hercegovine broj T20 0 KTKV 0019081 20 zbog neiscrpljivanja dostupnih pravnih lijekova. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod

1. Denis Prcić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Damir Alić, advokat iz Tuzle, podnio je 19. juna 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. maja 2024. godine. Apelant je tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi ukinuo osporeno rješenje, apelantu vratio dokumente oduzete u svrhu primjene mjere zabrane te naložio Tužilaštvu postupanje u skladu sa članom 225. stav 5. Zakona o krivičnom postupku BiH (u daljnjem tekstu: ZKP).

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Suda BiH i Tužilaštva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) zatraženo je da dostave odgovore na apelaciju. Pozvani su dostavili odgovore koji su radi eventualnog izjašnjenja proslijeđeni apelantu. Apelant se nije izjasnio.

III. Činjenično stanje

3. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 4. Rješenjem broj S1 2K 040385 24 Krn 42 od 7. maja 2024. godine Sud BiH je utvrdio da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere zabrane putovanja iz člana 126. stav 2. Zakona o krivičnom postupku BiH (u Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H daljnjem tekstu: ZKP). S ciljem izvršenja te mjere, apelantu su privremeno oduzete važeće putne isprave i drugi dokumenti koji mogu poslužiti u tu svrhu, te mu je zabranjen prelazak granice uz ličnu kartu ili druge dokumente koji mogu poslužiti u tu svrhu. 5. Sud je naveo dosadašnji tok postupka, odnosno ranije donijeta rješenja. Sud BiH je naveo izjašnjenja Tužilaštva i odbrane. Pri tome je Tužilaštvo, između ostalog, navelo da je u martu 2024. godine proširilo istragu zbog koruptivnih krivičnih djela i saslušalo svjedoke u vezi s apelantovom ulogom u koruptivnim radnjama i zašto zamolnica u ovom predmetu nije poslata zamoljenoj državi. Odbrana je navela da je jedini razlog za izrečenu mjeru apelantovo dvojno državljanstvo i da istraga traje dugo, te da se za izrečenu mjeru trebaju predočiti konkretni dokazi. 6. Sud BiH je ukazao da osnovana sumnja kao opći uvjet za primjenu mjera zabrane postoji u dovoljnoj mjeri za daljnju primjenu izrečenih mjera. Sud je također naveo da je osnovana sumnja detaljno obrazložena prilikom donošenja rješenja o određivanju mjere pritvora. Kako je sud naveo, nisu nastupile okolnosti koje bi ukazale na drugačije stanje stvari, te osnovana sumnja da je apelant počinio krivičnopravne radnje koje mu se stavljaju na teret i dalje postoji u jednakom stepenu, pa ju je prihvatio kao utvrđenu prilikom kontrole opravdanosti trajanja mjera zabrane. 7. Sud BiH je također zaključio da postoje okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere zabrane putovanja s obzirom na to da postoji opasnost od neželjenog utjecaja na daljnji tok postupka, ali i opasnost od apelantovog bjekstva. Također, kako je sud naveo, mjera zabrane putovanja se može primijeniti radi uspješnog, odnosno nesmetanog vođenja postupka. U vezi s tim, sud je cijenio činjenicu da apelant ima državljanstvo SAD-a, kao i da BiH nema ugovor s tom državom o izručenju njenih državljana. Također, sud je cijenio postojanje međunarodnih kontakata koje apelant ima, što je potvrdio i sam apelant. Sud je uzeo u obzir i težinu inkriminacija za koje se apelant tereti kao elemente koji predstavljaju dodatnu i značajnu okolnost. Sud je cijenio činjenicu da se protiv apelanta vodi još jedan krivični postupak pred nadležnim tužilaštvom. To, prema ocjeni Suda BiH, može predstavljati dodatni motiv da apelant napusti BiH i tako onemogući daljnje vođenje oba postupka. Sud je također cijenio činjenicu da apelant nema porodičnih niti poslovnih veza s BiH jer mu porodica živi u SAD-u, a Američki univerzitet u BiH, čiji je apelant vlasnik i odgovorna osoba, više ne postoji. 8. Sud je ukazao na primjenu člana 2. stav 3. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. Sud je zaključio da će se daljnjom primjenom navedene mjere zabrane osigurati ciljevi zbog kojih je mjera određena – očuvanje integriteta istrage i njeno okončanje bez neželjenih utjecaja i opstrukcija, kao i da će se apelant onemogućiti da postane nedostupan organima gonjenja. Kako je sud naveo, primjenom izrečene mjere u ovom procesnom trenutku apelantova prava se ne ograničavaju preko neophodno potrebne mjere, niti se apelantu mjerom zabrane krše prava. Sud BiH je cijenio i navode iz izjašnjenja Tužilaštva da provodi istražne radnje u predmetu, što ukazuje da Tužilaštvo u ovom predmetu aktivno vodi istragu. Prema mišljenju suda, u ovom procesnom trenutku nisu se ostvarile zakonske mogućnosti za ukidanje izrečene mjere i primjenu blažih mjera osiguranja. 9. Sud je pozvao Tužilaštvo da preduzme neophodne radnje da okonča istragu u razumnom roku, te je ukazao da će ukinuti mjere ukoliko Tužilaštvo ne bude aktivno preduzimalo istražne radnje s ciljem donošenja konačne odluke. 10. Rješenjem broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. maja 2024. godine Sud BiH je odbio apelantovu žalbu kao neosnovanu. Sud BiH je ocijenio da je u pobijanom rješenju sud izveo pravilan zaključak da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju primjenu mjere zabrane, za šta je dao valjane razloge. 11. Sud je također naveo da je neosnovan prigovor da mjere zabrane traju duže od pritvora u istrazi, ukazujući na član 135. ZKP-a. Sud BiH je naveo da je trajanje pritvora striktno zakonski definirano. U odnosu na mjere zabrane navedeno je da one mogu trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravomoćnosti presude, odnosno do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Dakle, sasvim je jasno da intencija zakonodavca u pogledu trajanja mjera zabrane nije istovjetna trajanju pritvora. 12. Također, Sud BiH je ukazao na odredbe člana 225. ZKP-a kojima je propisano okončanje istrage, mogućnost pritužbe, kao i posljedice neokončanja istrage u propisanim rokovima. Shodno navedenom, provođenje istrage je u isključivoj nadležnosti Tužilaštva. Međutim, Sud BiH je naveo da očekuje da Tužilaštvo istragu okonča u što skorijem periodu i donese konačnu tužilačku odluku, što je apostrofirano i u pobijanom rješenju. 13. U pogledu apelantovog prijedloga da mu se omogući da posjeti zemlje zapadne Evrope i regije, a da se održi na snazi mjera zabrane putovanja u SAD, sud je naveo da bi takva konstrukcija mjere zabrane bila apsolutno neprimjenjiva i u suprotnosti s odredbama ZKP-a. To iz razloga što se mjera zabrane primjenjuje na teritoriji BiH, odnosno mjerom zabrane putovanja sud može zabraniti prelazak državne granice Bosne i Hercegovine, a ne prelazak granica između određenih trećih država.

IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije

14. Apelant ukazuje na povredu prava na slobodu kretanja iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju, te povredu iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije, kao i čl. 5. i 18. Evropske konvencije. Apelant najprije ukazuje da Sud BiH neosnovano, nezakonito i neustavno tolerira Tužilaštvo i njegov "pasivan odnos prema osnovnim konvencijskim i ustavnim pravima". Apelant navodi da nikada nije primio obavijest Tužilaštva o razlozima neokončanja istrage, a takvu obavijest, prema apelantovim navodima, nije primio ni glavni tužilac, što, prema njegovom mišljenju, proizlazi iz sadržaja osporenih rješenja. Prema apelantovom mišljenju, rok za okončanje istrage je davno protekao, te nema dokaza za njegovo krivično procesuiranje. Apelant dalje navodi da je u pitanju faktički pritvor unutar granica BiH. Apelant ne može nigdje putovati i propušta brojne poslovne sastanke. Pri tome je sud, kako apelant navodi, ukazivao na pravnu neizvjesnost apelanta, ali ništa ne preduzima i mjere zabrane koje traju tri godine krše njegova prava. Apelant navodi da mu je povrijeđeno pravo na privatni i porodični život. Sin mu je u vojsci SAD-a i nije u mogućnosti posjetiti apelanta, a apelant ne može putovati.

b) Odgovori na apelaciju

15. U odgovoru na apelaciju Sud BiH navodi da je apelacija neosnovana. Apelantu su, kako sud navodi, mjere ublažavane, ali je utvrđeno da i dalje postoji opasnost od neželjenog utjecaja na postupak, ali i novoutvrđena opasnost od bjekstva. Sud je ukazao na član 225. ZKP-a i mogućnost pritužbe. 16. Tužilaštvo je u odgovoru navelo da je apelacija neosnovana. Kako je Tužilaštvo ukazalo, netačni su apelantovi navodi da Tužilaštvo ima pasivan pristup jer se u ovom krivičnom predmetu aktivno preduzimaju istražne radnje s S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. ciljem okončanja istrage u što skorije vrijeme. Prilikom svake dvomjesečne kontrole opravdanosti trajanja izrečenih mjera zabrane Tužilaštvo Sudu BiH dostavi izjašnjenje u kojem jasno i detaljno navede svoj stav u pogledu potrebe egzistiranja mjera zabrane, te koje radnje su preduzete i koje radnje su planirane za naredni period. Tužilaštvo navodi da je dužina trajanja predmetne istrage u direktnoj korelaciji s apelantovim radnjama. Konkretno, apelant je osnovano sumnjiv da je matičnu knjigu Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini iznio iz prostorija Univerziteta, što je suprotno zakonu, te da je uskratio mogućnost nadležnom inspektoru da provede inspekcijski nadzor na način da izvrši provjeru unesenih evidencija, nakon čega su matične knjige odnesene na nepoznatu lokaciju i ne mogu biti pronađene. Nadalje, kako ukazuje Tužilaštvo, saslušani svjedoci potvrđuju osnovanu sumnju da je apelant preduzeo niz radnji usmjerenih na uništenje i sakrivanje elektronskih evidencija te visokoškolske ustanove. Dakle, apelant je osnovano sumnjiv da je već preduzeo čitav niz radnji čiji je jedini i isključivi cilj bilo onemogućavanje radnji utvrđivanja činjenica i dokazivanja, odnosno skrivanje ili uništenje dokaza. Rezultat tih radnji je u prvom redu otežavanje dokazivanja u ovom predmetu. Tužilaštvo je navelo da je apelant iznio niz neistina u ovom predmetu, te da je postupano u skladu s odredbom člana 225. ZKP-a, kao i da su glavni tužilac i osumnjičeni obaviješteni o razlozima neokončanja istrage, dok je samo osumnjičeni M. O. podnio pritužbu.

V. Relevantni propisi

17. **Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13, 49/17 – odluka USBiH, 42/18 – rješenje USBiH, 65/18, 22/21 – odluka USBiH i 8/22 – rješenje USBiH) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi: GLAVA X - MJERE ZA OBEZBJEĐENJE PRISUSTVA OSUMNJIČENOG, ODNOSNO OPTUŽENOG I USPJEŠNO VOĐENJE KRIVIČNOG POSTUPKA Odjeljak 1 - Zajedničke odredbe

Član 123.

Vrste mjera (1) Mjere koje se mogu poduzeti prema optuženom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspješno vođenje krivičnog postupka jesu poziv, dovođenje, mjere zabrane, jamstvo i pritvor. (2) Prilikom odlučivanja koju će od navedenih mjera primijeniti, nadležni organ pridržavat će se uvjeta određenih za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom. (3) Ove mjere ukinut će se i po službenoj dužnosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit će se drugom blažom mjerom kad za to nastupe uvjeti. (4) Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnjičenog.

Član 126.b

Izricanje mjera zabrane (1) Sud može izreći zabranu napuštanja boravišta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane obrazloženim rješenjem na prijedlog stranke ili branitelja. (2) Kada odlučuje o pritvoru, Sud može izreći zabranu napuštanja boravišta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane po službenoj dužnosti, umjesto određivanja ili produžavanja pritvora. (3) Osumnjičeni ili optuženi će se u rješenju o izricanju mjera zabrane upozoriti da mu se može odrediti pritvor ako prekrši obavezu iz izrečene mjere. (4) U toku istrage mjere zabrane određuje i ukida sudija za prethodni postupak, nakon podizanja optužnice - sudija za prethodno saslušanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeću u svrhu zakazivanja glavnog pretresa - taj sudija, odnosno predsjednik vijeća. (5) Mjere zabrane mogu trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravomoćnosti presude ako toj osobi nije izrečena kazna zatvora i najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne ako je toj osobi izrečena kazna zatvora. Zabrana putovanja može također trajati dok izrečena novčana kazna nije plaćena u potpunosti i/ili dok se u potpunosti ne izvrši odluka o imovinskopravnom zahtjevu i/ili o oduzimanju imovinske koristi. (6) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje ili sudija, odnosno predsjednik vijeća dužan je da svaka dva mjeseca ispita da li je primijenjena mjera još potrebna. (7) Protiv rješenja kojim se određuju, produžavaju ili ukidaju mjere zabrane stranka odnosno branitelj može podnijeti žalbu, a Tužilac i protiv rješenja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O žalbi odlučuje vijeće iz člana 24. stav (7) ovog Zakona u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Član 225.

(Okončanje istrage) (1) Tužilac okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage će se zabilježiti u spisu. (2) Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o provođenju istrage, tužilac će obavijestiti glavnog tužioca o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužilac odredit će u roku od 30 dana novi rok za okončanje istrage koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna, te naložiti preduzimanje potrebnih mjera da bi se istraga okončala. (3) Ako istragu nije bilo moguće završiti u roku iz stava (2) ovog člana, tužilac će o razlozima zbog kojih istraga nije završena u roku od osam dana obavijestiti glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog. (4) Osumnjičeni i oštećeni u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavještenja iz stava (3) ovog člana mogu podnijeti pritužbu glavnom tužiocu zbog trajanja postupka. Ako glavni tužilac utvrdi da je pritužba osnovana, u roku od 30 dana odredit će novi rok u kojem se, ako postoje procesne pretpostavke, istraga mora okončati, a koji ne može biti duži od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti duži od jedne godine za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju 10 godina ili teža kazna, te naložiti preduzimanje potrebnih mjera za okončanje istrage, o čemu će obavijestiti podnosioca pritužbe u roku od 15 dana. (5) Ako istraga ne bude okončana u roku iz stava (4) ovog člana, a postoje procesne pretpostavke, smatrat će se da je istraga obustavljena o čemu tužilac donosi naredbu i u roku od 15 dana o tome obavještava glavnog tužioca, osumnjičenog i oštećenog. (6) Optužnica se ne može podići ako osumnjičeni nije bio ispitan. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

VI. Dopustivost i meritum

18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 19. Člana 18. stav (3) tačka m) glasi: Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva: m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće po zakonu. 20. U odnosu na navode o dužini trajanja istrage i da nije dobio obavijest, Ustavni sud je iste navode već razmotrio jer su iznijeti u ranijoj apelaciji, o kojoj je Ustavni sud odlučio u Odluci broj AP-2428/23 od 19. novembra 2024. godine. Naime, kako je utvrdio Ustavni sud, apelant je bio upoznat da postoji obavijest Tužilaštva o razlozima zbog kojih istraga u ovom predmetu nije okončana, koje je Tužilaštvo podnijelo glavnom tužiocu, kao i da je osumnjičeni u ovom predmetu s apelantom podnio pritužbu. Pri tome, apelant i dalje istrajava na tim navodima pred Ustavnim sudom, a nije se obratio Tužilaštvu i tražio informaciju o istrazi. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da apelant nije iscrpio pravne lijekove koji mu stoje na raspolaganju u vezi s dužinom istrage. 21. Imajući u vidu odredbe člana 18. stav (3) tačka m), prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije koristio pravne lijekove koje ima na raspolaganju, Ustavni sud je u odnosu na dužinu trajanja istrage odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 22. U odnosu na osporeno rješenje kojim je apelantu izrečena mjera zabrane putovanja, te u vezi s tim pokrenuto pitanje slobode kretanja, Ustavni sud je, imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. Apelant pobija navedena rješenja tvrdeći da su tim rješenjima povrijeđena njegova prava iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. 23. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi: Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: m) Pravo na slobodu kretanja i prebivališta. 24. Član 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju glasi: 1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne države ima na toj teritoriji pravo na slobodu kretanja i slobodu izbora boravišta. 2. Svako je slobodan napustiti bilo koju zemlju, uključujući i vlastitu. 3. Nikakva ograničenja ne mogu se postaviti u odnosu na ostvarivanje ovih prava osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu državne ili javne sigurnosti, radi očuvanja javnog poretka, radi sprečavanja kriminala, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 25. Ustavni sud je u svojoj praksi, podržavajući praksu Evropskog suda, već ukazivao da pravo iz člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju jamči svakoj osobi pravo na slobodu kretanja unutar određene teritorije i pravo da napusti to područje, što podrazumijeva pravo putovanja u zemlju po izboru osobe u koju može biti primljena (vidi Evropski sud, Khlyustov protiv Rusije , presuda od 11. jula 2013. godine, predstavka broj 28975/05, tačka 64). Prema praksi Evropskog suda, svaka mjera kojom se ograničava pravo na slobodu kretanja mora biti u skladu sa zakonom, težiti jednom od legitimnih ciljeva navedenih u trećem stavu člana 2. Protokola broj 4 i uspostaviti pravičnu ravnotežu između javnog interesa i prava pojedinca (vidi Evropski sud, Nino Bevc protiv Hrvatske , odluka od 28. aprila 2020. godine, predstavka broj 36077/14, tačka 46). 26. Trajanje mjera zabrane je određeno relevantnim odredbama ZKP-a, koji je dostupan, jasan i precizan. U konkretnom slučaju sud se pozvao ne odredbe čl. 123. i 126. i druge relevantne odredbe ZKP-a. Ustavni sud smatra da su mjere zabrane izrečene u skladu sa zakonom kako to zahtijeva

član 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. Nadalje,

Ustavni sud smatra da nesumnjivo postoji i legitimni cilj zbog kojeg je mjera izrečena, a to je osiguranje nesmetanog vođenja krivičnog postupka u kojem je apelant osumnjičen i koji se nalazi u fazi istrage. 27. Osnovni apelantov navod je da je mjera zabrane putovanja neproporcionalna jer dugo traje. Ustavni sud ukazuje da osumnjičene i optužene osobe mogu da trpe određene restrikcije zbog postupka koji se protiv njih vodi. Ustavni sud zapaža da je apelant najprije bio u pritvoru, a kada je ta mjera ukinuta određene su mu druge mjere zabrane, od kojih konačno egzistira samo mjera zabrana putovanja. To sve jasno upućuje na revnosno postupanje suda, odnosno da sud, u skladu sa stanjem predmeta, teži da apelantu "olakša" situaciju, koliko je to moguće, a da osigura uspješno vođenje postupka. Nadalje, Ustavni sud primjećuje da je trajanje mjere zabrane u ZKP-u određeno u članu 126.b stav 5. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća na stav Evropskog suda da se u predmetima u kojima je zabrana putovanja donijeta povodom krivičnog postupka trajanje ograničenja ne može, samo po sebi, uzeti kao jedini osnov za utvrđivanje je li uspostavljena pravična ravnoteža između općeg interesa za pravilno vođenje krivičnog postupka i osobnog interesa podnosioca zahtjeva za uživanje slobode kretanja. To pitanje mora se ocijeniti prema svim posebnim obilježjima slučaja (vidi Evropski sud, Miażdżyk protiv Poljske , presuda od 24. januara 2012. predstavka broj 23592/07, tačka 35. i dalje, s daljnjim referencama). U konkretnom slučaju Ustavni sud primjećuje da apelant ne dovodi u pitanje tačnost razloga koje je sud naveo, a naročito da apelant ima državljanstvo SAD-a, da nema poslovnih i privatnih veza u BiH i da se protiv njega vodi još jedan krivični postupak. Razlog koji apelant navodi za ukidanje mjere je da ima djecu i da mu je sin u vojsci SAD-a, zbog čega sin ne može da dođe jer ima "vojne obaveze". Međutim, Ustavni sud primjećuje da apelant trpi određena ograničenja zbog postupka koji je u toku. Imajući u vidu sve navedene okolnosti koje su opredijelile sud za produženje mjere zabrane, zajedno s činjenicom da je apelant osumnjičen i da je istraga u toku, Ustavni sud smatra da izrečena mjera u datim okolnostima nije neproporcionalna i da na apelanta nije stavljen pretjeran teret. 28. Na osnovu svega izloženog, Ustavni sud zaključuje da nije došlo do povrede prava iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. 29. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitivati apelantov navod o povredi prava na privatni i porodični život. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

VII. Zaključak

30. Ustavni sud zaključuje da nije povrijeđeno apelantovo pravo iz člana II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju kada je sud produžio mjeru zabrane, u skladu sa zakonom, zbog postojanja legitimnog cilja, za šta je dao adekvatno obrazloženje, a sama mjera u okolnostima konkretnog predmeta nije neproporcionalna. 31. Na osnovu člana 18. stav (3) tačka m) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 32. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere. 33. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **AP-2586/24** , rješavajući apelaciju **Denisa** **Prcića** , na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka m), članka 57. stavak (2) točka b) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, dopredsjednica Angelika Nußberger, dopredsjednica Mirsad Ćeman, sudac Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudac Marin Vukoja, sudac na sjednici održanoj 27. ožujka 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neutemeljena apelacija **Denisa Prcića** podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. svibnja 2024. godine. Odbacuje se apelacija **Denisa Prcića** izjavljena zbog duljine trajanja istrage u svezi sa člankom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u predmetu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine broj T20 0 KTKV 0019081 20 zbog neiscrpljivanja dostupnih pravnih lijekova. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod

1. Denis Prcić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Damir Alić, odvjetnik iz Tuzle, podnio je 19. lipnja 2024. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. svibnja 2024. godine. Apelant je tražio da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi ukinuo osporeno rješenje, apelantu vratio dokumente oduzete u svrhu primjene mjere zabrane te naložio Tužiteljstvu postupanje u skladu sa člankom 225. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku BiH (u daljnjem tekstu: ZKP).

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Suda BiH i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužiteljstvo) zatraženo je da dostave odgovore na apelaciju. Pozvani su dostavili odgovore koji su radi eventualnog izjašnjenja proslijeđeni apelantu. Apelant se nije izjasnio.

III. Činjenično stanje

3. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način. 4. Rješenjem broj S1 2K 040385 24 Krn 42 od 7. svibnja 2024. godine Sud BiH je utvrdio da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere zabrane putovanja iz članka 126. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku BiH (u daljnjem tekstu: ZKP). S ciljem izvršenja te mjere, apelantu su privremeno oduzete važeće putne isprave i drugi dokumenti koji mogu poslužiti u tu svrhu, te mu je zabranjen prelazak granice uz osobnu iskaznicu ili druge dokumente koji mogu poslužiti u tu svrhu. 5. Sud je naveo dosadašnji tijek postupka, odnosno ranije donijeta rješenja. Sud BiH je naveo izjašnjenja Tužiteljstva i obrane. Pri tome je Tužiteljstvo, između ostalog, navelo da je u ožujku 2024. godine proširilo istragu zbog koruptivnih kaznenih djela i saslušalo svjedoke u svezi s apelantovom ulogom u koruptivnim radnjama i zašto zamolnica u ovom predmetu nije poslana zamoljenoj državi. Obrana je navela da je jedini razlog za izrečenu mjeru apelantovo dvojno državljanstvo i da istraga traje dugo, te da se za izrečenu mjeru trebaju predočiti konkretni dokazi. 6. Sud BiH je ukazao da utemeljena sumnja kao opći uvjet za primjenu mjera zabrane postoji u dovoljnoj mjeri za daljnju primjenu izrečenih mjera. Sud je također naveo da je utemeljena sumnja detaljno obrazložena prilikom donošenja rješenja o određivanju mjere pritvora. Kako je sud naveo, nisu nastupile okolnosti koje bi ukazale na drugačije stanje stvari, te utemeljena sumnja da je apelant počinio kaznenopravne radnje koje mu se stavljaju na teret i dalje postoji u jednakom stupnju, pa ju je prihvatio kao utvrđenu prilikom kontrole opravdanosti trajanja mjera zabrane. 7. Sud BiH je također zaključio da postoje okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere zabrane putovanja s obzirom na to da postoji opasnost od neželjenog utjecaja na daljnji tijek postupka, ali i opasnost od apelantovog bjekstva. Također, kako je sud naveo, mjera zabrane putovanja se može primijeniti radi uspješnog, odnosno nesmetanog vođenja postupka. U svezi s tim, sud je cijenio činjenicu da apelant ima državljanstvo SAD-a, kao i da BiH nema ugovor s tom državom o izručenju njezinih državljana. Također, sud je cijenio postojanje međunarodnih kontakata koje apelant ima, što je potvrdio i sam apelant. Sud je uzeo u obzir i težinu inkriminacija za koje se apelant tereti kao elemente koji predstavljaju dodatnu i značajnu okolnost. Sud je cijenio činjenicu da se protiv apelanta vodi još jedan kazneni postupak pred nadležnim tužiteljstvom. To, prema ocjeni Suda BiH, može predstavljati dodatni motiv da apelant napusti BiH i tako onemogući daljnje vođenje oba postupka. Sud je također cijenio činjenicu da apelant nema obiteljskih niti poslovnih veza s BiH jer mu obitelj živi u SAD-u, a Američko sveučilište u BiH, čiji je apelant vlasnik i odgovorna osoba, više ne postoji. 8. Sud je ukazao na primjenu članka 2. stavak 3. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju. Sud je zaključio da će se daljnjom primjenom navedene mjere zabrane osigurati ciljevi zbog kojih je mjera određena – očuvanje integriteta istrage i njezino okončanje bez neželjenih utjecaja i opstrukcija, kao i da će se apelant onemogućiti da postane nedostupan organima Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H gonjenja. Kako je sud naveo, primjenom izrečene mjere u ovom procesnom trenutku apelantova prava se ne ograničavaju preko neophodno potrebne mjere, niti se apelantu mjerom zabrane krše prava. Sud BiH je cijenio i navode iz izjašnjenja Tužiteljstva da provodi istražne radnje u predmetu, što ukazuje da Tužiteljstvo u ovom predmetu aktivno vodi istragu. Prema mišljenju suda, u ovom procesnom trenutku nisu se ostvarile zakonske mogućnosti za ukidanje izrečene mjere i primjenu blažih mjera osiguranja. 9. Sud je pozvao Tužiteljstvo da poduzme neophodne radnje da okonča istragu u razumnom roku, te je ukazao da će ukinuti mjere ako Tužiteljstvo ne bude aktivno poduzimalo istražne radnje s ciljem donošenja konačne odluke. 10. Rješenjem broj S1 2 K 040385 23 Kv 27 od 21. svibnja 2024. godine Sud BiH je odbio apelantovu žalbu kao neutemeljenu. Sud BiH je ocijenio da je u pobijanom rješenju sud izveo pravilan zaključak da i dalje postoje okolnosti koje opravdavaju primjenu mjere zabrane, za što je dao valjane razloge. 11. Sud je također naveo da je neutemeljen prigovor da mjere zabrane traju dulje od pritvora u istrazi, ukazujući na

članak 135. ZKP-a. Sud BiH je naveo da je trajanje pritvora

striktno zakonski definirano. U odnosu na mjere zabrane navedeno je da one mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude, odnosno do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Dakle, sasvim je jasno da intencija zakonodavca glede trajanja mjera zabrane nije istovjetna trajanju pritvora. 12. Također, Sud BiH je ukazao na odredbe članka 225. ZKP-a kojima je propisano okončanje istrage, mogućnost pritužbe, kao i posljedice neokončanja istrage u propisanim rokovima. Shodno navedenom, provođenje istrage je u isključivoj nadležnosti Tužiteljstva. Međutim, Sud BiH je naveo da očekuje da Tužiteljstvo istragu okonča u što skorijem razdoblju i donese konačnu tužiteljsku odluku, što je apostrofirano i u pobijanom rješenju. 13. Glede apelantovog prijedloga da mu se omogući da posjeti zemlje zapadne Europe i regije, a da se održi na snazi mjera zabrane putovanja u SAD, sud je naveo da bi takva konstrukcija mjere zabrane bila apsolutno neprimjenjiva i u suprotnosti s odredbama ZKP-a. To iz razloga što se mjera zabrane primjenjuje na teritoriju BiH, odnosno mjerom zabrane putovanja sud može zabraniti prelazak državne granice Bosne i Hercegovine, a ne prelazak granica između određenih trećih država.

IV. Apelacija a) Navodi iz apelacije

14. Apelant ukazuje na povredu prava na slobodu kretanja iz članka II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 2. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju, te povredu iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije, kao i čl. 5. i 18. Europske konvencije. Apelant najprije ukazuje da Sud BiH neutemeljeno, nezakonito i neustavno tolerira Tužiteljstvo i njegov "pasivan odnos prema temeljnim konvencijskim i ustavnim pravima". Apelant navodi da nikada nije primio obavijest Tužiteljstva o razlozima neokončanja istrage, a takvu obavijest, prema apelantovim navodima, nije primio ni glavni tužitelj, što, prema njegovom mišljenju, proizlazi iz sadržaja osporenih rješenja. Prema apelantovom mišljenju, rok za okončanje istrage je davno protekao, te nema dokaza za njegovo kazneno procesuiranje. Apelant dalje navodi da je u pitanju faktički pritvor unutar granica BiH. Apelant ne može nigdje putovati i propušta brojne poslovne sastanke. Pri tome je sud, kako apelant navodi, ukazivao na pravnu neizvjesnost apelanta, ali ništa ne poduzima i mjere zabrane koje traju tri godine krše njegova prava. Apelant navodi da mu je povrijeđeno pravo na privatni i obiteljski život. Sin mu je u vojsci SAD-a i nije u mogućnosti posjetiti apelanta, a apelant ne može putovati.

b) Odgovori na apelaciju

15. U odgovoru na apelaciju Sud BiH navodi da je apelacija neutemeljena. Apelantu su, kako sud navodi, mjere ublažavane, ali je utvrđeno da i dalje postoji opasnost od neželjenog utjecaja na postupak, ali i novoutvrđena opasnost od bjekstva. Sud je ukazao na članak 225. ZKP-a i mogućnost pritužbe. 16. Tužiteljstvo je u odgovoru navelo da je apelacija neutemeljena. Kako je Tužiteljstvo ukazalo, netočni su apelantovi navodi da Tužiteljstvo ima pasivan pristup jer se u ovom kaznenom predmetu aktivno poduzimaju istražne radnje s ciljem okončanja istrage u što skorije vrijeme. Prilikom svake dvomjesečne kontrole opravdanosti trajanja izrečenih mjera zabrane Tužiteljstvo Sudu BiH dostavi izjašnjenje u kojem jasno i detaljno navede svoje stajalište glede potrebe egzistiranja mjera zabrane, te koje radnje su poduzete i koje radnje su planirane za naredno razdoblje. Tužiteljstvo navodi da je duljina trajanja predmetne istrage u izravnoj korelaciji s apelantovim radnjama. Konkretno, apelant je osnovano sumnjiv da je matičnu knjigu Američkog sveučilišta u Bosni i Hercegovini iznio iz prostorija Sveučilišta, što je suprotno zakonu, te da je uskratio mogućnost nadležnom inspektoru da provede inspekcijski nadzor na način da izvrši provjeru unesenih evidencija, nakon čega su matične knjige odnesene na nepoznatu lokaciju i ne mogu biti pronađene. Nadalje, kako ukazuje Tužiteljstvo, saslušani svjedoci potvrđuju utemeljenu sumnju da je apelant poduzeo niz radnji usmjerenih na uništenje i sakrivanje elektroničkih evidencija te visokoškolske ustanove. Dakle, apelant je osnovano sumnjiv da je već poduzeo čitav niz radnji čiji je jedini i isključivi cilj bilo onemogućavanje radnji utvrđivanja činjenica i dokazivanja, odnosno skrivanje ili uništenje dokaza. Rezultat tih radnji je u prvom redu otežavanje dokazivanja u ovom predmetu. Tužiteljstvo je navelo da je apelant iznio niz neistina u ovom predmetu, te da je postupano u skladu s odredbom članka 225. ZKP-a, kao i da su glavni tužitelj i osumnjičeni obaviješteni o razlozima neokončanja istrage, dok je samo osumnjičeni M. O. podnio pritužbu.

V. Relevantni propisi

17. **Zakon o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13, 49/17 – odluka USBiH, 42/18 – rješenje USBiH, 65/18, 22/21 – odluka USBiH i 8/22 – rješenje USBiH) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi: GLAVA X - MJERE ZA OSIGURANJE NAZOČNOSTI OSUMNJIČENIKA ODNOSNO OPTUŽENIKA I USPJEŠNO VOĐENJE KAZNENOG POSTUPKA Odjeljak 1 - Zajedničke odredbe

Članak 123.

Vrste mjera (1) Mjere koje se mogu poduzeti prema optuženiku za osiguranje njegove nazočnosti i za uspješno vođenje kaznenog postupka jesu: poziv, dovođenje, mjere zabrane, jamstvo i pritvor. (2) Pri odlučivanju koju će od navedenih mjera primijeniti, nadležno tijelo pridržavat će se uvjeta određenih za S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom. (3) Ove će se mjere ukinuti i po službenoj dužnosti kada prestanu razlozi koji su ih izazvali ili će se zamijeniti drugom blažom mjerom kada za to nastupe uvjeti. (4) Odredbe ove Glave smisleno se primjenjuju i na osumnjičenika.

Članak 126.b

Izricanje mjera zabrane (1) Sud može izreći zabranu napuštanja boravišta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane obrazloženim rješenjem na prijedlog stranke ili branitelja. (2) Kada odlučuje o pritvoru, Sud može izreći zabranu napuštanja boravišta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane po službenoj dužnosti, umjesto određivanja ili produljenja pritvora. (3) Osumnjičenik ili optuženik će se u rješenju o izricanju mjera zabrane upozoriti da mu se može odrediti pritvor ako prekrši obvezu iz izrečene mjere. (4) U tijeku istrage mjere zabrane određuje i ukida sudac za prethodni postupak, nakon podizanja optužnice - sudac za prethodno saslušanje, a nakon dostavljanja predmeta sucu, odnosno vijeću u svrhu zakazivanja glavne rasprave - taj sudac, odnosno predsjednik vijeća. (5) Mjere zabrane mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude ako toj osobi nije izrečena kazna zatvora i najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne ako je toj osobi izrečena kazna zatvora. Zabrana putovanja može također trajati dok izrečena novčana kazna nije plaćena u potpunosti i/ili dok se u potpunosti ne izvrši odluka o imovinskopravnom zahtjevu i/ili o oduzimanju imovinske koristi. (6) Sudac za prethodni postupak, sudac za prethodno saslušanje ili sudac, odnosno predsjednik vijeća dužan je da svaka dva mjeseca ispita da li je primijenjena mjera još potrebna. (7) Protiv rješenja kojim se određuju, produljuju ili ukidaju mjere zabrane stranka odnosno branitelj može podnijeti žalbu, a Tužitelj i protiv rješenja kojim je njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O žalbi odlučuje vijeće iz članka 24. stavak (7) ovog Zakona u roku od tri dana od dana prijama žalbe. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 225.

(Okončanje istrage) (1) Tužitelj okončava istragu kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Okončanje istrage bit će zabilježeno u spisu. (2) Ako se istraga ne okonča u roku od šest mjeseci od donošenja naloga o provođenju istrage, tužitelj će obavijestiti glavnog tužitelja o razlozima neokončanja istrage. Glavni tužitelj odredit će u roku od 30 dana novi rok za okončanje istrage, koji ne može biti dulji od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti dulji od jedne godine za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna, te naložiti poduzimanje potrebnih mjera za okončanje istrage. (3) Ako istragu nije bilo moguće okončati u roku iz stavka (2) ovoga članka, tužitelj će u roku od osam dana obavijestiti glavnog tužitelja, osumnjičenika i oštećenika o razlozima zbog kojih istraga nije okončana. (4) Osumnjičenik i oštećenik u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti iz stavka (3) ovoga članka mogu podnijeti pritužbu glavnom tužitelju zbog trajanja postupka. Ako glavni tužitelj utvrdi da je pritužba osnovana, u roku od 30 dana odredit će novi rok u kojem se, ako postoje procesne pretpostavke, istraga mora okončati, a koji ne može biti dulji od šest mjeseci, odnosno koji ne može biti dulji od jedne godine za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju 10 godina ili teža kazna, te naložiti poduzimanje potrebnih mjera za okončanje istrage, o čemu će obavijestiti podnositelja pritužbe u roku od 15 dana. (5) Ako istraga ne bude okončana u roku iz stavka (4) ovoga članka, a postoje procesne pretpostavke, smatrat će se da je istraga obustavljena, o čemu tužitelj donosi naredbu i u roku od 15 dana o tome obavještava glavnog tužitelja, osumnjičenika i oštećenika. (6) Optužnica se ne može podići ako osumnjičenik nije bio ispitan.

VI. Dopustivost i meritum

18. U skladu sa člankom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacijsku nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. U skladu sa člankom 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku koji je koristio. 19. Članak 18. stavak (3) točka m) glasi: Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva: m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće po zakonu. 20. U odnosu na navode o duljini trajanja istrage i da nije dobio obavijest, Ustavni sud je iste navode već razmotrio jer su iznijeti u ranijoj apelaciji, o kojoj je Ustavni sud odlučio u Odluci broj AP-2428/23 od 19. studenog 2024. godine. Naime, kako je utvrdio Ustavni sud, apelant je bio upoznat da postoji obavijest Tužiteljstva o razlozima zbog kojih istraga u ovom predmetu nije okončana, koje je Tužiteljstvo podnijelo glavnom tužitelju, kao i da je osumnjičeni u ovom predmetu s apelantom podnio pritužbu. Pri tome, apelant i dalje istrajava na tim navodima pred Ustavnim sudom, a nije se obratio Tužiteljstvu i tražio informaciju o istrazi. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da apelant nije iscrpio pravne lijekove koji mu stoje na raspolaganju u svezi s duljinom istrage. 21. Imajući u vidu odredbe članka 18. stavak (3) točka m), prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ako apelant nije koristio pravne lijekove koje ima na raspolaganju, Ustavni sud je u odnosu na duljinu trajanja istrage odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 22. U odnosu na osporeno rješenje kojim je apelantu izrečena mjera zabrane putovanja, te u svezi s tim pokrenuto pitanje slobode kretanja, Ustavni sud je, imajući u vidu odredbe članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete glede dopustivosti. Apelant pobija navedena rješenja tvrdeći da su tim rješenjima povrijeđena njegova prava iz članka II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 2. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju. 23. Članak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi: Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje: m) Pravo na slobodu kretanja i prebivanja. 24. Članak 2. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju glasi: Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H 1. Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju jedne države ima na tom teritoriju, pravo na slobodu kretanja i slobodu izbora boravišta. 2. Svatko je slobodan napustiti bilo koju zemlju, uključujući i vlastitu. 3. Nikakva ograničenja ne mogu se postaviti u odnosu na ostvarivanje ovih prava osim onih koja su sukladna zakonu i koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu državne ili javne sigurnosti, radi očuvanja javnog poretka, radi sprječavanja kriminala, radi zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 25. Ustavni sud je u svojoj praksi, podržavajući praksu Europskog suda, već ukazivao da pravo iz članka 2. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju jamči svakoj osobi pravo na slobodu kretanja unutar određenog teritorija i pravo da napusti to područje, što podrazumijeva pravo putovanja u zemlju po izboru osobe u koju može biti primljena (vidi Europski sud, Khlyustov protiv Rusije , presuda od 11. srpnja 2013. godine, predstavka broj 28975/05, točka 64.). Prema praksi Europskog suda, svaka mjera kojom se ograničava pravo na slobodu kretanja mora biti u skladu sa zakonom, težiti jednom od legitimnih ciljeva navedenih u trećem stavku članka 2. Protokola broj 4 i uspostaviti pravičnu ravnotežu između javnog interesa i prava pojedinca (vidi Europski sud, Nino Bevc protiv Hrvatske , odluka od 28. travnja 2020. godine, predstavka broj 36077/14, točka 46.). 26. Trajanje mjera zabrane je određeno relevantnim odredbama ZKP-a, koji je dostupan, jasan i precizan. U konkretnom slučaju sud se pozvao ne odredbe čl. 123. i 126. i druge relevantne odredbe ZKP-a. Ustavni sud smatra da su mjere zabrane izrečene u skladu sa zakonom kako to zahtijeva

članak 2. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju. Nadalje,

Ustavni sud smatra da nesumnjivo postoji i legitimni cilj zbog kojeg je mjera izrečena, a to je osiguranje nesmetanog vođenja kaznenog postupka u kojem je apelant osumnjičen i koji se nalazi u fazi istrage. 27. Temeljni apelantov navod je da je mjera zabrane putovanja neproporcionalna jer dugo traje. Ustavni sud ukazuje da osumnjičene i optužene osobe mogu trpjeti određene restrikcije zbog postupka koji se protiv njih vodi. Ustavni sud zapaža da je apelant najprije bio u pritvoru, a kada je ta mjera ukinuta određene su mu druge mjere zabrane, od kojih konačno egzistira samo mjera zabrana putovanja. To sve jasno upućuje na revnosno postupanje suda, odnosno da sud, u skladu sa stanjem predmeta, teži da apelantu "olakša" situaciju, koliko je to moguće, a da osigura uspješno vođenje postupka. Nadalje, Ustavni sud primjećuje da je trajanje mjere zabrane u ZKP-u određeno u članku 126.b stavak 5. U svezi s tim, Ustavni sud podsjeća na stajalište Europskog suda da se u predmetima u kojima je zabrana putovanja donijeta povodom kaznenog postupka trajanje ograničenja ne može, samo po sebi, uzeti kao jedina osnova za utvrđivanje je li uspostavljena pravična ravnoteža između općeg interesa za pravilno vođenje kaznenog postupka i osobnog interesa podnositelja zahtjeva za uživanje slobode kretanja. To pitanje mora se ocijeniti prema svim posebnim obilježjima slučaja (vidi Europski sud, Miażdżyk protiv Poljske , presuda od 24. siječnja 2012. predstavka broj 23592/07, točka 35. i dalje, s daljnjim referencama). U konkretnom slučaju Ustavni sud primjećuje da apelant ne dovodi u pitanje točnost razloga koje je sud naveo, a naročito da apelant ima državljanstvo SAD-a, da nema poslovnih i privatnih veza u BiH i da se protiv njega vodi još jedan kazneni postupak. Razlog koji apelant navodi za ukidanje mjere je da ima djecu i da mu je sin u vojsci SAD-a, zbog čega sin ne može da dođe jer ima "vojne obveze". Međutim, Ustavni sud primjećuje da apelant trpi određena ograničenja zbog postupka koji je u tijeku. Imajući u vidu sve navedene okolnosti koje su opredijelile sud za produljenje mjere zabrane, zajedno s činjenicom da je apelant osumnjičen i da je istraga u tijeku, Ustavni sud smatra da izrečena mjera u danim okolnostima nije neproporcionalna i da na apelanta nije stavljen pretjeran teret. 28. Na temelju svega izloženog, Ustavni sud zaključuje da nije došlo do povrede prava iz članka II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 2. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju. 29. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitivati apelantov navod o povredi prava na privatni i obiteljski život.

VII. Zaključak

30. Ustavni sud zaključuje da nije povrijeđeno apelantovo pravo iz članka II/3.m) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 2. Protokola broj 4 uz Europsku konvenciju kada je sud produljio mjeru zabrane, u skladu sa zakonom, zbog postojanja legitimnog cilja, za što je dao adekvatno obrazloženje, a sama mjera u okolnostima konkretnog predmeta nije neproporcionalna. 31. Na temelju članka 18. stavak (3) točka m) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 32. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere. 33. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , v. r.

313

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-19/24** , rješavajući zahtjev

trinaest poslanika Predstavničkog doma

**Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine** , na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (2) i člana 61 st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sudija Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu

trinaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne

**i Hercegovine** za ocjenu ustavnosti člana 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/05, 1/06 – ispravka, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19), utvrđuje se da član 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), koji glasi: "U članu 18. u stavu 4. poslije riječi: ‘može’ dodaju se riječi: ‘samostalno ili’", nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. U skladu sa članom 61 stav (2) Pravila Ustavnog suda, ukida se član 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). U skladu sa članom 61 stav (3) Pravila Ustavnog suda, ukinuti član 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10) prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine". Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENjE I. Uvod

1. Trinaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijelo je 29. avgusta 2024. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/05, 1/06 – ispravka, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19; u daljnjem tekstu: Zakon o društvima za osiguranje RS). Podnosioci zahtjeva smatraju da član 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje RS (u daljnjem tekstu: osporena odredba) nije u saglasnosti sa čl. I/2, III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Narodna skupština) zatraženo je 9. septembra 2024. godine da dostavi odgovor na zahtjev. 3. Narodna skupština ni u ostavljenom roku a ni do dana donošenja ove odluke nije dostavila odgovor na zahtjev.

III. Zahtjev Navodi iz zahtjeva

4. Ustavni sud podsjeća da je Narodna skupština 26. januara 2005. godine usvojila Zakon o društvima za osiguranje RS, koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 17/05 od 28. februara 2005. godine. Zakon o društvima za osiguranje RS stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske" i počeo se primjenjivati istekom tri mjeseca od njegovog usvajanja. Narodna skupština je zatim na sjednici održanoj 6, 7. i 8. jula 2010. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS, koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 74/10 od 2. avgusta 2010. godine i stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske". 5. Podnosioci zahtjeva navode da osporena odredba nije u saglasnosti sa čl. I/2, III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, podnosioci zahtjeva smatraju da je Republika Srpska prekršila princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i princip odgovornosti entiteta iz člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine kada je osporenom odredbom na drugačiji način regulisala ono što je već bilo regulisano članom 9 stav 6 Zakona o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Zakon o Agenciji za osiguranje BiH). Na navedeni način Republika Srpska je, kako smatraju podnosioci zahtjeva, izašla iz okvira postojećeg državnog zakona. U vezi s tim, podnosioci zahtjeva ukazuju da je Republika Srpska osporenom odredbom regulisala pitanje koje je već bilo regulisano zakonom na nivou Bosne i Hercegovine, preuzimajući tako nadležnost koja je državnim zakonom data Agenciji za osiguranje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za osiguranje BiH). Budući da međunarodni odnosi Bosne i Hercegovine iz oblasti osiguranja spadaju u domen spoljne politike, smatraju da su osporenom odredbom prekršeni i čl. III/1.a) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. 6. Podnosioci zahtjeva dalje navode da su prekršeni i čl. I/2. i III/1.a) Ustava Bosne i Hercegovine jer prilikom donošenja spornih izmjena Zakona o društvima za osiguranje RS nije ispoštovana procedura propisana članom 6 stav 1 tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Stoga smatraju da je osporena odredba neustavna i u formalnom smislu. Podnosioci zahtjeva ističu da je izmjenom Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine Agenciji za osiguranje RS dato ovlašćenje da može samostalno zaključivati sporazume o saradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka, "ignorišući Ustav Bosne i Hercegovine, Zakon o Agenciji za osiguranje BiH i Agenciju za osiguranje BiH". U vezi s tim, tvrde da je Ministarstvo finansija RS kao obrađivač zakona iz oblasti osiguranja ignorisalo pismeni poziv Agencije za osiguranje BiH upućen aktom broj 02.1-16-248-1/10 od 18. maja 2010. godine, u kojem je upozoreno na obaveze iz člana 6 stav 1 tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Takođe ukazuju da je 2010. godine u sastavu Upravnog odbora Agencije za osiguranje BiH bio i član iz Ministarstva finansija RS "pa su morali biti upoznati s procedurama donošenja takvih zakona". Podnosioci zahtjeva se u prilog svojim navodima pozivaju na stavove Ustavnog suda iz odluka br. U-14/04, U-2/11, U-11/15 i U-17/22. 7. Dalje, podnosioci zahtjeva navode da je, prema članu 9 Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, Agencija za osiguranje BiH nadležna za međunarodne odnose – davanje podataka Evropskoj uniji, zaključivanje ugovora, predstavljanje i zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama itd. Stoga smatraju da navedene odredbe kojima se propisuju nadležnosti Agencije za osiguranje BiH na području međunarodnih odnosa u oblasti osiguranja spadaju u područje spoljne politike i isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine u smislu člana III/1. tačka a) Ustava Bosne i Hercegovine.

IV. Relevantni propisi

8. U **Ustavu Bosne i Hercegovine** relevantne odredbe glase: Član I Bosna i Hercegovina 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcioniše na principu vladavine prava i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Član III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta 1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine Sljedeća pitanja spadaju u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine: Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H a) Spoljna politika. 2. Nadležnosti entiteta b) Svaki entitet će pružati svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj omogućio da ispunjava međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, pod uslovom da je za finansijske obaveze koje je preuzeo jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odgovoran taj entitet, izuzev ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavljanje članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji. 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija b) Entiteti i njihove niže jedinice u potpunosti će poštovati ovaj Ustav, kojim se stavljaju van snage odredbe zakona Bosne i Hercegovine i odredbe ustava i zakona entiteta koje su u suprotnosti s njim, kao i odluke institucija Bosne i Hercegovine. Opšti principi međunarodnog prava predstavljaju integralni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. Član V Predsjedništvo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, a svaki od njih se neposredno bira sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske. 3. Ovlašćenja Predsjedništvo je nadležno za: a) Vođenje spoljne politike Bosne i Hercegovine. 9. **Zakon o društvima za osiguranje** ("Službeni glasnik RS" br. 17/05, 1/06 – ispravka, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19)

Član 18 stav 4 ("Službeni glasnik RS" br. 17/05, 1/06

– ispravka i 64/06), u tekstu koji je važio do izmjena u 2010. godini, u relevantnom dijelu glasi: Profesionalna tajna

Član 18. stav 4.

Agencija RS može u saradnji sa Agencijom za osiguranje u BiH zaključivati sporazume o saradnji sa nadležnim organima u drugim zemljama koji predviđaju i razmjenu podataka, ako razmijenjeni i otkriveni podaci podliježu garancijama profesionalne tajne u skladu sa odredbama stava 1. ovog člana. 10. **Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o** **društvima za osiguranje** ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), kojim je izmijenjen član 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje, u relevantnom dijelu glasi:

Član 6.

U članu 18. u stavu 4. poslije riječi: "može", dodaju se riječi: "samostalno ili". 11. **Zakon o Agenciji za osiguranje u Bosni i** **Hercegovini** ("Službeni glasnik BiH" broj 12/04) u relevantnom dijelu glasi:

Član 1.

Opšte odredbe Ovim zakonom reguliše se oblast osiguranja u Bosni i Hercegovini na način da se obezbijedi neophodna koordinacija Zakona o osiguranju u oba entiteta, u entitetima i Bosni i Hercegovini; poslovi osiguranja koji se obavljaju u Bosni i Hercegovini; osnivanje, sjedište, sastav, status, djelatnost, rukovođenje, ovlaštenja, obaveze i finansiranje Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Agencija).

Član 2.

Cilj Zakona Cilj ovog zakona je da Agencija, slijedeći opšte ciljeve i načela, obezbijedi: a) jedinstvenu primjenu Zakona o osiguranju između entiteta, kao i postojanje nesmetane i djelotvorne saradnje između agencija za nadzor osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, te da obezbijedi da se entitetski zakoni primjenjuju i tumače na pravičnom i jedinstvenom osnovu; b) da zakonodavstvo o osiguranju, koje je na snazi u entitetima, u potpunosti bude usaglašeno u namjeri da obezbijedi jednak i ravnopravan odnos prema svim društvima za osiguranje u oba entiteta i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt) i da osigura jednaku pravnu zaštitu kako za ugovorače osiguranja, tako i za treću stranu - podnosioce odštetnih zahtjeva na teritoriji Bosne i Hercegovine; c) Agencija ima obavezu da obezbijedi da zakonodavstvo o osiguranju u Bosni i Hercegovini bude i ostane usaglašeno sa zakonodavstvom Evropske unije, koje se primjenjuje na oblast osiguranja; d) Agencija koordinirano predstavlja i zastupa Bosnu i Hercegovinu u organizacijama koje se bave osiguranjem na međunarodnom nivou, te obavlja kontinuiranu saradnju sa njima; e) Agencija, uz kontinuiranu saradnju sa agencijama za nadzor osiguranja entiteta i Brčko Distrikta, rješava sporove između agencija za nadzor osiguranja u pogledu jedinstvenog tumačenja i primjene zakonodavstva o osiguranju na nivou entiteta i Brčko Distrikta i izdaje pismene odluke i mišljenja kojima se obezbjeđuje jedinstvena primjena zakonodavstva o osiguranju; f) Agencija osigurava i vodi sve relevantne podatke o cjelokupnom tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini.

Član 3. st. 1, 3, 6, 7. i 8.

Osnivanje, status, sjedište i sastav Agencije Ovim zakonom osniva se Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini, koja je samostalna organizacija, i za svoj rad odgovara Savjetu ministara Bosne i Hercegovine. Organ upravljanja Agencijom je Upravni odbor Agencije koji se sastoji od sedam članova. [...] Entitetska ministarstva finansija predlažu po jednog člana Upravnog odbora Agencije iz ministarstava finansija entiteta i po jednog člana iz oblasti osiguranja. Savjet ministara Bosne i Hercegovine donosi odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Agencije iz oba entiteta.

Član 6.

Zakonodavna uloga Agencije Upravni odbor Agencije odgovoran je za predlaganje zakona i drugih akata na nivou entiteta, kao i izmjena i dopuna postojećih zakona iz ove oblasti, davanje saglasnosti na nacrte, odnosno prijedloge zakona i drugih akata koje predloži jedan ili oba entiteta i to: a) podnošenje nacrta, odnosno prijedloga zakona entitetskim ministarstvima za primjenu zakonodavstva Evropske unije ili smjernica za usklađivanje entitetskih zakonodavstava; b) podnošenje entitetskim ministarstvima finansija prijedloga za izmjenu i dopunu postojećeg entitetskog zakonodavstva u oblasti osiguranja, uključujući prijedloge za druge vrste osiguranja; S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. c) davanje saglasnosti za izmjene i dopune entitetskog zakonodavstva o osiguranju, a koje su predložene od jednog ili oba entiteta. Kad Upravni odbor Agencije podnese nacrt, odnosno prijedlog zakona entitetskim ministarstvima u vezi sa primjenom propisa Savjeta Evropske unije koji imaju direktan efekat unutar Evropske unije, entitetske skupštine će usvojiti i primijeniti takvo zakonodavstvo bez amandmana.

Član 9.

Međunarodni odnosi Agencija je odgovorna za međunarodne odnose Bosne i Hercegovine u oblasti osiguranja. Ovo će uključivati postavljenje predstavnika koji će pohađati međunarodne i regionalne forume, forume Evropske unije u vezi sa nadzorom, pravom i praksom osiguranja. Postavljenje takvih predstavnika biće učinjeno sa dužnom pažnjom o jednakom predstavljanju oblasti osiguranja u svakom entitetu i Brčko Distriktu. Svaka odluka donijeta na međunarodnom nivou, uz učešće Agencije, biće obavezujuća za oba entiteta i Brčko Distrikt. Agencija je odgovorna za davanje svih podataka koje može zahtijevati Evropska unija u vezi sa zakonom i praksom o osiguranju u Bosni i Hercegovini, u cilju procjenjivanja harmonizacije zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa standardima Evropske unije. Agencija je odgovorna za uređivanje pitanja, koja se odnose na bilo kakvo osiguranje izvoznih kredita, koje se nudi izvoznicima osnovanim u Bosni i Hercegovini. Agencija, uz preporuku odgovarajuće entitetske agencije za nadzor osiguranja, predstavljaće Bosnu i Hercegovinu u pogledu osnivanja podružnica ili supsidijarnih društava osiguravajućih društava ili posrednika osnovanih u bilo kojem entitetu ili Brčko Distriktu i u trećim zemljama. Njene dužnosti uključuju svaku neophodnu koordinaciju i saradnju između odgovarajuće entitetske agencije za nadzor osiguranja i odgovarajuće agencije za nadzor osiguranja u trećoj zemlji. Agencija zaključuje ugovore o saradnji za razmjenu podataka sa nadležnim organima drugih zemalja, uz saradnju sa entitetskim agencijama za nadzor osiguranja. Agencija sarađuje sa entitetskom agencijom za nadzor osiguranja u svim slučajevima kada to zahtijeva agencija za nadzor osiguranja druge zemlje. Agencija vrši ovjeru potvrde o margini solventnosti izdatoj za upotrebu u trećoj zemlji, od bilo koje agencije za nadzor osiguranja, za bilo koje društvo za osiguranje osnovano u Bosni i Hercegovini koje namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji. Agencija prosljeđuje podatke entitetskim agencijama za nadzor osiguranja u pogledu međunarodne prakse osiguranja, međunarodne statistike osiguranja i druge podatke dobijene kroz učešće na međunarodnim forumima osiguranja, a koji mogu da budu od pomoći agencijama za nadzor osiguranja u obavljanju njihovih funkcija.

V. Dopustivost

12. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. 13. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost da odlučuje u sporovima koji po ovom Ustavu nastaju između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali se ne ograničavajući samo na to: - Da li je odluka nekog entiteta da uspostavi specijalni paralelni odnos sa nekom od susjednih država saglasna ovom Ustavu, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je neki član ustava ili zakona entiteta u saglasnosti sa ovim Ustavom. Sporove mogu pokretati samo članovi Predsjedništva, predsjedavajući Ministarskog savjeta, predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg vijeća Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova bilo kojeg vijeća Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina bilo kog zakonodavnog vijeća nekog entiteta. 14. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je trinaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što znači da je zahtjev podnio ovlašćeni subjekat u smislu člana VI/3.a) Ustava BiH. Stoga, imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava BiH i člana 19 stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je zaključio da je podneseni zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašćeni subjekat i odnosi se na pitanja iz nadležnosti Ustavnog suda. Takođe, ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 19 stav (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg bi se zahtjev mogao proglasiti nedopustivim.

VI. Meritum

15. Podnosioci zahtjeva smatraju da osporena odredba člana 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje RS nije u saglasnosti sa čl. I/2, III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosioci zahtjeva ukazuju da osporena odredba nije usklađena s odredbama Zakona o Agenciji za osiguranje BiH jer propisuje zaključivanje sporazuma o saradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka, za čije je zaključivanje nadležna Agencija za osiguranje BiH. Takođe ukazuju da je osporena odredba donesena suprotno proceduri propisanoj članom 6 stav 1 tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju prvenstveno pokreće pitanje usklađenosti osporene odredbe sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. 16. Ustavni sud primjećuje da nema službeno prečišćenog teksta Zakona o društvima za osiguranje RS, a podnosioci zahtjeva osporavaju član 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje RS u tekstu koji je dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine. Iako se zahtjevom osporava

član 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje RS u

cjelini, tj. u tekstu kakav je nakon izmjena i dopuna tog zakona iz 2010. godine, Ustavni sud smatra da zahtjev, u stvari, pokreće pitanje ustavnosti člana 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). Imajući u vidu navode iz zahtjeva, Ustavni sud smatra da podnosioci zahtjeva problematizuju pitanje usklađenosti člana 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine s državnim zakonom iz te oblasti, a posljedično tome i pitanje usklađenosti spornih izmjena i dopuna s Ustavom Bosne i Hercegovine. Naime, podnosioci zahtjeva navode da je dodavanjem riječi "samostalno ili" u tekstu člana 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje RS, koji je bio na snazi Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H prije izmjena i dopuna iz 2010. godine, Agenciji za osiguranje RS dato ovlašćenje da može samostalno da zaključuje sporazume o saradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka. Time je, prema mišljenju podnosilaca zahtjeva, Republika Srpska izašla iz okvira postojećeg državnog zakona i preuzela nadležnost koja je državnim zakonom data Agenciji za osiguranje BiH, čime je prekršila odredbe Ustava Bosne i Hercegovine (vidi tač. 4 i 5 odluke). 17. Ustavni sud će stoga ispitati ustavnost člana 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). 18. Ustavni sud naglašava da princip vladavine prava podrazumijeva da svi zakoni, drugi propisi i postupci moraju biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Osim toga, taj princip zahtijeva da entitetski ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s principima predviđenim u Ustavu Bosne i Hercegovine. To dalje znači da pravni sistem počiva na hijerarhiji pravnih akata, počevši od ustava kao najvišeg pravnog akta pa do podzakonskih akata (vidi Ustavni sud, odluka o dopustivosti i meritumu broj U-2/24 od 30. maja 2024. godine, tačka 14 s referencama na drugu relevantnu praksu, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 19. Takođe, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već zauzeo jasan stav o ustavnoj obavezi poštovanja državnih zakona. Tako je u Odluci broj U-14/04 Ustavni sud istakao da "donošenje entitetskih zakona suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih zakona u smislu odredbi člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te da se obaveze koje nameću državni zakoni moraju poštovati" (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-14/04 od 29. oktobra 2010. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 23/05). U tom pogledu, Ustavni sud ukazuje i na svoju dobro utvrđenu praksu prema kojoj do povrede člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući i princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, može doći ukoliko zakoni entiteta nisu usklađeni s državnim zakonom koji, u relevantnoj oblasti, sadrži takav zahtjev (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U-2/11 od 27. maja 2011. godine, U-4/12 od 26. maja 2012. godine, U-26/13 od 26. marta 2015. godine, U- 11/15 od 6. aprila 2016. godine, U-17/22 od 1. i 2. decembra 2022. godine, U-22/18 od 5. jula 2019. godine, U-10/21 od 2. decembra 2021. godine, U-9/22 od 26. maja 2022. godine, U- 3/21 od 28. septembra 2023. godine, U-2/24 od 30. maja 2024. godine i U-12/24 od 19. septembra 2024. godine, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 20. U vezi sa Zakonom o Agenciji za osiguranje BiH, Ustavni sud je Odlukom broj U-17/09 od 27. marta 2010. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) utvrdio da je član 6 Zakona o Agenciji za osiguranje BiH u skladu sa članom IV/4.a) Ustava Bosne i Hercegovine. U navedenoj odluci Ustavni sud je ukazao "da bi teško bilo govoriti o funkcionalnom tržištu i jedinstvenom ekonomskom prostoru u Bosni i Hercegovini bez postojanja efikasnog sistema osiguranja koji je usklađen sa standardima koji su propisani unutar Evropske unije". Takođe je ocijenio da je osporenim zakonskim odredbama bilo neophodno propisati zakonodavnu nadležnost Agencije za osiguranje BiH na način da se ona ovlašćuje da može podnositi nacrte odnosno prijedloge zakona entitetskim organima, davati saglasnosti za izmjene ili dopune entitetskog zakonodavstva itd. Ustavni sud je u toj odluci naglasio: 18. [...] domaću legislativu, koja se odnosi na oblast osiguranja, ne bi bilo moguće uskladiti s pravom Evropske unije bez postojanja osporenih zakonskih odredbi. Bez osporenih zakonskih odredbi bi i dalje postojala mogućnost da entitetska ministarstva donose međusobno suprotne zakone, te da u dva entiteta postoje različiti propisi o osiguranju, kao i da entiteti biraju da li će usvojiti ili implementirati određeni propis iz ove oblasti koji ima obavezujuću primjenu u Evropskoj uniji. 22. [...] Zaključeno je da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imala ovlašćenje da usvoji osporene zakonske odredbe [...], s obzirom na to da je njihov cilj međusobno usklađivanje entitetskog zakonodavstva u oblasti osiguranja, kao i njihovog usklađivanja s relevantnim propisima kojima je ova oblast regulisana unutar Evropske unije, što ujedno i predstavlja ispunjavanje obaveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. 21. Takođe, Ustavni sud podsjeća i na Odluku broj U- 11/15 od 6. aprila 2016. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) u kojoj je zaključio da su nadležni organi Republike Srpske prilikom donošenja Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju poštovali proceduru "davanja saglasnosti" od Upravnog odbora Agencije za osiguranje BiH u smislu člana 6 stav 1 tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje u BiH. Ustavni sud je u navedenoj odluci istakao da Zakon o Agenciji za osiguranje u BiH predstavlja "odluku institucija Bosne i Hercegovine" u smislu člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i da je tim zakonom, odnosno članom 6 tog zakona utvrđena procedura koju moraju poštovati entiteti i Brčko distrikt prilikom donošenja zakona iz oblasti osiguranja. Navedeno je: 47. [...] Ustavni sud zapaža da je upravo ratio Zakona o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini sadržan u odredbi člana 2 tog zakona i da je njegova suština jedinstvena primjena Zakona o osiguranju na nivou oba entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine radi harmonizacije pravnih propisa u oblasti osiguranja. Ustavni sud zapaža da je harmonizacija pravnih propisa u oblasti osiguranja neophodna da bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje tržišta osiguranja kako na domaćem tako i međunarodnom nivou, te Bosna i Hercegovina približila što više pravu Evropske unije ( acquisu ). Da bi se navedeno postiglo, odnosno da bi se ispoštovali ciljevi Zakona i obezbijedili uslovi za ispunjenje međunarodnih obaveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina u ovoj oblasti, koordinaciju na državnom nivou u pogledu sprovođenja ovog zakona vrši Agencija kojom upravlja Upravni odbor. 22. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud ukazuje da Zakon o Agenciji za osiguranje BiH predstavlja obavezujući pravni okvir s kojim moraju biti usklađeni entitetski propisi koji regulišu oblast osiguranja. 23. Članom 9 stav 6 Zakona o Agenciji za osiguranje BiH propisano je da je Agencija za osiguranje BiH nadležna za zaključivanje ugovora za razmjenu podataka s nadležnim organima drugih zemalja, uz saradnju s entitetskim agencijama za nadzor osiguranja. Međutim, uprkos takvoj odredbi Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, osporenom odredbom člana 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine propisano je da Agencija za osiguranje RS "može S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. samostalno ili u saradnji" s Agencijom za osiguranje BiH zaključivati sporazume o saradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka. Upoređujući osporene odredbe s relevantnim odredbama člana 9 stav 6 Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, Ustavni sud primjećuje da je zakonodavni organ Republike Srpske članom 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine proširio nadležnost Agencije za osiguranje RS u međunarodnim odnosima. Na taj način je ovlastio Agenciju za osiguranje RS da disponira da li će prilikom zaključivanja sporazuma o međunarodnoj saradnji sarađivati s Agencijom za osiguranje BiH ili ne. Ustavni sud smatra da takva dispozicija nije dozvoljena članom 9 stav 6 Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Član 9 daje Agenciji za osiguranje BiH nadležnost da zastupa Bosnu i Hercegovinu u pogledu svih pitanja vezanih za osnivanje podružnica ili supsidijarnih društava, osiguravajućih društava ili posrednika u bilo kojem entitetu ili Brčko distriktu i u trećim zemljama. To znači da, prema toj odredbi, isključivo Agencija za osiguranje BiH "zaključuje ugovore o saradnji za razmjenu podataka s nadležnim organima drugih zemalja, uz saradnju s entitetskim agencijama, pri čemu sarađuje s entitetskim agencijama". Imajući u vidu navedene odredbe državnog zakona, entitetske agencije nemaju nezavisno ovlašćenje da bez saradnje s Agencijom za osiguranje BiH zaključuju međunarodne ugovore za razmjenu podataka. 24. Imajući to u vidu, Ustavni sud smatra da je odredba člana 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine, kojom je promijenjen član 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje RS, u suprotnosti sa članom 9 stav 6 Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, a slijedom toga i u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Ostali navodi

25. Imajući u vidu navedeni zaključak o sadržaju člana 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati navode podnosilaca zahtjeva o tome da je osporena odredba donesena suprotno proceduri propisanoj članom 6 stav 1 tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. 26. Ustavni sud zapaža da su podnosioci zahtjeva osporili ustavnost osporene odredbe i s aspekta čl. III/1.a), III/2.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, Ustavni sud smatra da, s obzirom na već usvojene zaključke, nema potrebe posebno ispitivati te navode.

VII. Zaključak

27. Ustavni sud zaključuje da je član 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), kojim je promijenjen član 18 stav 4 Zakona o društvima za osiguranje RS, u suprotnosti s odredbama člana 9 stav 6 Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, a slijedom čega nije ni u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. 28. Na osnovu člana 59 st. (1) i (2) i člana 61 st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 29. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-19/24** , rješavajući zahtjev **trinaest poslanika**

Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i

**Hercegovine** , na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu

trinaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i

**Hercegovine** za ocjenu ustavnosti člana 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/05, 1/06 – ispravka, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19), utvrđuje se da član 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), koji glasi: "U članu 18. u stavu 4. poslije riječi: ''može'' dodaju se riječi: ''samostalno ili''", nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 61. stav (2) Pravila Ustavnog suda, ukida se član 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). U skladu sa članom 61. stav (3) Pravila Ustavnog suda, ukinuti član 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10) prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine". Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod

1. Trinaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosioci zahtjeva) podnijelo je 29. augusta 2024. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/05, 1/06 – ispravka, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19; u daljnjem tekstu: Zakon o društvima za osiguranje RS). Podnosioci zahtjeva smatraju da član 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje RS (u daljnjem tekstu: osporena odredba) nije u saglasnosti sa čl. I/2, III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Narodna skupština) zatraženo je 9. septembra 2024. godine da dostavi odgovor na zahtjev. 3. Narodna skupština ni u ostavljenom roku a ni do dana donošenja ove odluke nije dostavila odgovor na zahtjev.

III. Zahtjev Navodi iz zahtjeva

4. Ustavni sud podsjeća da je Narodna skupština 26. januara 2005. godine usvojila Zakon o društvima za osiguranje RS, koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 17/05 od 28. februara 2005. godine. Zakon o društvima za osiguranje RS stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske" i počeo se primjenjivati istekom tri mjeseca od njegovog usvajanja. Narodna skupština je zatim na sjednici održanoj 6, 7. i 8. jula 2010. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS, koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 74/10 od 2. augusta 2010. godine i stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske". 5. Podnosioci zahtjeva navode da osporena odredba nije u saglasnosti sa čl. I/2, III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, podnosioci zahtjeva smatraju da je Republika Srpska prekršila načelo vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i načelo odgovornosti entiteta iz člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine kada je osporenom odredbom na drugačiji način regulirala ono što je već bilo regulirano članom 9. stav 6. Zakona o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Zakon o Agenciji za osiguranje BiH). Na navedeni način Republika Srpska je, kako smatraju podnosioci zahtjeva, izašla iz okvira postojećeg državnog zakona. U vezi s tim, podnosioci zahtjeva ukazuju da je Republika Srpska osporenom odredbom regulirala pitanje koje je već bilo regulirano zakonom na nivou Bosne i Hercegovine, preuzimajući tako nadležnost koja je državnim zakonom data Agenciji za osiguranje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za osiguranje BiH). Budući da međunarodni odnosi Bosne i Hercegovine iz oblasti osiguranja spadaju u domen vanjske politike, smatraju da su osporenom odredbom prekršeni i čl. III/1.a) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. 6. Podnosioci zahtjeva dalje navode da su prekršeni i čl. I/2. i III/1.a) Ustava Bosne i Hercegovine jer prilikom donošenja spornih izmjena Zakona o društvima za osiguranje RS nije ispoštovana procedura propisana članom 6. stav 1. tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Stoga smatraju da je osporena odredba neustavna i u formalnom smislu. Podnosioci zahtjeva ističu da je izmjenom Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine Agenciji za osiguranje RS dato ovlaštenje da može samostalno zaključivati sporazume o saradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka, "ignorirajući Ustav Bosne i Hercegovine, Zakon o Agenciji za osiguranje BiH i Agenciju za osiguranje BiH". U vezi s tim, tvrde da je Ministarstvo finansija RS kao obrađivač zakona iz oblasti osiguranja ignoriralo pismeni poziv Agencije za osiguranje BiH upućen aktom broj 02.1-16-248-1/10 od 18. maja 2010. godine, u kojem je upozoreno na obaveze iz člana 6. stav 1. tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Također ukazuju da je 2010. godine u sastavu Upravnog odbora Agencije za osiguranje BiH bio i član iz Ministarstva finansija RS "pa su morali biti upoznati s procedurama donošenja takvih zakona". Podnosioci zahtjeva se u prilog svojim navodima pozivaju na stavove Ustavnog suda iz odluka br. U-14/04, U-2/11, U-11/15 i U- 17/22. 7. Dalje, podnosioci zahtjeva navode da je, prema članu 9. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, Agencija za osiguranje BiH nadležna za međunarodne odnose – davanje podataka Evropskoj uniji, zaključivanje ugovora, predstavljanje i zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama itd. Stoga smatraju da navedene odredbe kojima se propisuju nadležnosti Agencije za osiguranje BiH na području međunarodnih odnosa u oblasti osiguranja spadaju u područje vanjske politike i isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine u smislu člana III/1. tačka a) Ustava Bosne i Hercegovine.

IV. Relevantni propisi

8. U **Ustavu Bosne i Hercegovine** relevantne odredbe glase: Član I Bosna i Hercegovina 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. Član III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta 1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine: a) Vanjska politika. 2. Nadležnosti entiteta b) Svaki entitet će pružiti svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, s tim da će finansijske obaveze u koje je ušao jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji. 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. Član V Predsjedništvo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. 3. Ovlaštenja Predsjedništvo je nadležno za: a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. 9. **Zakon o društvima za osiguranje** ("Službeni glasnik RS" br. 17/05, 1/06 – ispravka, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19)

Član 18. stav 4 ("Službeni glasnik RS" br. 17/05, 1/06 –

ispravka i 64/06), u tekstu koji je važio do izmjena u 2010. godini, u relevantnom dijelu glasi: Profesionalna tajna

Član 18. stav 4.

Agencija RS može u saradnji sa Agencijom za osiguranje u BiH zaključivati sporazume o saradnji sa nadležnim S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. organima u drugim zemljama koji predviđaju i razmjenu podataka, ako razmijenjeni i otkriveni podaci podliježu garancijama profesionalne tajne u skladu sa odredbama stava 1. ovog člana. 10. **Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o** **društvima za osiguranje** ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), kojim je izmijenjen član 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje, u relevantnom dijelu glasi:

Član 6.

U članu 18. u stavu 4. poslije riječi: "može", dodaju se riječi: "samostalno ili". 11. **Zakon o Agenciji za osiguranje u Bosni i**

Hercegovini

("Službeni glasnik BiH" broj 12/04) u relevantnom dijelu glasi:

Član 1.

Opće odredbe Ovim zakonom regulira se oblast osiguranja u Bosni i Hercegovini na način da se osigura neophodna koordinacija zakona o osiguranju u oba entiteta, u entitetima i Bosni i Hercegovini; poslovi osiguranja koji se obavljaju u Bosni i Hercegovini; osnivanje, sjedište, sastav, status, djelatnost, rukovođenje, ovlaštenja, obaveze i finansiranje Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Agencija).

Član 2.

Cilj Zakona Cilj ovog zakona je da Agencija, slijedeći opće ciljeve i načela, osigura: a) jedinstvenu primjenu zakona o osiguranju između entiteta, kao i postojanje nesmetane i djelotvorne saradnje između agencija za nadzor osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, te da osigura da se entitetski zakoni primjenjuju i tumače na pravičnoj i jedinstvenoj osnovi; b) da zakonodavstvo o osiguranju, koje je na snazi u entitetima, u potpunosti bude usaglašeno u namjeri da osigura jednak i ravnopravan odnos prema svim društvima za osiguranje u oba entiteta i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt) i da osigura jednaku pravnu zaštitu kako za ugovarače osiguranja, tako i za treću stranu - podnosioce odštetnih zahtjeva na teritoriji Bosne i Hercegovine; c) Agencija ima obavezu osigurati da zakonodavstvo o osiguranju u Bosni i Hercegovini bude i ostane usaglašeno sa zakonodavstvom Evropske unije, koje se primjenjuje na oblast osiguranja; d) Agencija koordinirano predstavlja i zastupa Bosnu i Hercegovinu u organizacijama koje se bave osiguranjem na međunarodnom nivou, te obavlja s njima kontinuiranu saradnju; e) Agencija, uz kontinuiranu saradnju s agencijama za nadzor osiguranja entiteta i Brčko Distrikta, rješava sporove između agencija za nadzor osiguranja u pogledu jedinstvenog tumačenja i primjene zakonodavstva o osiguranju na nivou entiteta i Brčko Distrikta i izdaje pismene odluke i mišljenja kojima se osigurava jedinstvena primjena zakonodavstva o osiguranju; f) Agencija osigurava i vodi sve relevantne podatke o cjelokupnom tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini.

Član 3. st. 1, 3, 6, 7. i 8.

Osnivanje, status, sjedište i sastav Agencije Ovim zakonom osniva se Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini, koja je samostalna organizacija, i za svoj rad odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Organ upravljanja Agencijom je Upravni odbor Agencije koji se sastoji od sedam članova. [...] Entitetska ministarstva finansija predlažu po jednog člana Upravnog odbora Agencije iz ministarstava finansija entiteta i po jednog člana iz oblasti osiguranja. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donosi odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Agencije iz oba entiteta.

Član 6.

Zakonodavna uloga Agencije Upravni odbor Agencije odgovoran je za predlaganje zakona i drugih akata na nivou entiteta, kao i izmjena i dopuna postojećih zakona iz ove oblasti, davanje saglasnosti na nacrte, odnosno prijedloge zakona i drugih akata, koje predloži jedan ili oba entiteta i to: a) podnošenje nacrta, odnosno prijedloga zakona entitetskim ministarstvima za primjenu zakonodavstva Evropske unije ili smjernica za usklađivanje entitetskih zakonodavstava; b) podnošenje entitetskim ministarstvima finansija prijedloga za izmjenu i dopunu postojećeg entitetskog zakonodavstva u oblasti osiguranja, uključujući prijedloge za druge vrste osiguranja; c) davanje saglasnosti za izmjene i dopune entitetskog zakonodavstva o osiguranju, a koje su predložene od jednog ili oba entiteta. Kad Upravni odbor Agencije podnese nacrt, odnosno prijedlog zakona entitetskim ministarstvima u vezi s primjenom propisa Vijeća Evropske unije koji imaju direktan učinak unutar Evropske unije, entitetske skupštine usvojit će i primijeniti takvo zakonodavstvo bez amandmana.

Član 9.

Međunarodni odnosi Agencija je odgovorna za međunarodne odnose Bosne i Hercegovine u oblasti osiguranja. Ovo će uključivati postavljenje predstavnika koji će pohađati međunarodne i regionalne forume, forume Evropske unije u vezi s nadzorom, pravom i praksom osiguranja. Postavljenje takvih predstavnika bit će učinjeno s dužnom pažnjom o jednakom predstavljanju oblasti osiguranja u svakom entitetu i Brčko Distriktu. Svaka odluka donijeta na međunarodnom nivou, uz učešće Agencije, bit će obavezujuća za oba entiteta i Brčko Distrikt. Agencija je odgovorna za davanje svih podataka koje može zahtijevati Evropska unija u vezi s zakonom i praksom o osiguranju u Bosni i Hercegovini, u cilju procjenjivanja harmonizacije zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa standardima Evropske unije. Agencija je odgovorna za uređivanje pitanja koja se odnose na bilo kakvo osiguranje izvoznih kredita koje se nudi izvoznicima osnovanim u Bosni i Hercegovini. Agencija će, uz preporuku odgovarajuće entitetske agencije za nadzor osiguranja, predstavljati Bosnu i Hercegovinu u pogledu osnivanja podružnica ili supsidijarnih društava osiguravajućih društava ili posrednika osnovanih u bilo kojem entitetu ili Brčko Distriktu i u trećim zemljama. Njene dužnosti uključuju svaku neophodnu koordinaciju i saradnju između odgovarajuće entitetske agencije za nadzor osiguranja i odgovarajuće agencije za nadzor osiguranja u trećoj zemlji. Agencija zaključuje ugovore o saradnji za razmjenu podataka s nadležnim organima drugih zemalja, uz saradnju s entitetskim agencijama za nadzor osiguranja. Agencija sarađuje s entitetskom agencijom za nadzor osiguranja u svim slučajevima kada to zahtijeva agencija za nadzor osiguranja druge zemlje. Agencija vrši ovjeru potvrde o margini solventnosti izdatoj za upotrebu u trećoj zemlji, od bilo koje agencije za nadzor osiguranja, za bilo koje društvo za osiguranje osnovano Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H u Bosni i Hercegovini koje namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji. Agencija prosljeđuje podatke entitetskim agencijama za nadzor osiguranja u pogledu međunarodne prakse osiguranja, međunarodne statistike osiguranja i druge podatke dobijene kroz učešće na međunarodnim forumima osiguranja, a koji mogu biti od pomoći agencijama za nadzor osiguranja u obavljanju njihovih funkcija.

V. Dopustivost

12. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. 13. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to: - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. 14. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je trinaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što znači da je zahtjev podnio ovlašteni subjekt u smislu člana VI/3.a) Ustava BiH. Stoga, imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava BiH i člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je zaključio da je podneseni zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt i odnosi se na pitanja iz nadležnosti Ustavnog suda. Također, ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg bi se zahtjev mogao proglasiti nedopustivim.

VI. Meritum

15. Podnosioci zahtjeva smatraju da osporena odredba člana 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje RS nije u saglasnosti sa čl. I/2, III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosioci zahtjeva ukazuju da osporena odredba nije usklađena s odredbama Zakona o Agenciji za osiguranje BiH jer propisuje zaključivanje sporazuma o saradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka, za čije je zaključivanje nadležna Agencija za osiguranje BiH. Također ukazuju da je osporena odredba donesena suprotno proceduri propisanoj članom 6. stav 1. tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju prvenstveno pokreće pitanje usklađenosti osporene odredbe sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. 16. Ustavni sud primjećuje da nema službeno prečišćenog teksta Zakona o društvima za osiguranje RS, a podnosioci zahtjeva osporavaju član 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje RS u tekstu koji je dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine. Iako se zahtjevom osporava član 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje RS u cjelini, tj. u tekstu kakav je nakon izmjena i dopuna tog zakona iz 2010. godine, Ustavni sud smatra da zahtjev, ustvari, pokreće pitanje ustavnosti člana 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). Imajući u vidu navode iz zahtjeva, Ustavni sud smatra da podnosioci zahtjeva problematiziraju pitanje usklađenosti člana 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine s državnim zakonom iz te oblasti, a posljedično tome i pitanje usklađenosti spornih izmjena i dopuna s Ustavom Bosne i Hercegovine. Naime, podnosioci zahtjeva navode da je dodavanjem riječi "samostalno ili" u tekstu člana 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje RS, koji je bio na snazi prije izmjena i dopuna iz 2010. godine, Agenciji za osiguranje RS dato ovlaštenje da može samostalno zaključivati sporazume o saradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka. Time je, prema mišljenju podnosilaca zahtjeva, Republika Srpska izašla iz okvira postojećeg državnog zakona i preuzela nadležnost koja je državnim zakonom data Agenciji za osiguranje BiH, čime je prekršila odredbe Ustava Bosne i Hercegovine (vidi tač. 4. i 5. odluke). 17. Ustavni sud će stoga ispitati ustavnost člana 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). 18. Ustavni sud naglašava da načelo vladavine prava podrazumijeva da svi zakoni, drugi propisi i postupci moraju biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Osim toga, to načelo zahtijeva da entitetski ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s načelima predviđenim u Ustavu Bosne i Hercegovine. To dalje znači da pravni sistem počiva na hijerarhiji pravnih akata, počevši od ustava kao najvišeg pravnog akta pa do podzakonskih akata (vidi Ustavni sud, odluka o dopustivosti i meritumu broj U-2/24 od 30. maja 2024. godine, tačka 14. s referencama na drugu relevantnu praksu, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 19. Također, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već zauzeo jasan stav o ustavnoj obavezi poštovanja državnih zakona. Tako je u Odluci broj U-14/04 Ustavni sud istakao da "donošenje entitetskih zakona suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih zakona u smislu odredbi člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te da se obaveze koje nameću državni zakoni moraju poštovati" (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-14/04 od 29. oktobra 2010. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 23/05). U tom pogledu, Ustavni sud ukazuje i na svoju dobro utvrđenu praksu prema kojoj do povrede člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući i načelo vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, može doći ukoliko zakoni entiteta nisu usklađeni s državnim zakonom koji, u relevantnoj oblasti, sadrži takav zahtjev (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U-2/11 od 27. maja 2011. godine, U-4/12 od 26. maja 2012. godine, U-26/13 od 26. marta 2015. godine, U- 11/15 od 6. aprila 2016. godine, U-17/22 od 1. i 2. decembra 2022. godine, U-22/18 od 5. jula 2019. godine, U-10/21 od 2. decembra 2021. godine, U-9/22 od 26. maja 2022. godine, U- 3/21 od 28. septembra 2023. godine, U-2/24 od 30. maja 2024. godine i U-12/24 od 19. septembra 2024. godine, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 20. U vezi sa Zakonom o Agenciji za osiguranje BiH, Ustavni sud je Odlukom broj U-17/09 od 27. marta 2010. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) utvrdio da je član 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH u skladu sa članom IV/4.a) Ustava Bosne i Hercegovine. U navedenoj odluci Ustavni sud je ukazao "da bi teško bilo govoriti o funkcionalnom tržištu i jedinstvenom ekonomskom prostoru u Bosni i Hercegovini bez postojanja efikasnog sistema osiguranja koji je usklađen sa standardima koji su propisani unutar Evropske unije". Također je ocijenio da je osporenim S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. zakonskim odredbama bilo neophodno propisati zakonodavnu nadležnost Agencije za osiguranje BiH na način da se ona ovlašćuje da može podnositi nacrte odnosno prijedloge zakona entitetskim organima, davati saglasnosti za izmjene ili dopune entitetskog zakonodavstva itd. Ustavni sud je u toj odluci naglasio: 18. [...] domaću legislativu, koja se odnosi na oblast osiguranja, ne bi bilo moguće uskladiti s pravom Evropske unije bez postojanja osporenih zakonskih odredbi. Bez osporenih zakonskih odredbi bi i dalje postojala mogućnost da entitetska ministarstva donose međusobno suprotne zakone, te da u dva entiteta postoje različiti propisi o osiguranju, kao i da entiteti biraju da li će usvojiti ili implementirati određeni propis iz ove oblasti koji ima obavezujuću primjenu u Evropskoj uniji. 22. [...] Zaključeno je da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imala ovlaštenje da usvoji osporene zakonske odredbe [...], s obzirom na to da je njihov cilj međusobno usklađivanje entitetskog zakonodavstva u oblasti osiguranja, kao i njihovog usklađivanja s relevantnim propisima kojima je ova oblast regulirana unutar Evropske unije, što ujedno i predstavlja ispunjavanje obaveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. 21. Također, Ustavni sud podsjeća i na Odluku broj U- 11/15 od 6. aprila 2016. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) u kojoj je zaključio da su nadležni organi Republike Srpske prilikom donošenja Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju poštovali proceduru "davanja saglasnosti" od Upravnog odbora Agencije za osiguranje BiH u smislu člana 6. stav 1. tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje u BiH. Ustavni sud je u navedenoj odluci istakao da Zakon o Agenciji za osiguranje u BiH predstavlja "odluku institucija Bosne i Hercegovine" u smislu člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i da je tim zakonom, odnosno članom 6. tog zakona utvrđena procedura koju moraju poštovati entiteti i Brčko distrikt prilikom donošenja zakona iz oblasti osiguranja. Navedeno je: 47. [...] Ustavni sud zapaža da je upravo ratio Zakona o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini sadržan u odredbi člana 2. tog zakona i da je njegova suština jedinstvena primjena Zakona o osiguranju na nivou oba entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine radi harmonizacije pravnih propisa u oblasti osiguranja. Ustavni sud zapaža da je harmonizacija pravnih propisa u oblasti osiguranja neophodna da bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje tržišta osiguranja kako na domaćem tako i međunarodnom nivou, te Bosna i Hercegovina približila što više pravu Evropske unije ( acquisu ). Da bi se navedeno postiglo, odnosno da bi se ispoštovali ciljevi Zakona i osigurali uvjeti za ispunjenje međunarodnih obaveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina u ovoj oblasti, koordinaciju na državnom nivou u pogledu provođenja ovog zakona vrši Agencija kojom upravlja Upravni odbor. 22. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud ukazuje da Zakon o Agenciji za osiguranje BiH predstavlja obavezujući pravni okvir s kojim moraju biti usklađeni entitetski propisi koji reguliraju oblast osiguranja. 23. Članom 9. stav 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH propisano je da je Agencija za osiguranje BiH nadležna za zaključivanje ugovora za razmjenu podataka s nadležnim organima drugih zemalja, uz saradnju s entitetskim agencijama za nadzor osiguranja. Međutim, uprkos takvoj odredbi Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, osporenom odredbom člana 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine propisano je da Agencija za osiguranje RS "može samostalno ili u saradnji" s Agencijom za osiguranje BiH zaključivati sporazume o saradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka. Upoređujući osporene odredbe s relevantnim odredbama člana 9. stav 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, Ustavni sud primjećuje da je zakonodavni organ Republike Srpske članom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine proširio nadležnost Agencije za osiguranje RS u međunarodnim odnosima. Na taj način je ovlastio Agenciju za osiguranje RS da disponira da li će prilikom zaključivanja sporazuma o međunarodnoj saradnji sarađivati s Agencijom za osiguranje BiH ili ne. Ustavni sud smatra da takva dispozicija nije dozvoljena članom 9. stav 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Član 9. daje Agenciji za osiguranje BiH nadležnost da zastupa Bosnu i Hercegovinu u pogledu svih pitanja vezanih za osnivanje podružnica ili supsidijarnih društava, osiguravajućih društava ili posrednika u bilo kojem entitetu ili Brčko distriktu i u trećim zemljama. To znači da, prema toj odredbi, isključivo Agencija za osiguranje BiH "zaključuje ugovore o saradnji za razmjenu podataka s nadležnim organima drugih zemalja, uz saradnju s entitetskim agencijama, pri čemu sarađuje s entitetskim agencijama". Imajući u vidu navedene odredbe državnog zakona, entitetske agencije nemaju nezavisno ovlaštenje da bez saradnje s Agencijom za osiguranje BiH zaključuju međunarodne ugovore za razmjenu podataka. 24. Imajući to u vidu, Ustavni sud smatra da je odredba člana 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine, kojom je promijenjen član 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje RS, u suprotnosti sa članom 9. stav 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, a slijedom toga i u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Ostali navodi

25. Imajući u vidu navedeni zaključak o sadržaju člana 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati navode podnosilaca zahtjeva o tome da je osporena odredba donesena suprotno proceduri propisanoj članom 6. stav 1. tačka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. 26. Ustavni sud zapaža da su podnosioci zahtjeva osporili ustavnost osporene odredbe i s aspekta čl. III/1.a), III/2.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, Ustavni sud smatra da, s obzirom na već usvojene zaključke, nema potrebe posebno ispitivati te navode.

VII. Zaključak

27. Ustavni sud zaključuje da je član 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), kojim je promijenjen član 18. stav 4. Zakona o društvima za osiguranje RS, u suprotnosti s odredbama člana 9. stav 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, a slijedom čega nije ni u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. 28. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 29. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-19/24** , rješavajući zahtjev **trinaest poslanika**

Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i

Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H **Hercegovine** , na temelju članka VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b), članka 59. st. (1) i (2) i članka 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, dopredsjednica Angelika Nußberger, dopredsjednica Mirsad Ćeman, sudac Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudac Marin Vukoja, sudac na sjednici održanoj 27. ožujka 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu **trinaest poslanika Zastupničkog** **doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine** za ocjenu ustavnosti članka 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/05, 1/06 – ispravak, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19), utvrđuje se da članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), koji glasi: "U članku 18. u stavku 4. poslije riječi: ''može'' dodaju se riječi: ''samostalno ili''", nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu sa člankom 61. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, ukida se članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). U skladu sa člankom 61. stavak (3) Pravila Ustavnog suda, ukinuti članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10) prestaje važiti narednog dana od dana objave odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine". Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod

1. Trinaest poslanika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelji zahtjeva) podnijelo je 29. kolovoza 2024. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/05, 1/06 – ispravak, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19; u daljnjem tekstu: Zakon o društvima za osiguranje RS). Podnositelji zahtjeva smatraju da članak 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje RS (u daljnjem tekstu: osporena odredba) nije u suglasnosti sa čl. I/2., III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Narodna skupština) zatraženo je 9. rujna 2024. godine da dostavi odgovor na zahtjev. 3. Narodna skupština ni u ostavljenom roku a ni do dana donošenja ove odluke nije dostavila odgovor na zahtjev.

III. Zahtjev Navodi iz zahtjeva

4. Ustavni sud podsjeća da je Narodna skupština 26. siječnja 2005. godine usvojila Zakon o društvima za osiguranje RS, koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 17/05 od 28. veljače 2005. godine. Zakon o društvima za osiguranje RS stupio je na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Republike Srpske" i počeo se primjenjivati istekom tri mjeseca od njegovog usvajanja. Narodna skupština je zatim na sjednici održanoj 6., 7. i 8. srpnja 2010. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS, koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 74/10 od 2. kolovoza 2010. godine i stupio na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Republike Srpske". 5. Podnositelji zahtjeva navode da osporena odredba nije u suglasnosti sa čl. I/2., III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Naime, podnositelji zahtjeva smatraju da je Republika Srpska prekršila načelo vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i načelo odgovornosti entiteta iz članka III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine kada je osporenom odredbom na drugačiji način regulirala ono što je već bilo regulirano člankom 9. stavak 6. Zakona o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Zakon o Agenciji za osiguranje BiH). Na navedeni način Republika Srpska je, kako smatraju podnositelji zahtjeva, izašla iz okvira postojećeg državnog zakona. U svezi s tim, podnositelji zahtjeva ukazuju da je Republika Srpska osporenom odredbom regulirala pitanje koje je već bilo regulirano zakonom na razini Bosne i Hercegovine, preuzimajući tako nadležnost koja je državnim zakonom dana Agenciji za osiguranje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za osiguranje BiH). Budući da međunarodni odnosi Bosne i Hercegovine iz oblasti osiguranja spadaju u domenu vanjske politike, smatraju da su osporenom odredbom prekršeni i čl. III/1.a) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. 6. Podnositelji zahtjeva dalje navode da su prekršeni i čl. I/2. i III/1.a) Ustava Bosne i Hercegovine jer prilikom donošenja spornih izmjena Zakona o društvima za osiguranje RS nije ispoštovana procedura propisana člankom 6. stavak 1. točka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Stoga smatraju da je osporena odredba neustavna i u formalnom smislu. Podnositelji zahtjeva ističu da je izmjenom Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine Agenciji za osiguranje RS dana ovlast da može samostalno zaključivati sporazume o suradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka, "ignorirajući Ustav Bosne i Hercegovine, Zakon o Agenciji za osiguranje BiH i Agenciju za osiguranje BiH". U svezi s tim, tvrde da je Ministarstvo financija RS kao obrađivač zakona iz oblasti osiguranja ignoriralo pismeni poziv Agencije za osiguranje BiH upućen aktom broj 02.1-16-248-1/10 od 18. svibnja 2010. godine, u kojem je upozoreno na obveze iz članka 6. stavak 1. točka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Također ukazuju da je 2010. godine u sastavu Upravnog odbora Agencije za osiguranje BiH bio i član iz Ministarstva financija RS "pa su morali biti upoznati s procedurama donošenja takvih zakona". Podnositelji zahtjeva se u prilog svojim navodima pozivaju na stavove Ustavnog suda iz odluka br. U-14/04, U-2/11, U-11/15 i U-17/22. 7. Dalje, podnositelji zahtjeva navode da je, prema članku 9. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, Agencija za osiguranje BiH nadležna za međunarodne odnose – davanje podataka Europskoj uniji, zaključivanje ugovora, predstavljanje i zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama itd. Stoga smatraju da navedene odredbe kojima se propisuju nadležnosti Agencije za osiguranje BiH na području međunarodnih odnosa u oblasti osiguranja spadaju u područje vanjske politike i isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine u smislu članka III/1. točka a) Ustava Bosne i Hercegovine. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

IV. Relevantni propisi

8. U **Ustavu Bosne i Hercegovine** relevantne odredbe glase: Članak I Bosna i Hercegovina 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora. Članak III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta 1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine: a) Vanjska politika. 2. Nadležnosti entiteta b) Svaki će entitet pružati svu potrebitu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi ona mogla izvršavati međunarodne obveze Bosne i Hercegovine, s tim da će za financijske obveze koje je stvorio jedan entitet bez suglasnosti drugog, prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, biti odgovoran taj entitet, osim u onoj mjeri u kojoj je ta obveza potrebna za nastavak članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji. 3. Pravni sustav i nadležnosti entiteta i institucija b) Entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one odredbe zakona Bosne i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine i entiteta. Članak V Predsjedništvo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran izravno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, izravno izabrana sa teritorija Republike Srpske. 3. Ovlasti Predsjedništvo je nadležno za: a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. 9. **Zakon o društvima za osiguranje** ("Službeni glasnik RS" br. 17/05, 1/06 – ispravak, 64/06, 74/10, 47/17 i 58/19)

Članak 18. stavak 4. ("Službeni glasnik RS" br. 17/05,

1/06 – ispravak i 64/06), u tekstu koji je važio do izmjena u 2010. godini, u relevantnom dijelu glasi: Profesionalna tajna

Članak 18. stavak 4.

Agencija RS može u suradnji sa Agencijom za osiguranje u BiH zaključivati sporazume o suradnji sa mjerodavnim tijelima u drugim zemljama koji predviđaju i razmjenu podataka, ako razmijenjeni i otkriveni podatci podliježu garancijama profesionalne tajne sukladno sa odredbama stavka 1. ovog članka. 10. **Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o** **društvima za osiguranje** ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), kojim je izmijenjen članak 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje, u relevantnom dijelu glasi:

Članak 6.

U članku 18. u stavku 4. poslije riječi: "može", dodaju se riječi: "samostalno ili". 11. **Zakon o Agenciji za osiguranje u Bosni i**

Hercegovini

("Službeni glasnik BiH" broj 12/04) u relevantnom dijelu glasi:

Članak 1.

Opće odredbe Ovim se zakonom regulira područje osiguranja u Bosni i Hercegovini na način da se osigura neophodna koordinacija zakona o osiguranju u oba entiteta, u entitetima i Bosni i Hercegovini; poslovi osiguranja koji se obavljaju u Bosni i Hercegovini; osnivanje, sjedište, sastav, status, djelatnost, rukovođenje, ovlasti, obveze i financiranje Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Agencija).

Članak 2.

Cilj Zakona Svrha je ovoga zakona da Agencija, slijedeći opće ciljeve i načela, osigura: a) jedinstvenu primjenu zakona o osiguranju između entiteta, kao i postojanje neometane i djelotvorne suradnje između agencija za nadzor osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, te da osigura da se entitetski zakoni primjenjuju i tumače na pravičnoj i jedinstvenoj osnovi; b) da zakonodavstvo o osiguranju koje je na snazi u entitetima u potpunosti bude usuglašeno u namjeri da osigura jednak i ravnopravan odnos prema svim društvima za osiguranje u oba entiteta i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) i da osigura jednaku pravnu zaštitu kako za ugovarače osiguranja, tako i za treću stranu - podnositelje odštetnih zahtjeva na teritoriju Bosne i Hercegovine; c) Agencija ima obvezu osigurati da zakonodavstvo o osiguranju u Bosni i Hercegovini bude i ostane usuglašeno sa zakonodavstvom Europske unije, koje se primjenjuje na područje osiguranja; d) Agencija koordinirano predstavlja i zastupa Bosnu i Hercegovinu u organizacijama koje se bave osiguranjem na međunarodnoj razini, te obavlja kontinuiranu suradnju s njima; e) Agencija, uz kontinuiranu suradnju s agencijama za nadzor osiguranja entiteta i Brčko Distrikta, rješava sporove između agencija za nadzor osiguranja u pogledu jedinstvenog tumačenja i primjene zakonodavstva o osiguranju na razini entiteta i Brčko Distrikta i izdaje pismene odluke i mišljenja kojima se osigurava jedinstvena primjena zakonodavstva o osiguranju; f) Agencija osigurava i vodi sve relevantne podatke o sveukupnom tržištu osiguranja u Bosni i Hercegovini.

Članak 3. st. 1., 3, 6., 7. i 8.

Osnivanje, status, sjedište i sastav Agencije Ovim se zakonom osniva Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini, koja je samostalna organizacija, i za svoj rad odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Organ upravljanja Agencijom je Upravni odbor Agencije koji se sastoji od sedam članova. [...] Entitetska ministarstva financija predlažu po jednog člana Upravnog odbora Agencije iz ministarstava financija entiteta i po jednog člana iz područja osiguranja. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donosi odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Agencije iz oba entiteta.

Članak 6.

Zakonodavna uloga Agencije Upravni odbor Agencije odgovoran je za predlaganje zakona i drugih akata na razini entiteta, kao i izmjena i dopuna postojećih zakona iz ovoga područja, davanje suglasnosti na nacrte, odnosno prijedloge zakona i drugih akata koje predloži jedan ili oba entiteta i to: a) podnošenje nacrta, odnosno prijedloga zakona entitetskim ministarstvima za primjenu zakonodavstva Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Europske unije ili smjernica za usklađivanje entitetskih zakonodavstava; b) podnošenje entitetskim ministarstvima financija prijedloga za izmjenu i dopunu postojećeg entitetskog zakonodavstva u području osiguranja, uključujući prijedloge za druge vrste osiguranja; c) davanje suglasnosti za izmjene i dopune entitetskog zakonodavstva o osiguranju, a koje su predložene od jednog ili oba entiteta. Kad Upravni odbor Agencije podnese nacrt, odnosno prijedlog zakona entitetskim ministarstvima u svezi s primjenom propisa Vijeća Europske unije, koji imaju izravan učinak unutar Europske unije, entitetske skupštine usvojit će i primijeniti takvo zakonodavstvo bez amandmana.

Članak 9.

Međunarodni odnosi Agencija je odgovorna za međunarodne odnose Bosne i Hercegovine u području osiguranja. Ovo će uključivati postavljenje predstavnika koji će pohađati međunarodne i regionalne forume, forume Europske unije u svezi s nadzorom, pravom i praksom osiguranja. Postavljenje takvih predstavnika bit će učinjeno s dužnom pozornošću o jednakom predstavljanju područja osiguranja u svakom entitetu i Brčko Distriktu. Svaka odluka donijeta na međunarodnoj razini, uz sudjelovanje Agencije, bit će obvezujuća za oba entiteta i Brčko Distrikt. Agencija je odgovorna za davanje svih podataka, koje može zahtijevati Europska unija u svezi sa zakonom i praksom o osiguranju u Bosni i Hercegovini, u svrhu procjenjivanja harmoniziranja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa standardima Europske unije. Agencija je odgovorna za uređivanje pitanja, koja se odnose na bilo kakvo osiguranje izvoznih kredita, koje se nudi izvoznicima osnovanim u Bosni i Hercegovini. Agencija, uz preporuku odgovarajuće entitetske agencije za nadzor osiguranja, predstavljat će Bosnu i Hercegovinu u pogledu osnivanja podružnica ili supsidijarnih društava osiguravajućih društava ili posrednika osnovanih u bilo kojem entitetu ili Brčko Distriktu i u trećim zemljama. Njezine dužnosti uključuju svaku neophodnu koordinaciju i suradnju između odgovarajuće entitetske agencije za nadzor osiguranja i odgovarajuće agencije za nadzor osiguranja u trećoj zemlji. Agencija zaključuje ugovore o suradnji za razmjenu podataka s mjerodavnim organima drugih zemalja, uz suradnju s entitetskim agencijama za nadzor osiguranja. Agencija surađuje s entitetskom agencijom za nadzor osiguranja u svim slučajevima kada to zahtijeva agencija za nadzor osiguranja druge zemlje. Agencija obavlja ovjeru potvrde o margini solventnosti izdanoj za uporabu u trećoj zemlji, od bilo koje agencije za nadzor osiguranja, za bilo koje društvo za osiguranje osnovano u Bosni i Hercegovini koje namjerava osnovati podružnicu u trećoj zemlji. Agencija prosljeđuje podatke entitetskim agencijama za nadzor osiguranja u pogledu međunarodne prakse osiguranja, međunarodne statistike osiguranja i druge podatke dobijene kroz sudjelovanje na međunarodnim forumima osiguranja, a koji mogu biti od pomoći agencijama za nadzor osiguranja u obavljanju njihovih dužnosti.

V. Dopustivost

12. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. 13. Članak VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to: - Je li odluka nekog entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose sa susjednom državom sukladna ovom Ustavu, uključujući i odredbe koje se tiču suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. - Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna ovom Ustavu. Spor može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili dopredsjedavajući jednog od domova Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata jednog od domova Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog entiteta. 14. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je trinaest poslanika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što znači da je zahtjev podnio ovlašteni subjekt u smislu članka VI/3.a) Ustava BiH. Stoga, imajući u vidu odredbe članka VI/3.a) Ustava BiH i članka 19. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je zaključio da je podneseni zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt i odnosi se na pitanja iz nadležnosti Ustavnog suda. Također, ne postoji nijedan formalni razlog iz članka 19. stavak (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg bi se zahtjev mogao proglasiti nedopustivim.

VI. Meritum

15. Podnositelji zahtjeva smatraju da osporena odredba članka 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje RS nije u suglasnosti sa čl. I/2., III/1.a), III/2.b), III/3.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Podnositelji zahtjeva ukazuju da osporena odredba nije usklađena s odredbama Zakona o Agenciji za osiguranje BiH jer propisuje zaključivanje sporazuma o suradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka, za čije je zaključivanje nadležna Agencija za osiguranje BiH. Također ukazuju da je osporena odredba donesena suprotno proceduri propisanoj člankom 6. stavak 1. točka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju prvenstveno pokreće pitanje usklađenosti osporene odredbe sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. 16. Ustavni sud primjećuje da nema službeno prečišćenog teksta Zakona o društvima za osiguranje RS, a podnositelji zahtjeva osporavaju članak 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje RS u tekstu koji je dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine. Iako se zahtjevom osporava članak 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje RS u cjelini, tj. u tekstu kakav je nakon izmjena i dopuna tog Zakona iz 2010. godine, Ustavni sud smatra da zahtjev, ustvari, pokreće pitanje ustavnosti članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). Imajući u vidu navode iz zahtjeva, Ustavni sud smatra da podnositelji zahtjeva problematiziraju pitanje usklađenosti članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine s državnim zakonom iz te oblasti, a posljedično tome i pitanje usklađenosti spornih izmjena i dopuna s Ustavom Bosne i Hercegovine. Naime, podnositelji zahtjeva navode da je dodavanjem riječi "samostalno ili" u tekstu članka 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje RS, koji je bio na snazi prije izmjena i dopuna iz 2010. godine, Agenciji za osiguranje RS dana ovlast da može samostalno zaključivati sporazume o suradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. predviđaju i razmjenu podataka. Time je, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, Republika Srpska izašla iz okvira postojećeg državnog zakona i preuzela nadležnost koja je državnim zakonom dana Agenciji za osiguranje BiH, čime je prekršila odredbe Ustava Bosne i Hercegovine (vidi toč. 4. i 5. odluke). 17. Ustavni sud će stoga ispitati ustavnost članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10). 18. Ustavni sud naglašava da načelo vladavine prava podrazumijeva da svi zakoni, drugi propisi i postupci moraju biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Osim toga, to načelo zahtijeva da entitetski ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s načelima predviđenim u Ustavu Bosne i Hercegovine. To dalje znači da pravni sustav počiva na hijerarhiji pravnih akata, počevši od ustava kao najvišeg pravnog akta pa do podzakonskih akata (vidi Ustavni sud, odluka o dopustivosti i meritumu broj U-2/24 od 30. svibnja 2024. godine, točka 14. s referencama na drugu relevantnu praksu, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 19. Također, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već zauzeo jasan stav o ustavnoj obvezi poštovanja državnih zakona. Tako je u Odluci broj U-14/04 Ustavni sud istaknuo da "donošenje entitetskih zakona suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih zakona u smislu odredaba članka III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te da se obveze koje nameću državni zakoni moraju poštovati" (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-14/04 od 29. listopada 2010. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 23/05). U tom pogledu, Ustavni sud ukazuje i na svoju dobro utvrđenu praksu prema kojoj do povrede članka III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući i načelo vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, može doći ukoliko zakoni entiteta nisu usklađeni s državnim zakonom koji, u relevantnoj oblasti, sadrži takav zahtjev (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U-2/11 od 27. svibnja 2011. godine, U-4/12 od 26. svibnja 2012. godine, U-26/13 od 26. ožujka 2015. godine, U-11/15 od 6. travnja 2016. godine, U-17/22 od 1. i 2. prosinca 2022. godine, U-22/18 od 5. srpnja 2019. godine, U-10/21 od 2. prosinca 2021. godine, U-9/22 od 26. svibnja 2022. godine, U- 3/21 od 28. rujna 2023. godine, U-2/24 od 30. svibnja 2024. godine i U-12/24 od 19. rujna 2024. godine, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 20. U svezi sa Zakonom o Agenciji za osiguranje BiH, Ustavni sud je Odlukom broj U-17/09 od 27. ožujka 2010. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) utvrdio da je članak 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH u skladu sa člankom IV/4.a) Ustava Bosne i Hercegovine. U navedenoj odluci Ustavni sud je ukazao "da bi teško bilo govoriti o funkcionalnom tržištu i jedinstvenom ekonomskom prostoru u Bosni i Hercegovini bez postojanja efikasnog sustava osiguranja koji je usklađen sa standardima koji su propisani unutar Europske unije". Također je ocijenio da je osporenim zakonskim odredbama bilo neophodno propisati zakonodavnu nadležnost Agencije za osiguranje BiH na način da se ona ovlašćuje da može podnositi nacrte odnosno prijedloge zakona entitetskim organima, davati suglasnosti za izmjene ili dopune entitetskog zakonodavstva itd. Ustavni sud je u toj odluci naglasio: 18. [...] domaću legislativu, koja se odnosi na oblast osiguranja, ne bi bilo moguće uskladiti s pravom Europske unije bez postojanja osporenih zakonskih odredaba. Bez osporenih zakonskih odredaba bi i dalje postojala mogućnost da entitetska ministarstva donose međusobno suprotne zakone, te da u dva entiteta postoje različiti propisi o osiguranju, kao i da entiteti biraju hoće li usvojiti ili implementirati određeni propis iz ove oblasti koji ima obvezujuću primjenu u Europskoj uniji. 22. [...] Zaključeno je da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine imala ovlasti usvojiti osporene zakonske odredbe [...], s obzirom na to da je njihov cilj međusobno usklađivanje entitetskog zakonodavstva u oblasti osiguranja, kao i njihovog usklađivanja s relevantnim propisima kojima je ova oblast regulirana unutar Europske unije, što ujedno i predstavlja ispunjavanje obveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. 21. Također, Ustavni sud podsjeća i na Odluku broj U- 11/15 od 6. travnja 2016. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) u kojoj je zaključio da su nadležni organi Republike Srpske prilikom donošenja Zakona o obveznim osiguranjima u prometu poštovali proceduru "davanja suglasnosti" od Upravnog odbora Agencije za osiguranje BiH u smislu članka 6. stavak 1. točka c) Zakona o Agenciji za osiguranje u BiH. Ustavni sud je u navedenoj odluci istaknuo da Zakon o Agenciji za osiguranje u BiH predstavlja "odluku institucija Bosne i Hercegovine" u smislu članka III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i da je tim Zakonom, odnosno člankom 6. tog Zakona utvrđena procedura koju moraju poštovati entiteti i Brčko distrikt prilikom donošenja zakona iz oblasti osiguranja. Navedeno je: 47. [...] Ustavni sud zapaža da je upravo ratio Zakona o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini sadržan u odredbi članka 2. tog Zakona i da je njegova suština jedinstvena primjena Zakona o osiguranju na razini oba entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine radi harmonizacije pravnih propisa u oblasti osiguranja. Ustavni sud zapaža da je harmonizacija pravnih propisa u oblasti osiguranja neophodna da bi se omogućilo nesmetano funkcioniranje tržišta osiguranja kako na domaćoj tako i međunarodnoj razini, te Bosna i Hercegovina približila što više pravu Europske unije ( acquisu ). Da bi se navedeno postiglo, odnosno da bi se ispoštovali ciljevi Zakona i osigurali uvjeti za ispunjenje međunarodnih obveza koje je preuzela Bosna i Hercegovina u ovoj oblasti, koordinaciju na državnoj razini u pogledu provođenja ovog Zakona vrši Agencija kojom upravlja Upravni odbor. 22. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud ukazuje da Zakon o Agenciji za osiguranje BiH predstavlja obvezujući pravni okvir s kojim moraju biti usklađeni entitetski propisi koji reguliraju oblast osiguranja. 23. Člankom 9. stavak 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH propisano je da je Agencija za osiguranje BiH nadležna za zaključivanje ugovora za razmjenu podataka s nadležnim organima drugih zemalja, uz suradnju s entitetskim agencijama za nadzor osiguranja. Međutim, unatoč takvoj odredbi Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, osporenom odredbom članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine propisano je da Agencija za osiguranje RS "može samostalno ili u suradnji" s Agencijom za osiguranje BiH zaključivati sporazume o suradnji s nadležnim organima u drugim zemljama, koji predviđaju i razmjenu podataka. Uspoređujući osporene odredbe s relevantnim odredbama članka 9. stavak 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, Ustavni sud primjećuje da je zakonodavni organ Republike Srpske člankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine proširio nadležnost Agencije za osiguranje RS u međunarodnim odnosima. Na taj način je ovlastio Agenciju za osiguranje RS da disponira hoće li prilikom zaključivanja sporazuma o međunarodnoj suradnji surađivati s Agencijom za osiguranje BiH ili ne. Ustavni sud smatra da takva dispozicija nije Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H dozvoljena člankom 9. stavak 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. Članak 9. daje Agenciji za osiguranje BiH nadležnost da zastupa Bosnu i Hercegovinu u pogledu svih pitanja vezanih za osnivanje podružnica ili supsidijarnih društava, osiguravajućih društava ili posrednika u bilo kojem entitetu ili Brčko distriktu i u trećim zemljama. To znači da, prema toj odredbi, isključivo Agencija za osiguranje BiH "zaključuje ugovore o suradnji za razmjenu podataka s nadležnim organima drugih zemalja, uz suradnju s entitetskim agencijama, pri čemu surađuje s entitetskim agencijama". Imajući u vidu navedene odredbe državnog zakona, entitetske agencije nemaju neovisne ovlasti da bez suradnje s Agencijom za osiguranje BiH zaključuju međunarodne ugovore za razmjenu podataka. 24. Imajući to u vidu, Ustavni sud smatra da je odredba članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS iz 2010. godine, kojom je promijenjen članak 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje RS, u suprotnosti sa člankom 9. stavak 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, a slijedom toga i u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Ostali navodi

25. Imajući u vidu navedeni zaključak o sadržaju članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati navode podnositelja zahtjeva o tome da je osporena odredba donesena suprotno proceduri propisanoj člankom 6. stavak 1. točka c) Zakona o Agenciji za osiguranje BiH. 26. Ustavni sud zapaža da su podnositelji zahtjeva osporili ustavnost osporene odredbe i s aspekta čl. III/1.a), III/2.b) i V/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, Ustavni sud smatra da, s obzirom na već usvojene zaključke, nema potrebe posebno ispitivati te navode.

VII. Zaključak

27. Ustavni sud zaključuje da je članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje RS ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 74/10), kojim je promijenjen članak 18. stavak 4. Zakona o društvima za osiguranje RS, u suprotnosti s odredbama članka 9. stavak 6. Zakona o Agenciji za osiguranje BiH, a slijedom čega nije ni u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. 28. Na temelju članka 59. st. (1) i (2) i članka 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 29. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , v. r.

314

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-2/25** , rješavajući zahtjev **Denisa**

Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i

**Hercegovine** , na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (2), člana 61 st. (1), (2) i (3) i člana 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sudija Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu **Denisa Bećirovića, člana**

Predsjedništva Bosne i

**Hercegovine** , za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25), utvrđuje se da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25) nije u saglasnosti s odredbama čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s alinejom 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 61 st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25) stavlja se van snage i prestaje da važi od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske" ("Službeni glasnik RS" broj 4/25 od 24. januara 2025. godine). Na osnovu člana 64 stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, prestaje pravno dejstvo Odluke o privremenoj mjeri broj U-2/25 od 12. februara 2025. godine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENjE I. Uvod

1. Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 3. februara 2025. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25). Podnosilac zahtjeva smatra da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, i to čl. I/1, I/2, I/3, I/6, II/3, II/5, II/6, III/2.a), III/3.b), VI/5, te članom II/4. u vezi sa čl. 1.1 i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (u daljnjem tekstu: Međunarodna konvencija) iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II uz Ustav Bosne i Hercegovine, tačka 2 Kontinuitet pravnih propisa. Podnosilac zahtjeva je istovremeno zatražio donošenje privremene mjere kojom bi se Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne privremeno stavio van pravne snage.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Odlukom o privremenoj mjeri broj U-2/25 od 12. februara 2025. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne do konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu. 3. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: NSRS) zatraženo je 3. februara 2025. godine da dostavi odgovor na zahtjev. NSRS u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na zahtjev. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

III. Zahtjev a) Navodi iz zahtjeva

4. Podnosilac zahtjeva navodi da je NSRS 4. jula 2024. godine usvojio Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, uz zaključak da se u roku od 30 dana sprovede javna rasprava u vezi s Nacrtom tog zakona. U vezi s tim, navedeno je da je javna rasprava sprovedena u pet opština i gradova u entitetu Republika Srpska (u daljnjem tekstu: RS) u prisustvu predlagača osporenog zakona predsjednika NSRS, predstavnika vlasti iz vladajuće koalicije, pojedinih pripadnika lokalnih i gradskih vlasti, boračkih organizacija u RS, te uz učešće malog broja građana uglavnom srpske nacionalnosti. Predsjednik NSRS je kao predlagač zakona u obrazloženju Prijedloga zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, između ostalog, naveo: "Razlozi za podnošenje ovog prijedloga jeste omogućavanje isticanja zastava i grbova i izvođenje himni stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe. Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda i ostalih građana, njihove kulture i tradicije, afirmira poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima." 5. NSRS je 5. novembra 2024. godine usvojio Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u predloženom tekstu. Međutim, taj zakon nije dobio saglasnost Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda, već je Klub delegata podnio zahtjev za zaštitu vitalnog interesa bošnjačkog naroda. Ustavni sud RS je utvrdio da Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije povrijeđen nacionalni interes bošnjačkog naroda. Konačno, Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je 24. januara 2025. godine objavljen u "Službenom glasniku RS" tako da je na pravnu snagu stupio 1. februara 2025. godine. 6. Podnosilac zahtjeva smatra da je stvarni razlog za donošenje osporenog zakona sadržan u "višekratnoj javno publiciranoj namjeri vlasti u entitetu Republika Srpska koje posebno i javno prezentira Predsjednik NSRS, koji je i predlagač spornog zakona, da će ovim zakonskim aktom biti dozvoljeno da grb Nemanjića bude u upotrebi u svim institucijama i ministarstvima u Vladi RS, kancelarijama, općinama i da se himna ‘Bože pravde’ izvodi na svim manifestacijama, po zakonu". U vezi sa stupanjem na snagu Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, podnosilac zahtjeva je podsjetio na "trijumfalnu" izjavu predsjednika NSRS: "[o] sada ćemo ova obilježja mnogo češće viđati u upotrebi u javnim prostorima i institucijama Republike Srpske." Podnosilac zahtjeva ukazuje da takva izjava nosioca javne vlasti u RS govori da je stvarna svrha Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne političke prirode jer se takvim zakonskim rješenjem omogućava upotreba državnih simbola Republike Srbije u institucijama i na javnim događajima u RS. To, kako navodi podnosilac zahtjeva, u osnovu predstavlja politički pritisak, ali i "svaki drugi pritisak na građane Bosne i Hercegovine [u daljnjem tekstu: BiH] nesrpske nacionalnosti koji žive na ovim prostorima, a posebno na povratnike u RS, te pritisak na institucije BiH koji narušava ustavnopravni okvir BiH". Stoga, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, donošenjem Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne krše se odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, i to član I/2. i I/6, te imperativne norme o upotrebi simbola države BiH koji su uređeni posebnim zakonima, prema kojima nepoštovanje himne, grba i zastave BiH nije samo neustavno već povlači i odgovornost. 7. Podnosilac zahtjeva dalje smatra da vlast u RS zloupotrebljava ustavom utvrđeno pravo entitetā da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama. Takvo postupanje vlasti u RS u suprotnosti je s Preambulom Ustava Bosne i Hercegovine, članom I/1, članom III/2.a) o nadležnostima entiteta, te stavovima Ustavnog suda iznesenim u konačnim i obavezujućim odlukama ( U-5/98, U-10/04, U-9/05 i U-5/06 ). Podnosilac zahtjeva se posebno osvrnuo na Odluku Ustavnog suda broj U-4/04 od 31. marta 2006. godine (objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 47/06, dostupna na www.ustavnisud.ba) kojom je Ustavni sud utvrdio neustavnost čl. 2 i 3 Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u dijelu kojim je propisano da se zastavom, grbom i himnom "predstavlja državnost Republike Srpske" i u dijelu kojim je propisano da se simboli RS upotrebljavaju "u skladu s moralnim normama srpskog naroda". Podnosilac zahtjeva navodi da se uporednom analizom forme i sadržaja spornog zakona može zaključiti da se zapravo radi o istom Zakonu o upotrebi zastave, grba i himne iz 1993. godine, koji je Ustavni sud ispitao i utvrdio da pojedine odredbe tog zakona nisu u saglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine. Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je stoga očito suprotan Odluci Ustavnog suda broj U-4/04, što predstavlja očigledno kršenje člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. 8. Uprkos tome, kako navodi podnosilac zahtjeva, vlast u RS Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne na isti način kao zvanično obilježje RS uvodi i koristi grb Nemanjića (dvoglavi orao s krunom) i himnu "Bože pravde" iako je te simbole Ustavni sud ukinuo i stavio van pravne snage jer je zaključio da su diskriminišući u odnosu na Bošnjake i Hrvate, kao i ostale građane u BiH i RS. Podnosilac zahtjeva smatra da opetovanim donošenjem istog neustavnog zakona vlast u RS nastoji da vrati u upotrebu zastavu, grb i himnu "strane" države Republike Srbije pozivajući se na Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa RS sa "stranim" državama s kojima "pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko ili tradicionalno naslijeđe". Za podnosioca zahtjeva je takvo postupanje prima facie suprotno članu III/1, III/2.a) i d) i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva navodi da vlast u RS naizgled opštom pravnom normom iz Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne zapravo pokušava da stvori privid o tome da se uz simbole RS uvodi mogućnost upotrebe simbola bilo koje države, što je netačno. U vezi s tim, podnosilac zahtjeva tvrdi da osporena pravna norma predstavlja obavezu i pravilo ponašanja svih subjekata u RS. 9. Podnosilac zahtjeva smatra da će se Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne grb Nemanjića i himna "Bože pravde" obavezno isticati i izvoditi kao zvanična obilježja RS, kako je predsjednik NSRS u svojoj izjavi naveo (vidi tačku 6 ove odluke). Dalje, podnosilac zahtjeva navodi da će sve institucije u RS biti dužne da se ponašaju u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, te da bi Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H svako suprotno ponašanje predstavljalo delikt i izazvalo pravne posljedice u vidu prinudnih mjera. To bi, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, u multietničkoj BiH i u multietničkom entitetu RS kao sastavnom dijelu BiH izazvalo dodatne nejednakosti među ljudima, te tenzije, ali i nastavak dominacije srpskog naroda nad ostalim, nesrpskim stanovništvom. Na taj način, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, vlast u RS "namjerno, planski i sistematski nastavlja politiku agresivnog nacionalizma koju su provodili u ratu u nastojanju ostvarivanja velikodržavnog projekta, između ostalog, razgradnjom i podjelom BiH". Podnosilac zahtjeva smatra da uporište za takvo djelovanje u miru vlasti RS nalaze u iskrivljenom i pogrešnom tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine vodeći etnopolitiku kojom u miru nastoje da ostvare nedovršene ratne ciljeve. Očigledan dokaz za to, kako podnosilac zahtjeva tvrdi, vidljiv je u donošenju Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne kojim vlast u RS sprovodi zaključke NSRS od 2. jula 2024. godine o obaveznom sprovođenju zaključaka, stavova i ciljeva iz Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda, koju je usvojio Svesrpski sabor srpskog naroda Republike Srbije i RS u Beogradu u junu 2024. godine. Neki od ukupno 49 zaključaka Deklaracije tiču se nastavka obilježavanja neustavnog 9. januara kao Dana nastanka RS i krsne slave, odluke da himna "Bože pravde" predstavlja svesrpsku himnu te da dvoglavi orao Nemanjića predstavlja svesrpski grb. 10. Podnosilac zahtjeva navodi da je Republika Srbija jedina "strana" i susjedna država s kojom RS ima zaključen Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, koji je potpisan 26. septembra 2006. godine. Dalje, podnosilac zahtjeva navodi da je RS, nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine i nakon uspostavljanja Parlamentarne skupštine BiH u septembru 1996. godine, zaključila više sporazuma sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (u daljnjem tekstu: SRJ), donijela više propisa o regulisanju nekih pitanja, uredbi, protokola, kao i Sporazum s Vladom Republike Crne Gore, bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, što izlazi van ustavnog okvira. U vezi s tim, podnosilac zahtjeva se pozvao na mišljenje Evropske komisije za demokratiju putem prava koja je na zahtjev Ureda visokog predstavnika za BiH ispitala ustavnost određenog broja sporazuma koje su, između ostalih, zaključile vlasti u RS sa SRJ. Podnosilac zahtjeva smatra da se sklapanjem takvih sporazuma dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet države BiH, te da se radi o planskom, sistemskom i namjernom sprovođenju velikodržavne politike susjedne države Republike Srbije prema BiH putem vlasti u RS kao "izvođača" te politike. Sve te aktivnosti su suprotne međunarodnom pravu, ali i Dejtonskom mirovnom sporazumu i obavezama Republike Srbije kao strane u "tragičnom sukobu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine". Osporenim Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, uz upotrebu simbola RS, uvode se simboli (grb, zastava i himna) strane države Republike Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine kao suverene i međunarodno priznate države, što je suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i međunarodnom pravu. Podnosilac zahtjeva smatra da se Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ne doprinosi zaštiti identiteta konstitutivnih naroda, ostalih građana, njihove kulture i tradicije, niti se afirmiše poštovanje ljudskih prava u RS. Suprotno tome, kako navodi podnosilac zahtjeva, jednostrano, voljom većine u NSRS okupljene oko vladajuće stranke SNSD, u kojoj su u apsolutnoj većini pripadnici srpskog naroda, promoviše se nejednakost i diskriminacija konstitutivnih naroda i ostalih građana. Podnosilac zahtjeva navodi da se osporenim Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u RS vraćaju simboli koji su doneseni za vrijeme rata u BiH kada je RS, prema tada važećem članu 1 Ustava RS, bila "država srpskog naroda i svih njenih građana", što je suprotno Odluci Ustavnog suda broj U-5/98-III od 1. jula 2000. godine o konstitutivnosti naroda i o priznavanju prava konstitutivnih naroda na cijeloj teritoriji BiH. Polazeći od toga, podnosilac zahtjeva smatra da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije u saglasnosti sa članom I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, kao ni sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1 i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Iako se obaveze iz međunarodnih sporazuma iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine odnose na države članice, podnosilac zahtjeva smatra da se te obaveze, u smislu člana II/1. i II/6. Ustava Bosne i Hercegovine, odnose i na entitete. Podnosilac zahtjeva je ukazao i na praksu entitetskih ustavnih sudova koji su svojim odlukama utvrđivali neusklađenost s entitetskim ustavima u odnosu na izgled simbola pojedinih kantona, opština i gradova zbog prevladavajućeg etničkog načela u korist samo jednog od konstitutivnih naroda. Podnosilac zahtjeva je predložio da se iz svih činjenica i razloga sadržanih u obrazloženju zahtjeva utvrdi neustavnost Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne sa članom I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1 i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju podnosioca zahtjeva, zahtjev bi trebalo usvojiti i zbog nesprovođenja konačnih odluka Ustavnog suda, opetovanog donošenja propisa koji su suprotni Ustavu Bosne i Hercegovine te nepoštovanja nadležnosti BiH iz člana III/2.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

IV. Relevantni propisi

11. U **Ustavu Bosne i Hercegovine** relevantne odredbe glase: Preambula […]

Opredijeljeni

za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom, […] Član I Bosna i Hercegovina 1. Kontinuitet Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modifikovanom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih nacija, i kao Bosna i Hercegovina može zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama u okviru sistema Ujedinjenih nacija, kao i u drugim međunarodnim organizacijama. 2. Demokratska načela S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcioniše na principu vladavine prava i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. 3. Sastav Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu "entiteti") [...] 6. Simboli O simbolima Bosne i Hercegovine odlučuje Parlamentarna skupština, a potvrđuje ih Predsjedništvo. Član II Ljudska prava i osnovne slobode 1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta će obezbijediti najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. [...] 2. Međunarodni standardi Prava i slobode predviđene Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima. 3. Nabrajanje prava Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju: [...] Član III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i Entiteta [...] 2. Nadležnosti Entiteta a) Entiteti imaju pravo da uspostave specijalne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. b) Svaki entitet će pružati svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj omogućio da ispunjava međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, pod uslovom da je za finansijske obaveze koje je preuzeo jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odgovoran taj entitet, izuzev ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavljanje članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji. c) Entiteti će ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zaštitu lica pod njihovom jurisdikcijom, održavanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa koje će raditi u skladu sa međunarodno priznatim standardima, poštujući međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode iz člana II ovog Ustava, kao i preduzimanjem drugih odgovarajućih mjera. 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija [...] b) Entiteti i njihove niže jedinice u potpunosti će poštovati ovaj Ustav, kojim se stavljaju van snage odredbe zakona Bosne i Hercegovine i odredbe ustava i zakona entiteta koje su u suprotnosti s njim, kao i odluke institucija Bosne i Hercegovine. Opšti principi međunarodnog prava predstavljaju integralni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. Član VI Ustavni sud [...] 5. Odluke Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. 12. **Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba** **i himne** ("Službeni glasnik RS" broj 4/25 od 24. januara 2025. godine) glasi:

Član 1.

U Zakonu o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 4/93) u članu 8. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi: "Zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe."

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske". 13. U **Zakonu o upotrebi zastave, grba i himne** ("Službeni glasnik RS" br. 4/93 i 47/06 – odluka USBiH) neslužbeni prečišćeni tekst propisa sačinjen u Ustavnom sudu u relevantnom dijelu glasi:

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se upotreba zastave, grba i himne Republike Srpske.

Član 2.

Zastavom, grbom i himnom Republike Srpske izražava se pripadnost Republici Srpskoj.

Član 3.

Zastava, grb i himna Republike Srpske upotrebljavaju se u skladu sa odredbama ovog zakona, javnim poretkom, kao i na način kojim se ne narušavaju ugled i dostojanstvo Republike Srpske.

Član 8.

Ako se zastava ili grb Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno sa drugim domaćim ili stranim zastavama, grbovima ili drugim amblemima odnosno znacima - zastava, odnosno grb Republike Srpske stavlja se na počasno mjesto, ako ovim zakonom drugačije nije određeno. Ako se u Republici Srpskoj izvodi himna Republike Srpske i druge strane himne ili svečane pjesme, himna Republike Srpske izvodi se u redosljedu izvođenja prva, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. II – UPOTREBA ZASTAVE REPUBLIKE SRPSKE

Član 9.

Zastava Republike Srpske vije se: 1) na rezidenciji predsjednika Republike; 2) na određenim objektima na granici Republike Srpske i na drugim objektima u Republici Srpskoj u blizini granice prema posebnim propisima; 3) u drugim slučajevima, pod uslovima i na način koji su utvrđeni zakonom. Zastava Republike Srpske upotrebljava se kao oznaka na vazduhoplovu, brodu ili drugom plovilu, kao i na drugim javnim prevoznim sredstvima, radi označavanja njihove pripadnosti Republici Srpskoj, pod uslovom i na način koji su utvrđeni odgovarajućim propisima.

Član 10.

Zastava Republike Srpske ističe se: Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H 1) u dane slava i svetkovina Republike Srpske – na zgradama u kojima su smješteni državni organi u Republici Srpskoj i koje su za vrijeme njihovog trajanja; 2) pri ispraćaju predsjednika Republike iz Republike Srpske i njegovom dočeku pri pavratku iz inostranstva u Republiku Srpsku; 3) na prevozna sredstva koja koristi predsjednik Republike Srpske; 4) u dane žalosti, koje odredi Vlada Republike Srpske, i koje su na pola koplja za vrijeme trajanja žalosti; 5) u drugim slučajevima, pod uslovima i na način koji su utvrđeni zakonom.

Član 12.

Ako se zastava Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno sa više domaćih ili stranih zastava, zastava Republike Srpske nalazi se, zavisno od načina postavljanja tih zastava. 1) u sredini kruga tako da se jasno vidi – ako su druge zastave poređane u krug; 2) u sredini polukruga – ako su druge zastave poređane u polukrug; 3) na čelu kolone – ako su druge zastave poređane u koloni; 4) na prvom mjestu u vrsti, odnosno s lijeve strane, sprijeda gledano - ako su druge zastave poređane u vrstu; 5) na čelu grupe – ako su druge zastave poređane u grupu. Ako se zastava Republike Srpske ističe sa drugim zastavama sa ukrštenim kopljima, koplje zastave Republike Srpske mora biti postavljeno naprijed kopalja tih zastava, sprijeda gledano. Ako se zastava Republike Srpske ističe zajedno sa dvije druge zastave, zastava Republike Srpske nalazi se u sredini. Ako se zastava Republike Srpske ističe pored neke druge zastave, ona se uvijek nalazi s lijeve strane, sprijeda gledano. Izuzetno, ako se nalazi na desnoj strani, sprijeda gledano, od zastave strane države ili međunarodne organizacije, ako se ta zastava ističe u Republici Srpskoj prilikom zvanične posjete u Republici Srpskoj prilikom zvanične posjete ovlašćenog predstavnika odnosno države ili organizacije. III – UPOTREBA GRBA REPUBLIKE SRPSKE

Član 15.

Grb Republike Srpske upotrebljava se: 1) u sastavu pečata državnih organa Republike Srpske, prema propisima o tim pečatima; 2) u sastavu štambilja državnih organa prema propisima o tim štambiljima; 3) u službenim natpisima državnih organa istaknutim na zgradama u kojima su oni smješteni u Republici Srpskoj; 4) na objektima kojima se obilježava granica Republike Srpske i drugim objektima u Republici Srpskoj u blizini granice prema posebnim propisima; 5) u drugim slučajevima, pod uslovima i na način koji su utvrđeni zakonom.

Član 16.

Grb Republike Srpske može se upotrijebiti: 1) na zgradama u kojima su smješteni državni organi u Republici Srpskoj, kao i u svečanim prostorijama tih organa; 2) na zgradama u kojima se nalaze prostorije diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Srpske u inostranstvu, na razglednici rukovodioca tog predstavništva i na prevoznim sredstvima koja on lično koristi u vršenju službene djelatnosti, u skladu sa odgovarajućim međunarodnim ugovorima propisima i običajima zemlje u kojoj se predstavništvo nalazi, odnosno pravilima praksom međunarodne organizacije pri kojoj je predstavništvo; 3) prilikom međunarodnih susreta, takmičenja i drugih skupova (političkih, naučnih, kulturno - umjetničkih, sportskih i dr.) na kojima Republika Srpska učestvuje ili je prezentovana, u skladu sa pravilima i praksom održavanja takvih skupova; 4) na vojnim i pomorskim zastavama Republike Srpske i komandnim i zastavama, prema propisima o ustanovljenju tih zastava; 5) na vazduhoplovima, brodovima ili drugim plovilima, kao i na drugim javnim prevoznim sredstvima pod uslovima i na načni koji su utvrđeni odgovarajućim propisima; 6) na zvaničnim pozivnicama, čestitkama i sličnim aktima, koje koriste: predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik Vlade Republike Srpske, pod uslovima i na način koji se uređuju njihovim, kao i rukovodioci diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Srpske u inostranstvu; 7) u drugim slučajevima, ako njegova upotreba nije u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 18.

Ako se grb Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno sa drugim grbovima ili drugim sličnim simbolima, grb Republike Srpske nalazi se, zavisno od načina postavljanja tih grbova, odnosno amblema: 1) u sredini kruga tako da se jasno vidi – ako su drugi grbovi i amblemi poređani u krug; 2) u sredini polukruga – ako su drugi grbovi i amblemi poređani u polukrug; 3) na čelu kolone – ako su drugi grbovi i amblemi poređani u koloni; 4) na prvom mjestu u vrsti, odnosno s lijeve strane, sprijeda gledano - ako su drugi grbovi i amblemi poređani u vrsti; 5) na čelu grupe – ako su drugi grbovi i amblemi raspoređeni u grupe; 6) na desnoj strani, sprijeda gledano, od grba strane države ili međunarodne organizacije – ako se taj grb ističe u Republici Srpskoj prilikom zvanične posjete ovlašćenog predstavnika odnosne države ili organizacije. IV – IZVOĐENjE HIMNE REPUBLIKE SRPSKE

Član 19.

Himna Republike Srpske izvodi se: 1) prilikom polaganja vijenca na vojna groblja, grobove palih boraca i druga slična mjesta od strane od zvaničnih predstavnika Republike Srpske; 2) pri ispraćaju predsjednika Republike Srpske iz Republike Srpske u zvaničnu posjetu stranoj državi i pri njegovom povratku u Republiku Srpsku; 3) pri zvaničnom dolasku u Republiku Srpsku odnosno pri ispraćaju iz Republike Srpske šefa strane države ili ovlašćenog predstavnika međunarodne organizacije; 4) u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Član 20.

Himna Republike Srpske može se izvoditi: S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. 1) na proslavama, političkim skupovima, paradama i drugim svečanostima kojima se zvanično obilježavaju događaji od značaja za jedinice oružanih snaga Republike Srpske, građane Republike Srpske; 2) prilikom međunarodnih susreta, takmičenja i drugih skupova (političkih, naučnih, kulturno- umjetničkih, sportskih i dr.) na kojima Republika Srpska zvanično učestvuje ili je reprezentovana, u skladu sa pravilima i praksom održavanja takvih skupova; 3) na pogrebu zaslužnih ličnosti koje su građani Republike Srpske kad im se od strane Republike Srpske ukazuje posebna počast; 4) u drugim slučajevima, ako njena upotreba nije u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 22.

Ako himnu Republike Srpske treba izvesti u Republici Srpskoj zajedno sa himnom strane države ili svečanom pjesmom međunarodne ili druge strane organizacije, izvodi se prvo himna strane države ili svečana pjesma međunarodne ili druge strane organizacije, a zatim himna Republike Srpske. Ako himna Republike Srpske treba da se izvede zajedno sa svečanom pjesmom organa, organizacija ili zajednice u Republici Srpskoj, izvodi se prvo himna Republike Srpske. 14.

Zakon

o zastavi Bosne i Hercegovine

("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 1/98, 19/01, 23/04 i 11/23 – odluka USBiH) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2.

Zastavom Bosne i Hercegovine predstavlja se Bosna i Hercegovina i zastava se ističe kao simbol Bosne i Hercegovine.

Član 5.

Zastava Bosne i Hercegovine se zvanično ističe na nivou države Bosne i Hercegovine na slijedeći način: […] Zvanično isticanje zastave u entitetima i nezvanična upotreba zastave regulisaće se posebnim zakonom. 15. **Zakon o grbu Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 8/98, 19/01 i 23/04) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2.

Grbom Bosne i Hercegovine predstavlja se Bosna i Hercegovina i grb se ističe kao simbol Bosne i Hercegovine.

Član 9.

1. Grb Bosne i Hercegovine se zvanično ističe i koristi na sljedeći način: […] 2. U svim slučajevima navedenim u prethodnom stavu, neće moći bit izložen nijedan drugačiji grb iz Bosne i Hercegovine zajedno sa ovim grbom Bosne i Hercegovine. 16. **Zakon o državnoj himni Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 19/01 i 17/04) u relevantnom dijelu glasi:

Član 1.

Ovim zakonom utvrđuje se Državna himna Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: himna) i određuje njena upotreba kao simbola Države.

Član 5.

Himna će se izvoditi: […] 4. U drugim prilikama u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine.

V. Dopustivost

17. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19 Pravila Ustavnog suda. 18. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud će štititi ovaj Ustav. a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost da odlučuje u sporovima koji po ovom Ustavu nastaju između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali se ne ograničavajući samo na to: - Da li je odluka nekog entiteta da uspostavi specijalni paralelni odnos sa nekom od susjednih država saglasna ovom Ustavu, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je neki član ustava ili zakona entiteta u saglasnosti sa ovim Ustavom. Sporove mogu pokretati samo članovi Predsjedništva, predsjedavajući Ministarskog savjeta, predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg vijeća Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova bilo kojeg vijeća Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina bilo kog zakonodavnog vijeća nekog entiteta. 19. Član 19 Pravila Ustavnog suda u relevantnom dijelu glasi: Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje; 20. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što upućuje na zaključak da je zahtjev podnio ovlašćeni subjekat, u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-15/21 od 14. jula 2022. godine, tačka 23 s daljnjim referencama, dostupna na www.ustavnisud.ba). Ustavni sud takođe zapaža da se zahtjevom traži ocjena usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, odredbama Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II uz Ustav Bosne i Hercegovine tačka 2 Kontinuitet pravnih propisa, iz čega slijedi da nesporno postoji nadležnost Ustavnog suda za odlučivanje. Osim toga, Ustavni sud smatra da ne postoje drugi razlozi nedopustivosti iz člana 19 stav (1) Pravila Ustavnog suda. Stoga, Ustavni sud smatra da su ispunjeni uslovi za razmatranje merituma predmeta.

VI. Meritum

21. Ustavni sud zapaža da se zahtjevom pokreće pitanje usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne sa čl. I/1, I/2, I/3, I/6, II/3, II/5, II/6, III/2.a), c) i d), III/3.b), VI/5, te članom II/4. u vezi sa članom 1.1 i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II uz Ustav Bosne i Hercegovine tačka 2 Kontinuitet pravnih propisa. 22. Podnosilac tvrdi da vlast u RS osporenim Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne uvodi simbole Republike Srbije, tj. grb Nemanjića (dvoglavi orao s krunom) i himnu "Bože pravde", iako je te simbole Ustavni sud ukinuo i stavio van pravne snage jer je zaključio da su diskriminišući u odnosu na Bošnjake i Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Hrvate, kao i ostale građane u BiH i RS. U vezi s tom tvrdnjom Ustavni sud će ukazati na svoju praksu.

Praksa Ustavnog suda

23. Ustavni sud podsjeća da je u Djelimičnoj odluci broj U-4/04, na koju se podnosilac pozvao, ispitivao ustavnost entitetskih zakona o upotrebi zastave, grba i himne. U navedenoj odluci Ustavni sud je prilikom odlučenja, između ostalog, imao u vidu tadašnji izgled grba RS, koji je kao grb Republike Srbije, tj. grb Nemanjića, bio predstavljen dvoglavim bijelim orlom s krunom iznad glave, te tadašnji tekst himne RS. Ustavni sud je nakon detaljne analize tadašnjih simbola RS zaključio da oni ističu istorijsko, kulturno i tradicionalno obilježje isključivo srpskog naroda. Ustavni sud je u toj odluci naveo: "[...] kada su u pitanju simboli Republike Srpske, radi (se) o zvaničnim simbolima jedne teritorijalne jedinice koja ima status ‘entiteta’, koji predstavljaju ustavnu kategoriju i, kao takvi, moraju predstavljati i sve građane Republike Srpske kojima i sam Ustav Republike Srpske priznaje jednaka prava. Ti simboli nalaze se na svim obilježjima javnih institucija u Republici Srpskoj, u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na javnim ustanovama itd., dakle, to nisu lokalni simboli jednog naroda koji treba da odražavaju kulturno i istorijsko nasljeđe samo tog naroda, nego se radi o zvaničnim simbolima multinacionalnog entiteta koji, stoga, moraju i odražavati takav karakter entiteta [...]" ( op. cit., U-4/04 , tač. 128−147). Shodno tome, Ustavni sud je zaključio da odredbe čl. 2 i 3 Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS u dijelu koji glasi "predstavlja državnost Republike Srpske" i "u skladu sa moralnim normama srpskog naroda" nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1 i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da iz navedene odluke jasno proizlazi da entitetski simboli ne mogu odražavati kulturološko, istorijsko i tradicionalno nasljeđe samo jednog naroda. To potvrđuje i činjenica da je Ustavni sud RS svojim odlukama br. UV-4/07 od 25. jula 2007. godine i U-3/08 od 22. decembra 2008. godine utvrdio da je povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda u odnosu na tekst himne i izgled grba RS. Ustavni sud podsjeća da su grb i himna RS nakon odluka entitetskog ustavnog suda izmijenjeni. 24. Stoga, Ustavni sud naglašava da bi ponovno uvođenje istih/sličnih simbola u RS koji bi odražavali isključivo kulturološko, istorijsko i tradicionalno nasljeđe samo srpskog naroda, te upotreba takvih simbola predstavljali direktno kršenje člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. 25. Međutim, osporena odredba Zakona o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne (vidi tačku 12 ove odluke – Relevantni propisi) glasi: "Zajedno s isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe". Stoga, Ustavni sud zapaža da osporenim Zakonom o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nisu izmijenjeni simboli RS, pa Ustavni sud nije u prilici da eventualno ispituje ustavnost (novog) izgleda i sadržaja zastave, grba i himne RS u kontekstu diskriminacije na koju podnosilac zahtjeva posebno ukazuje. 26. U kontekstu navoda podnosioca zahtjeva u odnosu na "grb Nemanjića" (dvoglavi orao s krunom) i "himnu Bože pravde", što su sve zvanični simboli Republike Srbije, Ustavni sud posebno naglašava da nije ovlašćen da ispituje ustavnost izgleda i sadržaja simbolā stranih država koje je strana država odredila u skladu sa svojim ustavom i zakonima. 27. Shodno tome, Ustavni sud smatra da se u ovome predmetu otvara pitanje usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s vladavinom prava iz člana I/2. i obavezama entiteta da poštuju ustav i odluke institucija BiH iz člana III/3.b) Ustava Bosne Hercegovine. Isto tako, iako se podnosilac zahtjeva nije eksplicitno pozvao na alineju 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra da bi zahtjev trebalo ispitati i u vezi s načelima koja su proklamovana u toj odredbi. U vezi s tim, Ustavni sud napominje da nema pravo da ex officio pokreće postupak, ali činjenični supstrat zahtjeva ili apelacije može podvesti pod bilo koje pravo (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-23/18 od 5. jula 2019. godine, tačka 17, dostupna na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). 28. Alineja 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom, 29. Član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. 30. Član III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. 31. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine tumačio tako da sadrži načelo vladavine prava. Ustavni sud naglašava da načelo vladavine prava podrazumijeva da svi zakoni, drugi propisi, kao i postupci nosilaca vlasti moraju da budu u skladu s ustavom. Osim toga, to načelo zahtijeva da svi entitetski i kantonalni ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju da budu usklađeni s ustavnim načelima. To dalje znači da pravni sistem počiva na hijerarhiji pravnih akata, počevši od ustava kao najvišeg pravnog akta pa do podzakonskih akata (vidi, između ostalih, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-21/16 od 1. juna 2017. godine, tačka 19, dostupna na www.ustavnisud.ba). 32. Ustavni sud takođe podsjeća da je u svojoj praksi već zauzeo jasan stav o ustavnoj obavezi poštovanja državnih zakona. Ustavni sud je naveo da "donošenje entitetskih zakona suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih zakona, u smislu odredbi člana III/3.b) Ustava BiH, te da se obaveze koje nameću državni zakoni moraju poštovati" S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-14/04 od 29. oktobra 2010. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 23/05). U tom pogledu Ustavni sud ukazuje na svoju dobro utvrđenu praksu prema kojoj do povrede člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući i načela vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, može doći ukoliko zakoni entiteta nisu usklađeni s državnim zakonom koji u relevantnoj oblasti sadrži takav zahtjev (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U-2/11 od 27. maja 2011. godine, U-4/12 od 26. maja 2012. godine, U-26/13 od 26. marta 2015. godine, U-11/15 od 6. aprila 2016. godine, U- 17/22 od 1. i 2. decembra 2022. godine, U-22/18 od 5. jula 2019. godine, U-10/21 od 2. decembra 2021. godine, U-9/22 od 26. maja 2022. godine, U-3/21 od 28. septembra 2023. godine, U-2/24 od 30. maja 2024. godine i U-12/24 od 19. septembra 2024. godine, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 33. Ustavni sud zapaža da se spornom dopunom zakona dozvoljava da se uz simbole RS ističu i simboli "stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe". 34. Ustavni sud podsjeća da je isticanje simbola druge države uobičajena praksa pri zvaničnim posjetama stranih dužnosnika nekoj državi, zatim na međunarodnim skupovima, sportskim događajima i sličnim prigodama koje imaju međunarodni karakter. Upotreba simbola strane države u takve svrhe je protokolarna i posebno je propisana zakonima i drugim aktima. Takve odredbe sadrži i Zakon o upotrebi zastave, grba i himne (vidi tačku 13 ove odluke – Relevantni propisi). U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da član 8 Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisuje način upotrebe simbola RS kada se oni ističu zajedno s drugim domaćim ili stranim simbolima. Tako je stavom 2 člana 8 Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisano da se zastava i grb RS stavljaju na počasno mjesto ukoliko se ističu s "domaćim ili stranim zastavama, grbovima i drugim amblemima". Stav 3 člana 8 Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisuje redoslijed izvođenja himne RS i druge strane himne kada se one izvode na teritoriji RS. Odredbe čl. 12, 18 i 22 Zakona o upotrebi zastave, grba i himne zapravo detaljnije propisuju način i mjesto isticanja odnosno izvođenja simbola RS zajedno sa simbolima strane države. Dakle, sve navedene odredbe propisuju način upotrebe simbola RS kada se oni upotrebljavaju sa simbolima strane države pri zvaničnim posjetama stranih dužnosnika, zatim na međunarodnim skupovima, sportskim događajima i sličnim prigodama koje imaju međunarodni karakter. Prema tome, Ustavni sud smatra da se odredbe navedenih članova Zakona o upotrebi zastave, grba i himne odnose na protokolarna ili tehnička pitanja u vezi s povremenom i privremenom upotrebom simbola RS zajedno sa simbolima bilo koje strane države. 35. Međutim, Ustavni sud zapaža da se iz sadržaja Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ne može izvesti zaključak da je svrha donošenja sporne odredbe protokolarna upotreba simbola, niti da se radi o tehničkom pitanju upotrebe simbola RS kada se oni ističu zajedno sa simbolima stranih država, odnosno načinu, mjestu ili redoslijedu upotrebe simbola strane države zajedno sa simbolima RS. Upotreba sintagmi iz osporene odredbe "mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa", odnosno "država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe" dovoljna je Ustavnom sudu da zaključi da se simboli stranih država ne bi upotrebljavali isključivo u uobičajene protokolarne svrhe, već da bi se oni trajno koristili zajedno sa simbolima RS. U tom pogledu Ustavni sud zapaža da član 1 Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisuje da se zakonom uređuje upotreba zastave, grba i himne RS, što ukazuje da entitetski zakonodavac po zakonu odlučuje isključivo o upotrebi simbola RS, a nikako o upotrebi simbola strane države, osim isključivo u protokolarne svrhe, kako je ukazano u tački 34 ove odluke. Zakonom o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne mogle bi se na svim mjestima na kojima se po zakonu upotrebljavaju zastava, grb i himna RS upotrebljavati zastava, grb i himna strane države. Dakle, simboli strane države mogu se naći na svim obilježjima javnih institucija u RS, NSRS, Vladi RS, na javnim ustanovama, pečatima itd. Pri tome, spornom odredbom nisu precizirani bilo kakvi uslovi za upotrebu simbola stranih država, što znači da jednom postavljeni simboli stranih država mogu ostati trajno na institucijama, pečatima i drugim službenim oznakama. Samim tim omogućava se kontinuirana upotreba simbola stranih država bez jasne svrhe, čime se ostavlja prostor za selektivnu, proizvoljnu i politički motivisanu praksu, što per se narušava državnost, suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine, odnosno ustavna načela na kojima egzistira Bosna i Hercegovina. 36. Ustavni sud podsjeća da je u alineji 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine ustanovljena opredijeljenost Bosne i Hercegovine za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost u skladu s međunarodnim pravom. Ustavni sud podsjeća da se u Trećoj djelimičnoj odluci broj U-5/98, odlučujući o ustavnosti određenih odredbi Preambule Ustava RS, bavio normativnim značajem načela proklamovanih u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine. U vezi s tim, Ustavni sud je toj odluci, slijedeći stavove iz Druge djelimične odluke broj U-5/98 i Odluke broj U-1/98, između ostalog, zaključio da se "[…] ‘normativno značenje’ Preambule Ustava BiH ne može svesti na ‘pomoćnu metodu’ u tumačenju tog istog ustava. […] Budući da svaka odredba ustava entiteta mora biti konzistentna s Ustavom BiH, uključujući i Preambulu ovog ustava, odredbe Preambule pružaju pravnu osnovu za preispitivanje svih normativnih akata nižeg reda u odnosu na Ustav BiH […]. Odredbe preambule onda nisu samo opisne, već im je takođe data moćna normativna snaga, te one predstavljaju valjan standard za sudsku kontrolu Ustavnog suda". Dalje, Ustavni sud je u tom predmetu naveo da "član I/1. Ustava BiH očigledno ustanovljuje činjenicu da jedino Bosna i Hercegovina nastavlja ‘svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modifikovanom ovim ustavom’, a da su entiteti podređeni suverenitetu Bosne i Hercegovine" (vidi Ustavni sud, Treća djelimična odluka broj U-5/98 . od 1. septembra 2000. godine, tač. 24−30). Stav iz ove odluke o normativnom karakteru načela iz Preambule Ustavni sud je reafirmisao i u svojoj naknadnoj praksi Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H (vidi, inter alia , Ustavni sud, odluke br. U-4/05 od 22. aprila 2005. godine, tačka 25 i U-1/11 od 13. jula 2013. godine, tačka 71). Dakle, Ustavni sud je u svojoj praksi utvrdio da načela koja su sadržana u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine imaju normativno značenje i predstavljaju pravni osnov za preispitivanje svih normativnih akata nižeg ranga od Ustava Bosne i Hercegovine. 37. Ustavni sud takođe smatra da je važno naglasiti da je odredba člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj je Bosna i Hercegovina "demokratska država", neraskidivo povezana s alinejom 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine kojom je izražena opredijeljenost za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost države u skladu s međunarodnim pravom. Dakle, pojam "demokratska država" ne može se posmatrati izolovano, već mora da se tumači u kontekstu osnovnih obilježja svake demokratske države na kojima počiva i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Stoga, Ustavni sud smatra da upravo ova ustavna načela potvrđuju da nijedan entitet ili organ vlasti nema ustavno ovlašćenje da donosi bilo koje akte kojima se dovodi u pitanje "suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine" jer se time krše odredbe člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i alineje 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 38. Ustavni sud zapaža da propisivanje upotrebe obilježja stranih država može dovesti u pitanje poštovanje navedenih ustavnih načela ukoliko se ostavlja prostora da se njihovom primjenom upućuje na suverenitet drugačiji od onog koji pripada Bosni i Hercegovini. Naime, Ustavni sud zapaža da pitanje upotrebe obilježja stranih država može da dovede u pitanje poštovanje navedenih ustavnih načela. Ustavni sud naglašava da su obilježja poput amblema i himne vrlo važna jer ta obilježja odražavaju ustavni poredak i pravnu strukturu države. Ovo je opšte pitanje koje nije ograničeno na to da li akti u pogledu stranih obilježja odgovaraju zakonima odnosno odlukama države ili entiteta. Ustavni sud zapaža da je članom I/6. Ustava Bosne i Hercegovine propisano da će BiH imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština BiH i potvrdi Predsjedništvo BiH. Državnim zakonima o zastavi, grbu i himni Parlamentarna skupština BiH propisala je izgled, oblik i sadržaj simbola BiH, što je potvrdilo Predsjedništvo BiH svojom odlukom, u smislu člana I/6. Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-11/19 od 15. jula 2021. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 49/21, tačka 23, dostupna na www.ustavnisud.ba). Zakonima o zastavi, grbu i himni BiH propisano je da BiH ima zastavu, grb i himnu kojima se predstavlja BiH i koji se kao simboli BiH upotrebljavaju u skladu sa zakonom. To znači da samo navedena obilježja mogu predstavljati BiH. Ni Parlamentarna skupština BiH niti entitetski zakonodavci nemaju nadležnost da odobre da obilježja stranih država predstavljaju BiH jer bi to bilo protivno opredijeljenosti "za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH u skladu s međunarodnim pravom". U pogledu entiteta i njihovih administrativnih jedinica treba istaći da zakoni o zastavi, grbu i himni, koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, a kojima se propisuju izgled, oblik i sadržaj simbola BiH te njihova upotreba, u smislu člana III/3.b) Ustava BiH, predstavljaju "odluku institucija BiH" koje su se entiteti i njihove administrativne jedinice dužne pridržavati. 39. U konkretnom slučaju Ustavni sud ukazuje da nije sporno da je NSRS kao entitetsko zakonodavno tijelo ovlašćen da propiše oblik, izgled i sadržaj simbola RS, te način i mjesto njihove upotrebe, kako to propisuje član 1 Zakona o upotrebi zastave, grba i himne. Osim toga, nesporno je da je NSRS ovlašćen da propisuje način na koji će organi i institucije RS isticati simbole strane države. Tu nadležnost je potrebno vršiti u skladu s ustavnom obavezom prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj nezavisnosti BiH. Ustavni sud zapaža da sporna odredba omogućava isticanje obilježja određenih stranih država tako da to očigledno daje na znanje ljudima u BiH da je strana država imala ili još uvijek ima ulogu u pitanjima upravljanja u BiH. Pored toga, može ukazati na odanost entiteta vladi te strane države. Dakle, takva odredba je prima facie suprotna opredijeljenosti entiteta za suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH. Naime, to jednostavno znači da predstavljanje entiteta i njihovih radnji unutar države BiH obilježjima koja nisu utvrđena entitetskim zakonom o zastavi, grbu i himni odnosno državnim zakonom o zastavi, grbu i himni predstavlja povredu člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s alinejom 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Konačno, Ustavni sud se poziva na citiranu Treću djelimičnu odluku broj U-5/98 u kojoj je ispitivao odredbe iz Preambule Ustava RS i u kojima su se navodili suverenitet i državna samostalnost entiteta RS, te svestrano i tijesno povezivanje entiteta RS s drugim državama srpskog naroda. Ustavni sud je u tački 32 odluke zaključio da takve odredbe iz preambule entitetskog ustava krše "član I/1. u vezi sa članom I/3, članom III/2.a) i 5. Ustava BiH koje garantuju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine". Osim toga, upotreba modifikacije "država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe" otvorila bi mogućnost selektivne upotrebe obilježja stranih država koja bi mogla da bude diskriminišuća u odnosu na specifičnu ustavnu strukturu BiH. Stoga, Ustavni sud zaključuje da Zakon o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s alinejom 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 40. Odlučujući o djelovanju odluke Ustavnog suda, u skladu sa članom 61 st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne prestaje da važi od dana objavljivanja tog zakona u "Službenom glasniku Republike Srpske" ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25 od 24. januara 2025. godine).

Ostali navodi

41. Konačno, Ustavni sud zapaža da je podnosilac zahtjeva osporio ustavnost Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne i s aspekta čl. I/1, I/3, I/6, II/3, te člana II/4. u vezi sa članom 1.1 i 2.a) i c) Međunarodne konvencije, zatim čl. II/5, II/6, III/2.a), c) i d), VI/5. i Aneksa II uz Ustav Bosne i Hercegovine tačka 2 Kontinuitet pravnih propisa. Međutim, Ustavni sud S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. smatra da, s obzirom na već usvojene zaključke, nema potrebe posebno ispitivati te navode.

VII. Zaključak

42. Ustavni sud zaključuje da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne kojim je propisana upotreba zastave, grba i himne strane države uz zastavu, grb i himnu RS, na način na koji je to propisano, nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s alinejom 6 Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 43. Na osnovu člana 59 st. (1) i (2), člana 61 st. (1), (2) i (3) i člana 64 stav (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 44. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-2/25** , rješavajući zahtjev **Denisa Bećirovića,** **člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine** , na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 61. st. (1), (2) i (3) i člana 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu **Denisa Bećirovića, člana** **Predsjedništva Bosne i Hercegovine** , za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25), utvrđuje se da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25) nije u saglasnosti s odredbama čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 61. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25) stavlja se van snage i prestaje važiti od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske" ("Službeni glasnik RS" broj 4/25 od 24. januara 2025. godine). Na osnovu člana 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, prestaje pravno djelovanje Odluke o privremenoj mjeri broj U-2/25 od 12. februara 2025. godine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod

1. Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 3. februara 2025. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25). Podnosilac zahtjeva smatra da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, i to čl. I/1, I/2, I/3, I/6, II/3, II/5, II/6, III/2.a), III/3.b), VI/5, te članom II/4. u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (u daljnjem tekstu: Međunarodna konvencija) iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II uz Ustav Bosne i Hercegovine, tačka 2. Kontinuitet pravnih propisa. Podnosilac zahtjeva je istovremeno zatražio donošenje privremene mjere kojom bi se Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne privremeno stavio van pravne snage.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Odlukom o privremenoj mjeri broj U-2/25 od 12. februara 2025. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne do konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu. 3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: NSRS) zatraženo je 3. februara 2025. godine da dostavi odgovor na zahtjev. NSRS u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na zahtjev.

III. Zahtjev a) Navodi iz zahtjeva

4. Podnosilac zahtjeva navodi da je NSRS 4. jula 2024. godine usvojio Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, uz zaključak da se u roku od 30 dana provede javna rasprava u vezi s Nacrtom tog zakona. U vezi s tim, navedeno je da je javna rasprava provedena u pet općina i gradova u entitetu Republika Srpska (u daljnjem tekstu: RS) u prisustvu predlagača osporenog zakona predsjednika NSRS, predstavnika vlasti iz vladajuće koalicije, pojedinih pripadnika lokalnih i gradskih vlasti, boračkih organizacija u RS, te uz učešće malog broja građana uglavnom srpske nacionalnosti. Predsjednik NSRS je kao predlagač zakona u obrazloženju Prijedloga zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, između ostalog, naveo: "Razlozi za podnošenje ovog prijedloga jeste omogućavanje isticanja zastava i grbova i izvođenje himni stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe. Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda i ostalih građana, njihove kulture i tradicije, afirmira poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima." 5. NSRS je 5. novembra 2024. godine usvojio Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u predloženom tekstu. Međutim, taj zakon nije dobio saglasnost Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda, već je Klub delegata podnio zahtjev za zaštitu vitalnog interesa bošnjačkog naroda. Ustavni sud RS je utvrdio da Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije povrijeđen nacionalni interes bošnjačkog naroda. Konačno, Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je 24. januara 2025. godine objavljen u "Službenom glasniku RS" tako da je na pravnu snagu stupio 1. februara 2025. godine. 6. Podnosilac zahtjeva smatra da je stvarni razlog za donošenje osporenog zakona sadržan u "višekratnoj javno publiciranoj namjeri vlasti u entitetu Republika Srpska koje posebno i javno prezentira Predsjednik NSRS, koji je i predlagač spornog zakona, da će ovim zakonskim aktom biti Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H dozvoljeno da grb Nemanjića bude u upotrebi u svim institucijama i ministarstvima u Vladi RS, kancelarijama, općinama i da se himna ''Bože pravde'' izvodi na svim manifestacijama, po zakonu". U vezi sa stupanjem na snagu Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, podnosilac zahtjeva je podsjetio na "trijumfalnu" izjavu predsjednika NSRS: "[o] sada ćemo ova obilježja mnogo češće viđati u upotrebi u javnim prostorima i institucijama Republike Srpske." Podnosilac zahtjeva ukazuje da takva izjava nosioca javne vlasti u RS govori da je stvarna svrha Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne političke prirode jer se takvim zakonskim rješenjem omogućava upotreba državnih simbola Republike Srbije u institucijama i na javnim događajima u RS. To, kako navodi podnosilac zahtjeva, u osnovi predstavlja politički pritisak, ali i "svaki drugi pritisak na građane Bosne i Hercegovine [u daljnjem tekstu: BiH] nesrpske nacionalnosti koji žive na ovim prostorima, a posebno na povratnike u RS, te pritisak na institucije BiH koji narušava ustavnopravni okvir BiH". Stoga, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, donošenjem Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne krše se odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, i to član I/2. i I/6, te imperativne norme o upotrebi simbola države BiH koji su uređeni posebnim zakonima, prema kojima nepoštovanje himne, grba i zastave BiH nije samo neustavno već povlači i odgovornost. 7. Podnosilac zahtjeva dalje smatra da vlast u RS zloupotrebljava ustavom utvrđeno pravo entitetā da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama. Takvo postupanje vlasti u RS u suprotnosti je s Preambulom Ustava Bosne i Hercegovine, članom I/1, članom III/2.a) o nadležnostima entiteta, te stavovima Ustavnog suda iznesenim u konačnim i obavezujućim odlukama ( U-5/98, U-10/04, U- 9/05 i U-5/06 ). Podnosilac zahtjeva se posebno osvrnuo na Odluku Ustavnog suda broj U-4/04 od 31. marta 2006. godine (objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 47/06, dostupna na www.ustavnisud.ba) kojom je Ustavni sud utvrdio neustavnost čl. 2. i 3. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u dijelu kojim je propisano da se zastavom, grbom i himnom "predstavlja državnost Republike Srpske" i u dijelu kojim je propisano da se simboli RS upotrebljavaju "u skladu s moralnim normama srpskog naroda". Podnosilac zahtjeva navodi da se uporednom analizom forme i sadržaja spornog zakona može zaključiti da se zapravo radi o istom Zakonu o upotrebi zastave, grba i himne iz 1993. godine, koji je Ustavni sud ispitao i utvrdio da pojedine odredbe tog zakona nisu u saglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine. Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je stoga očito suprotan Odluci Ustavnog suda broj U-4/04, što predstavlja očigledno kršenje člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. 8. Uprkos tome, kako navodi podnosilac zahtjeva, vlast u RS Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne na isti način kao zvanično obilježje RS uvodi i koristi grb Nemanjića (dvoglavi orao s krunom) i himnu "Bože pravde" iako je te simbole Ustavni sud ukinuo i stavio van pravne snage jer je zaključio da su diskriminirajući u odnosu na Bošnjake i Hrvate, kao i ostale građane u BiH i RS. Podnosilac zahtjeva smatra da opetovanim donošenjem istog neustavnog zakona vlast u RS nastoji vratiti u upotrebu zastavu, grb i himnu "strane" države Republike Srbije pozivajući se na Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa RS sa "stranim" državama s kojima "pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko ili tradicionalno naslijeđe". Za podnosioca zahtjeva je takvo postupanje prima facie suprotno članu III/1, III/2.a) i d) i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva navodi da vlast u RS naizgled općom pravnom normom iz Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne zapravo pokušava stvoriti privid o tome da se uz simbole RS uvodi mogućnost upotrebe simbola bilo koje države, što je netačno. U vezi s tim, podnosilac zahtjeva tvrdi da osporena pravna norma predstavlja obavezu i pravilo ponašanja svih subjekata u RS. 9. Podnosilac zahtjeva smatra da će se Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne grb Nemanjića i himna "Bože pravde" obavezno isticati i izvoditi kao zvanična obilježja RS, kako je predsjednik NSRS u svojoj izjavi naveo (vidi tačku 6. ove odluke). Dalje, podnosilac zahtjeva navodi da će sve institucije u RS biti dužne da se ponašaju u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, te da bi svako suprotno ponašanje predstavljalo delikt i izazvalo pravne posljedice u vidu prinudnih mjera. To bi, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, u multietničkoj BiH i u multietničkom entitetu RS kao sastavnom dijelu BiH izazvalo dodatne nejednakosti među ljudima, te tenzije, ali i nastavak dominacije srpskog naroda nad ostalim, nesrpskim stanovništvom. Na taj način, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, vlast u RS "namjerno, planski i sistematski nastavlja politiku agresivnog nacionalizma koju su provodili u ratu u nastojanju ostvarivanja velikodržavnog projekta, između ostalog, razgradnjom i podjelom BiH". Podnosilac zahtjeva smatra da uporište za takvo djelovanje u miru vlasti RS nalaze u iskrivljenom i pogrešnom tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine vodeći etnopolitiku kojom u miru nastoje ostvariti nedovršene ratne ciljeve. Očigledan dokaz za to, kako podnosilac zahtjeva tvrdi, vidljiv je u donošenju Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne kojim vlast u RS provodi zaključke NSRS od 2. jula 2024. godine o obaveznom provođenju zaključaka, stavova i ciljeva iz Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda, koju je usvojio Svesrpski sabor srpskog naroda Republike Srbije i RS u Beogradu u junu 2024. godine. Neki od ukupno zaključaka Deklaracije tiču se nastavka obilježavanja neustavnog 9. januara kao Dana nastanka RS i krsne slave, odluke da himna "Bože pravde" predstavlja svesrpsku himnu te da dvoglavi orao Nemanjića predstavlja svesrpski grb. 10. Podnosilac zahtjeva navodi da je Republika Srbija jedina "strana" i susjedna država s kojom RS ima zaključen Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, koji je potpisan 26. septembra 2006. godine. Dalje, podnosilac zahtjeva navodi da je RS, nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine i nakon uspostavljanja Parlamentarne skupštine BiH u septembru 1996. godine, zaključila više sporazuma sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (u daljnjem tekstu: SRJ), donijela više propisa o reguliranju nekih pitanja, uredbi, protokola, kao i Sporazum s Vladom Republike Crne Gore, bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, što izlazi van ustavnog okvira. U vezi s tim, podnosilac zahtjeva se pozvao na mišljenje Evropske komisije za demokratiju putem prava koja je na zahtjev Ureda visokog predstavnika za BiH ispitala ustavnost određenog broja sporazuma koje su, između ostalih, zaključile vlasti u RS sa SRJ. Podnosilac zahtjeva smatra da se sklapanjem takvih sporazuma dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet države BiH, te da se radi o planskom, sistemskom i namjernom provođenju velikodržavne politike susjedne države Republike Srbije prema BiH putem vlasti u RS kao "izvođača" te politike. Sve te aktivnosti su suprotne međunarodnom pravu, ali i Dejtonskom mirovnom sporazumu i obavezama Republike Srbije kao strane u "tragičnom sukobu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine". Osporenim Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, uz upotrebu simbola RS, uvode se S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. simboli (grb, zastava i himna) strane države Republike Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine kao suverene i međunarodno priznate države, što je suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i međunarodnom pravu. Podnosilac zahtjeva smatra da se Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ne doprinosi zaštiti identiteta konstitutivnih naroda, ostalih građana, njihove kulture i tradicije, niti se afirmira poštovanje ljudskih prava u RS. Suprotno tome, kako navodi podnosilac zahtjeva, jednostrano, voljom većine u NSRS okupljene oko vladajuće stranke SNSD, u kojoj su u apsolutnoj većini pripadnici srpskog naroda, promovira se nejednakost i diskriminacija konstitutivnih naroda i ostalih građana. Podnosilac zahtjeva navodi da se osporenim Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u RS vraćaju simboli koji su doneseni za vrijeme rata u BiH kada je RS, prema tada važećem članu 1. Ustava RS, bila "država srpskog naroda i svih njenih građana", što je suprotno Odluci Ustavnog suda broj U- 5/98-III od 1. jula 2000. godine o konstitutivnosti naroda i o priznavanju prava konstitutivnih naroda na cijeloj teritoriji BiH. Polazeći od toga, podnosilac zahtjeva smatra da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije u saglasnosti sa članom I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, kao ni sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Iako se obaveze iz međunarodnih sporazuma iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine odnose na države članice, podnosilac zahtjeva smatra da se te obaveze, u smislu člana II/1. i II/6. Ustava Bosne i Hercegovine, odnose i na entitete. Podnosilac zahtjeva je ukazao i na praksu entitetskih ustavnih sudova koji su svojim odlukama utvrđivali neusklađenost s entitetskim ustavima u odnosu na izgled simbola pojedinih kantona, općina i gradova zbog prevladavajućeg etničkog načela u korist samo jednog od konstitutivnih naroda. Podnosilac zahtjeva je predložio da se iz svih činjenica i razloga sadržanih u obrazloženju zahtjeva utvrdi neustavnost Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne sa članom I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju podnosioca zahtjeva, zahtjev bi trebalo usvojiti i zbog neprovođenja konačnih odluka Ustavnog suda, opetovanog donošenja propisa koji su suprotni Ustavu Bosne i Hercegovine te nepoštovanja nadležnosti BiH iz člana III/2.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

IV. Relevantni propisi

11. U **Ustavu Bosne i Hercegovine** relevantne odredbe glase: Preambula […] **Opredijeljeni** za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom, […] Član I Bosna i Hercegovina 1. Kontinuitet Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama. 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. 3. Sastav Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu "entiteti"). [...] 6. Simboli Bosna i Hercegovina će imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština i potvrdi Predsjedništvo. Član II Ljudska prava i osnovne slobode 1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. [...] 2. Međunarodni standardi Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. 3. Katalog prava Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: [...] Član III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta [...] 2. Nadležnosti entiteta a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. b) Svaki entitet će pružiti svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, s tim da će finansijske obaveze u koje je ušao jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji. c) Entiteti će ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zaštitu lica pod svojom jurisdikcijom, održavanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje će funkcionisati u skladu sa međunarodno priznatim standardima uz poštovanje međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz člana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajućih mjera. 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija [...] b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. Član VI Ustavni sud [...] 5. Odluke Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. 12. **Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i** **himne** ("Službeni glasnik RS" broj 4/25 od 24. januara 2025. godine) glasi:

Član 1.

U Zakonu o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/93) u članu 8. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi: "Zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe."

Član 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Republike Srpske". 13. **Zakon o upotrebi zastave, grba i himne** ("Službeni glasnik RS" br. 4/93 i 47/06 – odluka USBiH) Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa koji je u službenom glasilu objavljen samo na srpskom jeziku, ali lektoriran na službene jezike u Bosni i Hercegovini. Neslužbeni prečišćeni tekst propisa sačinjen u Ustavnom sudu u relevantnom dijelu glasi:

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se upotreba zastave, grba i himne Republike Srpske.

Član 2.

Zastavom, grbom i himnom Republike Srpske izražava se pripadnost Republici Srpskoj.

Član 3.

Zastava, grb i himna Republike Srpske upotrebljavaju se u skladu s odredbama ovog zakona, javnim poretkom, kao i na način kojim se ne narušavaju ugled i dostojanstvo Republike Srpske.

Član 8.

Ako se zastava ili grb Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno s drugim domaćim ili stranim zastavama, grbovima ili drugim amblemima odnosno znacima – zastava, odnosno grb Republike Srpske stavlja se na počasno mjesto, ako ovim zakonom drugačije nije određeno. Ako se u Republici Srpskoj izvodi himna Republike Srpske i druge strane himne ili svečane pjesme, himna Republike Srpske izvodi se u redoslijedu izvođenja prva, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. II - UPOTREBA ZASTAVE REPUBLIKE SRPSKE

Član 9.

Zastava Republike Srpske vije se: 1) na rezidenciji predsjednika Republike; 2) na određenim objektima na granici Republike Srpske i na drugim objektima u Republici Srpskoj u blizini granice prema posebnim propisima; 3) u drugim slučajevima, pod uvjetima i na način koji su utvrđeni zakonom. Zastava Republike Srpske upotrebljava se kao oznaka na zrakoplovu, brodu ili drugom plovilu, kao i na drugim javnim prijevoznim sredstvima, radi označavanja njihove pripadnosti Republici Srpskoj, pod uvjetom i na način koji su utvrđeni odgovarajućim propisima.

Član 10.

Zastava Republike Srpske ističe se: 1) u dane slava i svetkovina Republike Srpske – na zgradama u kojima su smješteni državni organi u Republici Srpskoj i koje su za vrijeme njihovog trajanja; 2) pri ispraćaju predsjednika Republike iz Republike Srpske i njegovom dočeku pri povratku iz inozemstva u Republiku Srpsku; 3) na prijevozna sredstva koja koristi predsjednik Republike Srpske; 4) u dane žalosti, koje odredi Vlada Republike Srpske, i koje su na pola koplja za vrijeme trajanja žalosti; 5) u drugim slučajevima, pod uvjetima i na način koji su utvrđeni zakonom.

Član 12.

Ako se zastava Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno sa više domaćih ili stranih zastava, zastava Republike Srpske nalazi se, zavisno od načina postavljanja tih zastava: 1) u sredini kruga tako da se jasno vidi – ako su druge zastave poredane ukrug; 2) u sredini polukruga – ako su druge zastave poredane u polukrug; 3) na čelu kolone – ako su druge zastave poredane u koloni; 4) na prvom mjestu u vrsti, odnosno s lijeve strane, sprijeda gledano – ako su druge zastave poredane u vrstu; 5) na čelu grupe – ako su druge zastave poredane u grupu. Ako se zastava Republike Srpske ističe sa drugim zastavama sa ukrštenim kopljima, koplje zastave Republike Srpske mora biti postavljeno naprijed kopalja tih zastava, sprijeda gledano. Ako se zastava Republike Srpske ističe zajedno sa dvije druge zastave, zastava Republike Srpske nalazi se u sredini. Ako se zastava Republike Srpske ističe pored neke druge zastave, ona se uvijek nalazi s lijeve strane, sprijeda gledano. Izuzetno, ako se nalazi na desnoj strani, sprijeda gledano, od zastave strane države ili međunarodne organizacije, ako se ta zastava ističe u Republici Srpskoj prilikom zvanične posjete u Republici Srpskoj prilikom zvanične posjete ovlaštenog predstavnika odnosno države ili organizacije. III - UPOTREBA GRBA REPUBLIKE SRPSKE

Član 15.

Grb Republike Srpske upotrebljava se: 1) u sastavu pečata državnih organa Republike Srpske, prema propisima o tim pečatima; 2) u sastavu štambilja državnih organa prema propisima o tim štambiljima; 3) u službenim natpisima državnih organa istaknutim na zgradama u kojima su oni smješteni u Republici Srpskoj; 4) na objektima kojima se obilježava granica Republike Srpske i drugim objektima u Republici Srpskoj u blizini granice prema posebnim propisima; 5) u drugim slučajevima, pod uvjetima i na način koji su utvrđeni zakonom.

Član 16.

Grb Republike Srpske može se upotrijebiti: 1) na zgradama u kojima su smješteni državni organi u Republici Srpskoj, kao i u svečanim prostorijama tih organa; 2) na zgradama u kojima se nalaze prostorije diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Srpske u inozemstvu, na razglednici rukovodioca tog predstavništva i na prijevoznim sredstvima koja on lično koristi u vršenju službene djelatnosti, u skladu s odgovarajućim međunarodnim ugovorima, propisima i običajima zemlje u kojoj se S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. predstavništvo nalazi, odnosno pravilima praksom međunarodne organizacije pri kojoj je predstavništvo; 3) prilikom međunarodnih susreta, takmičenja i drugih skupova (političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i dr.) na kojima Republika Srpska učestvuje ili je prezentirana, u skladu s pravilima i praksom održavanja takvih skupova; 4) na vojnim i pomorskim zastavama Republike Srpske i komandnim i zastavama, prema propisima o ustanovljenju tih zastava; 5) na zrakoplovima, brodovima ili drugim plovilima, kao i na drugim javnim prijevoznim sredstvima pod uvjetima i na način koji su utvrđeni odgovarajućim propisima; 6) na zvaničnim pozivnicama, čestitkama i sličnim aktima, koje koriste: predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik Vlade Republike Srpske, pod uvjetima i na način koji se uređuju njihovim, kao i rukovodioci diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Srpske u inozemstvu; 7) u drugim slučajevima, ako njegova upotreba nije u suprotnosti s odredbama ovog zakona.

Član 18.

Ako se grb Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno s drugim grbovima ili drugim sličnim simbolima, grb Republike Srpske nalazi se, zavisno od načina postavljanja tih grbova, odnosno amblema: 1) u sredini kruga tako da se jasno vidi – ako su drugi grbovi i amblemi poredani ukrug; 2) u sredini polukruga – ako su drugi grbovi i amblemi poredani u polukrug; 3) na čelu kolone – ako su drugi grbovi i amblemi poredani u koloni; 4) na prvom mjestu u vrsti, odnosno s lijeve strane, sprijeda gledano – ako su drugi grbovi i amblemi poredani u vrsti; 5) na čelu grupe – ako su drugi grbovi i amblemi raspoređeni u grupe; 6) na desnoj strani, sprijeda gledano, od grba strane države ili međunarodne organizacije – ako se taj grb ističe u Republici Srpskoj prilikom zvanične posjete ovlaštenog predstavnika odnosne države ili organizacije. IV - IZVOĐENJE HIMNE REPUBLIKE SRPSKE

Član 19.

Himna Republike Srpske izvodi se: 1) prilikom polaganja vijenca na vojna groblja, grobove palih boraca i druga slična mjesta od strane od zvaničnih predstavnika Republike Srpske; 2) pri ispraćaju predsjednika Republike Srpske iz Republike Srpske u zvaničnu posjetu stranoj državi i pri njegovom povratku u Republiku Srpsku; 3) pri zvaničnom dolasku u Republiku Srpsku odnosno pri ispraćaju iz Republike Srpske šefa strane države ili ovlaštenog predstavnika međunarodne organizacije; 4) u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Član 20.

Himna Republike Srpske može se izvoditi: 1) na proslavama, političkim skupovima, paradama i drugim svečanostima kojima se zvanično obilježavaju događaji od značaja za jedinice oružanih snaga Republike Srpske, građane Republike Srpske; 2) prilikom međunarodnih susreta, takmičenja i drugih skupova (političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i dr.) na kojima Republika Srpska zvanično učestvuje ili je reprezentirana, u skladu s pravilima i praksom održavanja takvih skupova; 3) na pogrebu zaslužnih ličnosti koje su građani Republike Srpske kad im se od strane Republike Srpske ukazuje posebna počast; 4) u drugim slučajevima, ako njena upotreba nije u suprotnosti s odredbama ovog zakona.

Član 22.

Ako himnu Republike Srpske treba izvesti u Republici Srpskoj zajedno s himnom strane države ili svečanom pjesmom međunarodne ili druge strane organizacije, izvodi se prvo himna strane države ili svečana pjesma međunarodne ili druge strane organizacije, a zatim himna Republike Srpske. Ako himna Republike Srpske treba da se izvede zajedno sa svečanom pjesmom organa, organizacija ili zajednice u Republici Srpskoj, izvodi se prvo himna Republike Srpske. 14. **Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 1/98, 19/01, 23/04 i 11/23 – odluka USBiH) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2.

Zastavom Bosne i Hercegovine predstavlja se Bosna i Hercegovina i zastava se ističe kao simbol Bosne i Hercegovine.

Član 5.

Zastava Bosne i Hercegovine se službeno ističe na nivou države Bosne i Hercegovine na slijedeći način: […] Zvanično isticanje zastave u entitetima i nezvanična upotreba zastave regulisat će se posebnim zakonom. 15. **Zakon o grbu Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 8/98, 19/01 i 23/04) u relevantnom dijelu glasi:

Član 2.

Grbom Bosne i Hercegovine predstavlja se Bosna i Hercegovina i grb se ističe kao simbol Bosne i Hercegovine.

Član 9.

1. Grb Bosne i Hercegovine se zvanično ističe i koristi na sljedeći način: […] 2. U svim slučajevima navedenim u prethodnom stavu, neće moći bit izložen nijedan drugačiji grb iz Bosne i Hercegovine zajedno sa ovim grbom Bosne i Hercegovine. 16. **Zakon o državnoj himni Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 19/01 i 17/04) u relevantnom dijelu glasi:

Član 1.

Ovim zakonom utvrđuje se Državna himna Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: himna) i određuje njena upotreba kao simbola Države.

Član 5.

Himna će se izvoditi: […] 4. U drugim prilikama u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine.

V. Dopustivost

17. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. Pravila Ustavnog suda. 18. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav. a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to: Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. 19. Član 19. Pravila Ustavnog suda u relevantnom dijelu glasi: Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje; 20. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što upućuje na zaključak da je zahtjev podnio ovlašteni subjekt, u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-15/21 od 14. jula 2022. godine, tačka 23. s daljnjim referencama, dostupna na www.ustavnisud.ba). Ustavni sud također zapaža da se zahtjevom traži ocjena usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, odredbama Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II uz Ustav Bosne i Hercegovine tačka 2. Kontinuitet pravnih propisa, iz čega slijedi da nesporno postoji nadležnost Ustavnog suda za odlučivanje. Osim toga, Ustavni sud smatra da ne postoje drugi razlozi nedopustivosti iz člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Stoga, Ustavni sud smatra da su ispunjeni uvjeti za razmatranje merituma predmeta.

VI. Meritum

21. Ustavni sud zapaža da se zahtjevom pokreće pitanje usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne sa čl. I/1, I/2, I/3, I/6, II/3, II/5, II/6, III/2.a), c) i d), III/3.b), VI/5, te članom II/4. u vezi sa članom 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II uz Ustav Bosne i Hercegovine tačka 2. Kontinuitet pravnih propisa. 22. Podnosilac tvrdi da vlast u RS osporenim Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne uvodi simbole Republike Srbije, tj. grb Nemanjića (dvoglavi orao s krunom) i himnu "Bože pravde", iako je te simbole Ustavni sud ukinuo i stavio van pravne snage jer je zaključio da su diskriminirajući u odnosu na Bošnjake i Hrvate, kao i ostale građane u BiH i RS. U vezi s tom tvrdnjom Ustavni sud će ukazati na svoju praksu.

Praksa Ustavnog suda

23. Ustavni sud podsjeća da je u Djelimičnoj odluci broj U-4/04, na koju se podnosilac pozvao, ispitivao ustavnost entitetskih zakona o upotrebi zastave, grba i himne. U navedenoj odluci Ustavni sud je prilikom odlučenja, između ostalog, imao u vidu tadašnji izgled grba RS, koji je kao grb Republike Srbije, tj. grb Nemanjića, bio predstavljen dvoglavim bijelim orlom s krunom iznad glave, te tadašnji tekst himne RS. Ustavni sud je nakon detaljne analize tadašnjih simbola RS zaključio da oni ističu historijsko, kulturno i tradicionalno obilježje isključivo srpskog naroda. Ustavni sud je u toj odluci naveo: "[...] kada su u pitanju simboli Republike Srpske, radi (se) o zvaničnim simbolima jedne teritorijalne jedinice koja ima status ''entiteta'', koji predstavljaju ustavnu kategoriju i, kao takvi, moraju predstavljati i sve građane Republike Srpske kojima i sam Ustav Republike Srpske priznaje jednaka prava. Ti simboli nalaze se na svim obilježjima javnih institucija u Republici Srpskoj, u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na javnim ustanovama itd., dakle, to nisu lokalni simboli jednog naroda koji treba da odražavaju kulturno i historijsko naslijeđe samo tog naroda, nego se radi o zvaničnim simbolima multinacionalnog entiteta koji, stoga, moraju i odražavati takav karakter entiteta [...]" ( op. cit., U-4/04 , tač. 128−147). Shodno tome, Ustavni sud je zaključio da odredbe čl. 2. i 3. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS u dijelu koji glasi "predstavlja državnost Republike Srpske" i "u skladu sa moralnim normama srpskog naroda" nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da iz navedene odluke jasno proizlazi da entitetski simboli ne mogu odražavati kulturološko, historijsko i tradicionalno naslijeđe samo jednog naroda. To potvrđuje i činjenica da je Ustavni sud RS svojim odlukama br. UV-4/07 od 25. jula 2007. godine i U-3/08 od 22. decembra 2008. godine utvrdio da je povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda u odnosu na tekst himne i izgled grba RS. Ustavni sud podsjeća da su grb i himna RS nakon odluka entitetskog ustavnog suda izmijenjeni. 24. Stoga, Ustavni sud naglašava da bi ponovno uvođenje istih/sličnih simbola u RS koji bi odražavali isključivo kulturološko, historijsko i tradicionalno naslijeđe samo srpskog naroda, te upotreba takvih simbola predstavljali direktno kršenje člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. 25. Međutim, osporena odredba Zakona o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne (vidi tačku 12. ove odluke – Relevantni propisi) glasi: "Zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe". Stoga, Ustavni sud zapaža da osporenim Zakonom o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nisu izmijenjeni simboli RS, pa Ustavni sud nije u prilici da eventualno ispituje ustavnost (novog) izgleda i sadržaja zastave, grba i himne RS u kontekstu diskriminacije na koju podnosilac zahtjeva posebno ukazuje. 26. U kontekstu navoda podnosioca zahtjeva u odnosu na "grb Nemanjića" (dvoglavi orao s krunom) i "himnu Bože pravde", što su sve zvanični simboli Republike Srbije, Ustavni sud posebno naglašava da nije ovlašten da ispituje ustavnost izgleda i sadržaja simbolā stranih država koje je strana država odredila u skladu sa svojim ustavom i zakonima. 27. Shodno tome, Ustavni sud smatra da se u ovome predmetu otvara pitanje usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s vladavinom prava iz člana I/2. i obavezama entiteta da poštuju ustav i odluke institucija BiH iz člana III/3.b) Ustava Bosne Hercegovine. Isto tako, iako se podnosilac zahtjeva nije eksplicitno pozvao na alineju 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra da bi zahtjev trebalo ispitati i u vezi s načelima koja su proklamirana u toj odredbi. U vezi s tim, Ustavni sud napominje da nema pravo da ex officio pokreće postupak, ali činjenični supstrat zahtjeva ili apelacije može podvesti pod bilo koje pravo (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-23/18 od 5. jula 2019. godine, tačka 17, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). 28. Alineja 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine glasi: S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom, 29. Član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. 30. Član III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. 31. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine tumačio tako da sadrži načelo vladavine prava. Ustavni sud naglašava da načelo vladavine prava podrazumijeva da svi zakoni, drugi propisi, kao i postupci nosilaca vlasti moraju biti u skladu s ustavom. Osim toga, to načelo zahtijeva da svi entitetski i kantonalni ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s ustavnim načelima. To dalje znači da pravni sistem počiva na hijerarhiji pravnih akata, počevši od ustava kao najvišeg pravnog akta pa do podzakonskih akata (vidi, između ostalih, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-21/16 od 1. juna 2017. godine, tačka 19, dostupna na www.ustavnisud.ba). 32. Ustavni sud također podsjeća da je u svojoj praksi već zauzeo jasan stav o ustavnoj obavezi poštovanja državnih zakona. Ustavni sud je naveo da "donošenje entitetskih zakona suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih zakona, u smislu odredbi člana III/3.b) Ustava BiH, te da se obaveze koje nameću državni zakoni moraju poštovati" (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-14/04 od 29. oktobra 2010. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 23/05). U tom pogledu Ustavni sud ukazuje na svoju dobro utvrđenu praksu prema kojoj do povrede člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući i načela vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, može doći ukoliko zakoni entiteta nisu usklađeni s državnim zakonom koji u relevantnoj oblasti sadrži takav zahtjev (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U-2/11 od 27. maja 2011. godine, U-4/12 od 26. maja 2012. godine, U-26/13 od 26. marta 2015. godine, U- 11/15 od 6. aprila 2016. godine, U-17/22 od 1. i 2. decembra 2022. godine, U-22/18 od 5. jula 2019. godine, U-10/21 od 2. decembra 2021. godine, U-9/22 od 26. maja 2022. godine, U- 3/21 od 28. septembra 2023. godine, U-2/24 od 30. maja 2024. godine i U-12/24 od 19. septembra 2024. godine, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 33. Ustavni sud zapaža da se spornom dopunom zakona dozvoljava da se uz simbole RS ističu i simboli "stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno naslijeđe". 34. Ustavni sud podsjeća da je isticanje simbola druge države uobičajena praksa pri zvaničnim posjetama stranih dužnosnika nekoj državi, zatim na međunarodnim skupovima, sportskim događajima i sličnim prigodama koje imaju međunarodni karakter. Upotreba simbola strane države u takve svrhe je protokolarna i posebno je propisana zakonima i drugim aktima. Takve odredbe sadrži i Zakon o upotrebi zastave, grba i himne (vidi tačku 13. ove odluke – Relevantni propisi). U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da član 8. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisuje način upotrebe simbola RS kada se oni ističu zajedno s drugim domaćim ili stranim simbolima. Tako je stavom 2. člana 8. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisano da se zastava i grb RS stavljaju na počasno mjesto ukoliko se ističu s "domaćim ili stranim zastavama, grbovima i drugim amblemima". Stav 3. člana 8. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisuje redoslijed izvođenja himne RS i druge strane himne kada se one izvode na teritoriji RS. Odredbe čl. 12, 18. i 22. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne zapravo detaljnije propisuju način i mjesto isticanja odnosno izvođenja simbola RS zajedno sa simbolima strane države. Dakle, sve navedene odredbe propisuju način upotrebe simbola RS kada se oni upotrebljavaju sa simbolima strane države pri zvaničnim posjetama stranih dužnosnika, zatim na međunarodnim skupovima, sportskim događajima i sličnim prigodama koje imaju međunarodni karakter. Prema tome, Ustavni sud smatra da se odredbe navedenih članova Zakona o upotrebi zastave, grba i himne odnose na protokolarna ili tehnička pitanja u vezi s povremenom i privremenom upotrebom simbola RS zajedno sa simbolima bilo koje strane države. 35. Međutim, Ustavni sud zapaža da se iz sadržaja Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne ne može izvesti zaključak da je svrha donošenja sporne odredbe protokolarna upotreba simbola, niti da se radi o tehničkom pitanju upotrebe simbola RS kada se oni ističu zajedno sa simbolima stranih država, odnosno načinu, mjestu ili redoslijedu upotrebe simbola strane države zajedno sa simbolima RS. Upotreba sintagmi iz osporene odredbe "mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa", odnosno "država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno naslijeđe" dovoljna je Ustavnom sudu da zaključi da se simboli stranih država ne bi upotrebljavali isključivo u uobičajene protokolarne svrhe, već da bi se oni trajno koristili zajedno sa simbolima RS. U tom pogledu Ustavni sud zapaža da član 1. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisuje da se zakonom uređuje upotreba zastave, grba i himne RS, što ukazuje da entitetski zakonodavac po zakonu odlučuje isključivo o upotrebi simbola RS, a nikako o upotrebi simbola strane države, osim isključivo u protokolarne svrhe, kako je ukazano u tački 34. ove odluke. Zakonom o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne mogle bi se na svim mjestima na kojima se po zakonu upotrebljavaju zastava, grb i himna RS upotrebljavati zastava, grb i himna strane države. Dakle, simboli strane države mogu se naći na svim obilježjima javnih institucija u RS, NSRS, Vladi RS, na javnim ustanovama, pečatima itd. Pri tome, spornom odredbom nisu precizirani bilo kakvi uvjeti za upotrebu simbola stranih država, što znači da jednom postavljeni simboli stranih država mogu ostati trajno na institucijama, pečatima i drugim službenim oznakama. Samim tim omogućava se kontinuirana upotreba simbola stranih država bez jasne svrhe, čime se ostavlja prostor za selektivnu, proizvoljnu i politički motiviranu praksu, što per se narušava državnost, suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine, odnosno ustavna načela na kojima egzistira Bosna i Hercegovina. 36. Ustavni sud podsjeća da je u alineji 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine ustanovljena opredijeljenost Bosne i Hercegovine za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost u skladu s međunarodnim pravom. Ustavni sud podsjeća da se u Trećoj djelimičnoj odluci broj U-5/98, Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H odlučujući o ustavnosti određenih odredbi Preambule Ustava RS, bavio normativnim značajem načela proklamiranih u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine. U vezi s tim, Ustavni sud je toj odluci, slijedeći stavove iz Druge djelimične odluke broj U-5/98 i Odluke broj U-1/98, između ostalog, zaključio da se "[…] ''normativno značenje'' Preambule Ustava BiH ne može svesti na ''pomoćnu metodu'' u tumačenju tog istog ustava. […] Budući da svaka odredba ustava entiteta mora biti konzistentna s Ustavom BiH, uključujući i Preambulu ovog ustava, odredbe Preambule pružaju pravnu osnovu za preispitivanje svih normativnih akata nižeg reda u odnosu na Ustav BiH […]. Odredbe preambule onda nisu samo opisne, već im je također data moćna normativna snaga, te one predstavljaju valjan standard za sudsku kontrolu Ustavnog suda". Dalje, Ustavni sud je u tom predmetu naveo da "član I/1. Ustava BiH očigledno ustanovljuje činjenicu da jedino Bosna i Hercegovina nastavlja ''svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom'', a da su entiteti podređeni suverenitetu Bosne i Hercegovine" (vidi Ustavni sud, Treća djelimična odluka broj U-5/98 . od 1. septembra 2000. godine, tač. 24−30). Stav iz ove odluke o normativnom karakteru načela iz Preambule Ustavni sud je reafirmirao i u svojoj naknadnoj praksi (vidi, inter alia , Ustavni sud, odluke br. U-4/05 od 22. aprila 2005. godine, tačka 25. i U-1/11 od 13. jula 2013. godine, tačka 71). Dakle, Ustavni sud je u svojoj praksi utvrdio da načela koja su sadržana u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine imaju normativno značenje i predstavljaju pravni osnov za preispitivanje svih normativnih akata nižeg ranga od Ustava Bosne i Hercegovine. 37. Ustavni sud također smatra da je važno naglasiti da je odredba člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj je Bosna i Hercegovina "demokratska država", neraskidivo povezana s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine kojom je izražena opredijeljenost za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost države u skladu s međunarodnim pravom. Dakle, pojam "demokratska država" ne može se posmatrati izolirano, već se mora tumačiti u kontekstu osnovnih obilježja svake demokratske države na kojima počiva i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Stoga, Ustavni sud smatra da upravo ova ustavna načela potvrđuju da nijedan entitet ili organ vlasti nema ustavno ovlaštenje da donosi bilo koje akte kojima se dovodi u pitanje "suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine" jer se time krše odredbe člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i alineje 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 38. Ustavni sud zapaža da propisivanje upotrebe obilježja stranih država može dovesti u pitanje poštovanje navedenih ustavnih načela ukoliko se ostavlja prostora da se njihovom primjenom upućuje na suverenitet drugačiji od onog koji pripada Bosni i Hercegovini. Naime, Ustavni sud zapaža da pitanje upotrebe obilježja stranih država može dovesti u pitanje poštovanje navedenih ustavnih načela. Ustavni sud naglašava da su obilježja poput amblema i himne vrlo važna jer ta obilježja odražavaju ustavni poredak i pravnu strukturu države. Ovo je opće pitanje koje nije ograničeno na to da li akti u pogledu stranih obilježja odgovaraju zakonima odnosno odlukama države ili entiteta. Ustavni sud zapaža da je članom I/6. Ustava Bosne i Hercegovine propisano da će BiH imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština BiH i potvrdi Predsjedništvo BiH. Državnim zakonima o zastavi, grbu i himni Parlamentarna skupština BiH propisala je izgled, oblik i sadržaj simbola BiH, što je potvrdilo Predsjedništvo BiH svojom odlukom, u smislu člana I/6. Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-11/19 od 15. jula 2021. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 49/21, tačka 23, dostupna na www.ustavnisud.ba). Zakonima o zastavi, grbu i himni BiH propisano je da BiH ima zastavu, grb i himnu kojima se predstavlja BiH i koji se kao simboli BiH upotrebljavaju u skladu sa zakonom. To znači da samo navedena obilježja mogu predstavljati BiH. Ni Parlamentarna skupština BiH niti entitetski zakonodavci nemaju nadležnost da odobre da obilježja stranih država predstavljaju BiH jer bi to bilo protivno opredijeljenosti "za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH u skladu s međunarodnim pravom". U pogledu entiteta i njihovih administrativnih jedinica treba istaći da zakoni o zastavi, grbu i himni, koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, a kojima se propisuju izgled, oblik i sadržaj simbola BiH te njihova upotreba, u smislu člana III/3.b) Ustava BiH, predstavljaju "odluku institucija BiH" koje su se entiteti i njihove administrativne jedinice dužne pridržavati. 39. U konkretnom slučaju Ustavni sud ukazuje da nije sporno da je NSRS kao entitetsko zakonodavno tijelo ovlašten da propiše oblik, izgled i sadržaj simbola RS, te način i mjesto njihove upotrebe, kako to propisuje član 1. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne. Osim toga, nesporno je da je NSRS ovlašten da propisuje način na koji će organi i institucije RS isticati simbole strane države. Tu nadležnost je potrebno vršiti u skladu s ustavnom obavezom prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj nezavisnosti BiH. Ustavni sud zapaža da sporna odredba omogućava isticanje obilježja određenih stranih država tako da to očigledno daje na znanje ljudima u BiH da je strana država imala ili još uvijek ima ulogu u pitanjima upravljanja u BiH. Pored toga, može ukazati na odanost entiteta vladi te strane države. Dakle, takva odredba je prima facie suprotna opredijeljenosti entiteta za suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH. Naime, to jednostavno znači da predstavljanje entiteta i njihovih radnji unutar države BiH obilježjima koja nisu utvrđena entitetskim zakonom o zastavi, grbu i himni odnosno državnim zakonom o zastavi, grbu i himni predstavlja povredu člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Konačno, Ustavni sud se poziva na citiranu Treću djelimičnu odluku broj U-5/98 u kojoj je ispitivao odredbe iz Preambule Ustava RS i u kojima su se navodili suverenitet i državna samostalnost entiteta RS, te svestrano i tijesno povezivanje entiteta RS s drugim državama srpskog naroda. Ustavni sud je u tački 32. odluke zaključio da takve odredbe iz preambule entitetskog ustava krše "član I/1. u vezi sa članom I/3, članom III/2.a) i 5. Ustava BiH koje garantiraju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine". Osim toga, upotreba modifikacije "država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno naslijeđe" otvorila bi mogućnost selektivne upotrebe obilježja stranih država koja bi mogla biti diskriminirajuća u odnosu na specifičnu ustavnu strukturu BiH. Stoga, Ustavni sud zaključuje da Zakon o dopunama Zakona o upotrebi zastave, grba i himne nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 40. Odlučujući o djelovanju odluke Ustavnog suda, u skladu sa članom 61. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne prestaje važiti od dana objavljivanja tog zakona u "Službenom glasniku Republike Srpske" ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25 od 24. januara 2025. godine). S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

Ostali navodi

41. Konačno, Ustavni sud zapaža da je podnosilac zahtjeva osporio ustavnost Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne i s aspekta čl. I/1, I/3, I/6, II/3, te člana II/4. u vezi sa članom 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije, zatim čl. II/5, II/6, III/2.a), c) i d), VI/5. i Aneksa II uz Ustav Bosne i Hercegovine tačka 2. Kontinuitet pravnih propisa. Međutim, Ustavni sud smatra da, s obzirom na već usvojene zaključke, nema potrebe posebno ispitivati te navode.

VII. Zaključak

42. Ustavni sud zaključuje da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne kojim je propisana upotreba zastave, grba i himne strane države uz zastavu, grb i himnu RS, na način na koji je to propisano, nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 43. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2), člana 61. st. (1), (2) i (3) i člana 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 44. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-2/25** , rješavajući zahtjev **Denisa Bećirovića,** **člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine** , na temelju članka VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b), članka 59. st. (1) i (2), članka 61. st. (1), (2) i (3) i članka 64. stavak (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, dopredsjednica Angelika Nußberger, dopredsjednica Mirsad Ćeman, sudac Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudac Marin Vukoja, sudac na sjednici održanoj 27. ožujka 2025. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu **Denisa Bećirovića, člana** **Predsjedništva Bosne i Hercegovine** , za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25), utvrđuje se da Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25) nije u suglasnosti s odredbama čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u svezi s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu sa člankom 61. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25) stavlja se izvan snage i prestaje važiti od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske" ("Službeni glasnik RS" broj 4/25 od 24. siječnja 2025. godine). Na temelju članka 64. stavak (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, prestaje pravno djelovanje Odluke o privremenoj mjeri broj U-2/25 od 12. veljače 2025. godine. Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE I. Uvod

1. Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), podnio je 3. veljače 2025. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25). Podnositelj zahtjeva smatra da Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, i to čl. I/1., I/2., I/3., I/6., II/3., II/5., II/6., III/2.a), III/3.b), VI/5., te člankom II/4. u svezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (u daljnjem tekstu: Međunarodna konvencija) iz Aneksa I. na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II. uz Ustav Bosne i Hercegovine, točka 2. Kontinuitet pravnih propisa. Podnositelj zahtjeva je istodobno zatražio donošenje privremene mjere kojom bi se Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne privremeno stavio izvan pravne snage.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Odlukom o privremenoj mjeri broj U-2/25 od 12. veljače 2025. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) Ustavni sud je privremeno stavio izvan pravne snage Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne do konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu. 3. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Narodne skupštine Republike Srpske (u daljnjem tekstu: NSRS) zatraženo je 3. veljače 2025. godine da dostavi odgovor na zahtjev. NSRS u ostavljenom roku nije dostavio odgovor na zahtjev.

III. Zahtjev a) Navodi iz zahtjeva

4. Podnositelj zahtjeva navodi da je NSRS 4. srpnja 2024. godine usvojio Nacrt zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne, uz zaključak da se u roku od 30 dana provede javna rasprava u svezi s Nacrtom tog zakona. U svezi s tim, navedeno je da je javna rasprava provedena u pet općina i gradova u entitetu Republika Srpska (u daljnjem tekstu: RS) u prisustvu predlagača osporenog Zakona predsjednika NSRS, predstavnika vlasti iz vladajuće koalicije, pojedinih pripadnika lokalnih i gradskih vlasti, boračkih organizacija u RS, te uz učešće malog broja građana uglavnom srpske nacionalnosti. Predsjednik NSRS je kao predlagač zakona u obrazloženju Prijedloga zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne, između ostalog, naveo: "Razlozi za podnošenje ovog prijedloga jeste omogućavanje isticanja zastava i grbova i izvođenje himni stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe. Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda i ostalih građana, njihove kulture i tradicije, afirmira poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima." 5. NSRS je 5. studenog 2024. godine usvojio Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne u predloženom tekstu. Međutim, taj Zakon nije dobio suglasnost Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda, već je Klub delegata podnio zahtjev za zaštitu vitalnog interesa bošnjačkog naroda. Ustavni sud RS je utvrdio da Zakonom o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne nije povrijeđen Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H nacionalni interes bošnjačkog naroda. Konačno, Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne je 24. siječnja 2025. godine objavljen u "Službenom glasniku RS" tako da je na pravnu snagu stupio 1. veljače 2025. godine. 6. Podnositelj zahtjeva smatra da je stvarni razlog za donošenje osporenog Zakona sadržan u "višekratnoj javno publiciranoj namjeri vlasti u entitetu Republika Srpska koje posebno i javno prezentira Predsjednik NSRS, koji je i predlagač spornog Zakona, da će ovim zakonskim aktom biti dozvoljeno da grb Nemanjića bude u upotrebi u svim institucijama i ministarstvima u Vladi RS, kancelarijama, općinama i da se himna ''Bože pravde'' izvodi na svim manifestacijama, po zakonu". U svezi sa stupanjem na snagu Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne, podnositelj zahtjeva je podsjetio na "trijumfalnu" izjavu predsjednika NSRS: "[o] sada ćemo ova obilježja mnogo češće viđati u upotrebi u javnim prostorima i institucijama Republike Srpske." Podnositelj zahtjeva ukazuje da takva izjava nositelja javne vlasti u RS govori da je stvarna svrha Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne političke prirode jer se takvim zakonskim rješenjem omogućava uporaba državnih simbola Republike Srbije u institucijama i na javnim događajima u RS. To, kako navodi podnositelj zahtjeva, u osnovi predstavlja politički pritisak, ali i "svaki drugi pritisak na građane Bosne i Hercegovine [u daljnjem tekstu: BiH] nesrpske nacionalnosti koji žive na ovim prostorima, a posebno na povratnike u RS, te pritisak na institucije BiH koji narušava ustavnopravni okvir BiH". Stoga, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, donošenjem Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne krše se odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, i to članak I/2. i I/6., te imperativne norme o uporabi simbola države BiH koji su uređeni posebnim zakonima, prema kojima nepoštovanje himne, grba i zastave BiH nije samo neustavno već povlači i odgovornost. 7. Podnositelj zahtjeva dalje smatra da vlast u RS zloupotrebljava ustavom utvrđeno pravo entitetā da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama. Takvo postupanje vlasti u RS u suprotnosti je s Preambulom Ustava Bosne i Hercegovine, člankom I/1., člankom III/2.a) o nadležnostima entiteta, te stavovima Ustavnog suda iznesenim u konačnim i obvezujućim odlukama ( U-5/98, U-10/04, U-9/05 i U-5/06 ). Podnositelj zahtjeva se posebno osvrnuo na Odluku Ustavnog suda broj U-4/04 od 31. ožujka 2006. godine (objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 47/06, dostupna na www.ustavnisud.ba) kojom je Ustavni sud utvrdio neustavnost čl. 2. i 3. Zakona o uporabi zastave, grba i himne u dijelu kojim je propisano da se zastavom, grbom i himnom "predstavlja državnost Republike Srpske" i u dijelu kojim je propisano da se simboli RS uporabljuju "u skladu s moralnim normama srpskog naroda". Podnositelj zahtjeva navodi da se usporednom analizom forme i sadržaja spornog Zakona može zaključiti da se zapravo radi o istom Zakonu o uporabi zastave, grba i himne iz 1993. godine, koji je Ustavni sud ispitao i utvrdio da pojedine odredbe tog Zakona nisu u suglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine. Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne je stoga očito protivan Odluci Ustavnog suda broj U-4/04, što predstavlja očigledno kršenje članka VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. 8. Unatoč tome, kako navodi podnositelj zahtjeva, vlast u RS Zakonom o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne na isti način kao zvanično obilježje RS uvodi i koristi grb Nemanjića (dvoglavi orao s krunom) i himnu "Bože pravde" iako je te simbole Ustavni sud ukinuo i stavio izvan pravne snage jer je zaključio da su diskriminirajući u odnosu na Bošnjake i Hrvate, kao i ostale građane u BiH i RS. Podnositelj zahtjeva smatra da opetovanim donošenjem istog neustavnog zakona vlast u RS nastoji vratiti u uporabu zastavu, grb i himnu "strane" države Republike Srbije pozivajući se na Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa RS sa "stranim" državama s kojima "pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko ili tradicionalno naslijeđe". Za podnositelja zahtjeva je takvo postupanje prima facie protivno članku III/1., III/2.a) i d) i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. Podnositelj zahtjeva navodi da vlast u RS naizgled općom pravnom normom iz Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne zapravo pokušava stvoriti privid o tome da se uz simbole RS uvodi mogućnost uporabe simbola bilo koje države, što je netočno. U svezi s tim, podnositelj zahtjeva tvrdi da osporena pravna norma predstavlja obvezu i pravilo ponašanja svih subjekata u RS. 9. Podnositelj zahtjeva smatra da će se Zakonom o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne grb Nemanjića i himna "Bože pravde" obvezno isticati i izvoditi kao zvanična obilježja RS, kako je predsjednik NSRS u svojoj izjavi naveo (vidi točku 6. ove odluke). Dalje, podnositelj zahtjeva navodi da će sve institucije u RS biti dužne ponašati se u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne, te da bi svako suprotno ponašanje predstavljalo delikt i izazvalo pravne posljedice u vidu prinudnih mjera. To bi, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, u multietničkoj BiH i u multietničkom entitetu RS kao sastavnom dijelu BiH izazvalo dodatne nejednakosti među ljudima, te tenzije, ali i nastavak dominacije srpskog naroda nad ostalim, nesrpskim stanovništvom. Na taj način, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, vlast u RS "namjerno, planski i sistematski nastavlja politiku agresivnog nacionalizma koju su provodili u ratu u nastojanju ostvarivanja velikodržavnog projekta, između ostalog, razgradnjom i podjelom BiH". Podnositelj zahtjeva smatra da uporište za takvo djelovanje u miru vlasti RS nalaze u iskrivljenom i pogrešnom tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine vodeći etnopolitiku kojom u miru nastoje ostvariti nedovršene ratne ciljeve. Očigledan dokaz za to, kako podnositelj zahtjeva tvrdi, vidljiv je u donošenju Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne kojim vlast u RS provodi zaključke NSRS od 2. srpnja 2024. godine o obveznom provođenju zaključaka, stavova i ciljeva iz Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda, koju je usvojio Svesrpski sabor srpskog naroda Republike Srbije i RS u Beogradu u lipnju 2024. godine. Neki od ukupno 49 zaključaka Deklaracije tiču se nastavka obilježavanja neustavnog 9. siječnja kao Dana nastanka RS i krsne slave, odluke da himna "Bože pravde" predstavlja svesrpsku himnu te da dvoglavi orao Nemanjića predstavlja svesrpski grb. 10. Podnositelj zahtjeva navodi da je Republika Srbija jedina "strana" i susjedna država s kojom RS ima zaključen Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, koji je potpisan 26. rujna 2006. godine. Dalje, podnositelj zahtjeva navodi da je RS, nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine i nakon uspostavljanja Parlamentarne skupštine BiH u septembru 1996. godine, zaključila više sporazuma sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (u daljnjem tekstu: SRJ), donijela više propisa o reguliranju nekih pitanja, uredbi, protokola, kao i Sporazum s Vladom Republike Crne Gore, bez suglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, što izlazi izvan ustavnog okvira. U svezi s tim, podnositelj zahtjeva se pozvao na mišljenje Europskog povjerenstva za demokraciju putem prava koje je na zahtjev Ureda visokog predstavnika za BiH ispitala ustavnost određenog broja sporazuma koje su, između ostalih, zaključile vlasti u RS sa SRJ. Podnositelj zahtjeva smatra da se sklapanjem takvih sporazuma dovodi u pitanje S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. suverenitet i teritorijalni integritet države BiH, te da se radi o planskom, sustavnom i namjernom provođenju velikodržavne politike susjedne države Republike Srbije prema BiH putem vlasti u RS kao "izvođača" te politike. Sve te aktivnosti su protivne međunarodnom pravu, ali i Dejtonskom mirovnom sporazumu i obvezama Republike Srbije kao strane u "tragičnom sukobu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine". Osporenim Zakonom o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne, uz uporabu simbola RS, uvode se simboli (grb, zastava i himna) strane države Republike Srbije na teritoriju Bosne i Hercegovine kao suverene i međunarodno priznate države, što je protivno Ustavu Bosne i Hercegovine i međunarodnom pravu. Podnositelj zahtjeva smatra da se Zakonom o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne ne doprinosi zaštiti identiteta konstitutivnih naroda, ostalih građana, njihove kulture i tradicije, niti se afirmira poštovanje ljudskih prava u RS. Suprotno tome, kako navodi podnositelj zahtjeva, jednostrano, voljom većine u NSRS okupljene oko vladajuće stranke SNSD, u kojoj su u apsolutnoj većini pripadnici srpskog naroda, promovira se nejednakost i diskriminacija konstitutivnih naroda i ostalih građana. Podnositelj zahtjeva navodi da se osporenim Zakonom o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne u RS vraćaju simboli koji su doneseni za vrijeme rata u BiH kada je RS, prema tada važećem članku 1. Ustava RS, bila "država srpskog naroda i svih njenih građana", što je protivno Odluci Ustavnog suda broj U-5/98-III od 1. srpnja 2000. godine o konstitutivnosti naroda i o priznavanju prava konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju BiH. Polazeći od toga, podnositelj zahtjeva smatra da Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne nije u suglasnosti sa člankom I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, kao ni sa člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I. na Ustav Bosne i Hercegovine. Iako se obveze iz međunarodnih sporazuma iz Aneksa I. na Ustav Bosne i Hercegovine odnose na države članice, podnositelj zahtjeva smatra da se te obveze, u smislu članka II/1. i II/6. Ustava Bosne i Hercegovine, odnose i na entitete. Podnositelj zahtjeva je ukazao i na praksu entitetskih ustavnih sudova koji su svojim odlukama utvrđivali neusklađenost s entitetskim ustavima u odnosu na izgled simbola pojedinih kantona, općina i gradova zbog prevladavajućeg etničkog načela u korist samo jednog od konstitutivnih naroda. Podnositelj zahtjeva je predložio da se iz svih činjenica i razloga sadržanih u obrazloženju zahtjeva utvrdi neustavnost Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne sa člankom I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I. na Ustav Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju podnositelja zahtjeva, zahtjev bi trebalo usvojiti i zbog neprovedbe konačnih odluka Ustavnog suda, opetovanog donošenja propisa koji su protivni Ustavu Bosne i Hercegovine te nepoštovanja nadležnosti BiH iz članka III/2.a) Ustava Bosne i Hercegovine.

IV. Relevantni propisi

11. U **Ustavu Bosne i Hercegovine** relevantne odredbe glase: Preambula […] **Opredijeljeni** za suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine sukladno međunarodnom pravu, […] Članak I Bosna i Hercegovina 1. Kontinuitet Republika Bosna i Hercegovina, čiji je oficijelni naslov od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa svojim unutarnjim ustrojem izmijenjenim kako je to predviđeno ovim Ustavom, sa svojim sadašnjim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje članica Ujedinjenih naroda, a kao Bosna i Hercegovina može zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sustava Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim ustanovama. 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora. 3. Sastav Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "entiteti") [...] 6. Simboli Bosna i Hercegovina će imati one simbole za koje se odluči njezina Parlamentarna skupština, a odobri ih Predsjedništvo. Članak II Ljudska prava i temeljne slobode 1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat će najviši stupanj međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. [...] 2. Međunarodni standardi U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima. 3. Popis prava Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje: [...] Članak III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta [...] 2. Nadležnosti entiteta a) Entiteti imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim državama, sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. b) Svaki će entitet pružati svu potrebitu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi ona mogla izvršavati međunarodne obveze Bosne i Hercegovine, s tim da će za financijske obveze koje je stvorio jedan entitet bez suglasnosti drugog, prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, biti odgovoran taj entitet, osim u onoj mjeri u kojoj je ta obveza potrebna za nastavak članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organizaciji. c) Entiteti će ispuniti sve uvjete za sigurnost i zaštitu svih osoba u područjima pod njihovom nadležnošću održavanjem civilnih ustanova za provedbu pravnih propisa, koje će djelovati sukladno međunarodno priznatim standardima i uz poštivanje međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda navedenih u članku II, i poduzimanjem drugih podesnih mjera. 3. Pravni sustav i nadležnosti entiteta i institucija [...] b) Entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one odredbe zakona Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Bosne i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine i entiteta. Članak VI Ustavni sud [...] 5. Odluke Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. 12. **Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i** **himne** ("Službeni glasnik RS" broj 4/25 od 24. siječnja 2025. godine) glasi:

Članak 1.

U Zakonu o upotrebi zastave, grba i himne ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/93) u članku 8. poslije stavka 2. dodaje se novi stavak 3, koji glasi: "Zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe."

Članak 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Republike Srpske". 13. **Zakon o uporabi zastave, grba i himne** ("Službeni glasnik RS" br. 4/93 i 47/06 – odluka USBiH) Za potrebe ove odluke koristi se tekst propisa koji je u službenom glasilu objavljen samo na srpskom jeziku, ali lektoriran na službene jezike u Bosni i Hercegovini. Neslužbeni prečišćeni tekst propisa sačinjen u Ustavnom sudu u relevantnom dijelu glasi:

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se uporaba zastave, grba i himne Republike Srpske.

Članak 2.

Zastavom, grbom i himnom Republike Srpske izražava se pripadnost Republici Srpskoj.

Članak 3.

Zastava, grb i himna Republike Srpske uporabljuju se u skladu s odredbama ovog Zakona, javnim poretkom, kao i na način kojim se ne narušavaju ugled i dostojanstvo Republike Srpske.

Članak 8.

Ako se zastava ili grb Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno s drugim domaćim ili stranim zastavama, grbovima ili drugim amblemima odnosno znacima – zastava, odnosno grb Republike Srpske stavlja se na počasno mjesto, ako ovim zakonom drugačije nije određeno. Ako se u Republici Srpskoj izvodi himna Republike Srpske i druge strane himne ili svečane pjesme, himna Republike Srpske izvodi se u redoslijedu izvođenja prva, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. II - UPORABA ZASTAVE REPUBLIKE SRPSKE

Članak 9.

Zastava Republike Srpske vije se: 1) na rezidenciji predsjednika Republike; 2) na određenim objektima na granici Republike Srpske i na drugim objektima u Republici Srpskoj u blizini granice prema posebnim propisima; 3) u drugim slučajevima, pod uvjetima i na način koji su utvrđeni zakonom. Zastava Republike Srpske uporabljuje se kao oznaka na zrakoplovu, brodu ili drugom plovilu, kao i na drugim javnim prijevoznim sredstvima, radi označavanja njihove pripadnosti Republici Srpskoj, pod uvjetom i na način koji su utvrđeni odgovarajućim propisima.

Članak 10.

Zastava Republike Srpske ističe se: 1) u dane slava i svetkovina Republike Srpske – na zgradama u kojima su smješteni državni organi u Republici Srpskoj i koje su za vrijeme njihovog trajanja; 2) pri ispraćaju predsjednika Republike iz Republike Srpske i njegovom dočeku pri povratku iz inozemstva u Republiku Srpsku; 3) na prijevozna sredstva koja koristi predsjednik Republike Srpske; 4) u dane žalosti, koje odredi Vlada Republike Srpske, i koje su na pola koplja za vrijeme trajanja žalosti; 5) u drugim slučajevima, pod uvjetima i na način koji su utvrđeni zakonom.

Članak 12.

Ako se zastava Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno sa više domaćih ili stranih zastava, zastava Republike Srpske nalazi se, ovisno o načinu postavljanja tih zastava: 1) u sredini kruga tako da se jasno vidi – ako su druge zastave poredane ukrug; 2) u sredini polukruga – ako su druge zastave poredane u polukrug; 3) na čelu kolone – ako su druge zastave poredane u koloni; 4) na prvom mjestu u vrsti, odnosno s lijeve strane, sprijeda gledano – ako su druge zastave poredane u vrstu; 5) na čelu skupine - ako su druge zastave poredane u skupinu. Ako se zastava Republike Srpske ističe sa drugim zastavama sa ukrštenim kopljima, koplje zastave Republike Srpske mora biti postavljeno naprijed kopalja tih zastava, sprijeda gledano. Ako se zastava Republike Srpske ističe zajedno sa dvije druge zastave, zastava Republike Srpske nalazi se u sredini. Ako se zastava Republike Srpske ističe pored neke druge zastave, ona se uvijek nalazi s lijeve strane, sprijeda gledano. Izuzetno, ako se nalazi na desnoj strani, sprijeda gledano, od zastave strane države ili međunarodne organizacije, ako se ta zastava ističe u Republici Srpskoj prilikom zvanične posjete u Republici Srpskoj prilikom zvanične posjete ovlaštenog predstavnika odnosno države ili organizacije. III - UPORABA GRBA REPUBLIKE SRPSKE

Članak 15.

Grb Republike Srpske uporabljuje se: 1) u sastavu pečata državnih organa Republike Srpske, prema propisima o tim pečatima; 2) u sastavu štambilja državnih organa prema propisima o tim štambiljima; 3) u službenim natpisima državnih organa istaknutim na zgradama u kojima su oni smješteni u Republici Srpskoj; 4) na objektima kojima se obilježava granica Republike Srpske i drugim objektima u Republici Srpskoj u blizini granice prema posebnim propisima; 5) u drugim slučajevima, pod uvjetima i na način koji su utvrđeni zakonom. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

Članak 16.

Grb Republike Srpske može se uporabiti: 1) na zgradama u kojima su smješteni državni organi u Republici Srpskoj, kao i u svečanim prostorijama tih organa; 2) na zgradama u kojima se nalaze prostorije diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Srpske u inozemstvu, na razglednici rukovoditelja tog predstavništva i na prijevoznim sredstvima koja on osobno koristi u vršenju službene djelatnosti, u skladu s odgovarajućim međunarodnim ugovorima, propisima i običajima zemlje u kojoj se predstavništvo nalazi, odnosno pravilima praksom međunarodne organizacije pri kojoj je predstavništvo; 3) prilikom međunarodnih susreta, takmičenja i drugih skupova (političkih, znanstvenih, kulturno-umjetničkih, sportskih i dr.) na kojima Republika Srpska sudjeluje ili je prezentirana, u skladu s pravilima i praksom održavanja takvih skupova; 4) na vojnim i pomorskim zastavama Republike Srpske i komandnim i zastavama, prema propisima o ustanovljenju tih zastava; 5) na zrakoplovima, brodovima ili drugim plovilima, kao i na drugim javnim prijevoznim sredstvima pod uvjetima i na način koji su utvrđeni odgovarajućim propisima; 6) na zvaničnim pozivnicama, čestitkama i sličnim aktima, koje koriste: predsjednik Republike Srpske, dopredsjednici Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik Vlade Republike Srpske, pod uvjetima i na način koji se uređuju njihovim, kao i rukovoditelji diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Srpske u inozemstvu; 7) u drugim slučajevima, ako njegova uporaba nije u suprotnosti s odredbama ovog Zakona.

Članak 18.

Ako se grb Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno s drugim grbovima ili drugim sličnim simbolima, grb Republike Srpske nalazi se, ovisno o načinu postavljanja tih grbova, odnosno amblema: 1) u sredini kruga tako da se jasno vidi – ako su drugi grbovi i amblemi poredani ukrug; 2) u sredini polukruga – ako su drugi grbovi i amblemi poredani u polukrug; 3) na čelu kolone – ako su drugi grbovi i amblemi poredani u koloni; 4) na prvom mjestu u vrsti, odnosno s lijeve strane, sprijeda gledano – ako su drugi grbovi i amblemi poredani u vrsti; 5) na čelu skupine – ako su drugi grbovi i amblemi raspoređeni u skupine; 6) na desnoj strani, sprijeda gledano, od grba strane države ili međunarodne organizacije – ako se taj grb ističe u Republici Srpskoj prilikom zvaničnog posjeta ovlaštenog predstavnika odnosne države ili organizacije. IV - IZVOĐENJE HIMNE REPUBLIKE SRPSKE

Članak 19.

Himna Republike Srpske izvodi se: 1) prilikom polaganja vijenca na vojna groblja, grobove palih boraca i druga slična mjesta od strane od zvaničnih predstavnika Republike Srpske; 2) pri ispraćaju predsjednika Republike Srpske iz Republike Srpske u zvaničnu posjetu stranoj državi i pri njegovom povratku u Republiku Srpsku; 3) pri zvaničnom dolasku u Republiku Srpsku odnosno pri ispraćaju iz Republike Srpske šefa strane države ili ovlaštenog predstavnika međunarodne organizacije; 4) u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Članak 20.

Himna Republike Srpske može se izvoditi: 1) na proslavama, političkim skupovima, paradama i drugim svečanostima kojima se zvanično obilježavaju događaji od značaja za jedinice oružanih snaga Republike Srpske, građane Republike Srpske; 2) prilikom međunarodnih susreta, takmičenja i drugih skupova (političkih, znanstvenih, kulturno-umjetničkih, sportskih i dr.) na kojima Republika Srpska zvanično sudjeluje ili je reprezentirana, u skladu s pravilima i praksom održavanja takvih skupova; 3) na pogrebu zaslužnih ličnosti koje su građani Republike Srpske kad im se od strane Republike Srpske ukazuje posebna počast; 4) u drugim slučajevima, ako njezina uporaba nije u suprotnosti s odredbama ovog Zakona.

Članak 22.

Ako himnu Republike Srpske treba izvesti u Republici Srpskoj zajedno s himnom strane države ili svečanom pjesmom međunarodne ili druge strane organizacije, izvodi se prvo himna strane države ili svečana pjesma međunarodne ili druge strane organizacije, a zatim himna Republike Srpske. Ako himna Republike Srpske treba da se izvede zajedno sa svečanom pjesmom organa, organizacija ili zajednice u Republici Srpskoj, izvodi se prvo himna Republike Srpske. 14. **Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 1/98, 19/01, 23/04 i 11/23 – odluka USBiH) u relevantnom dijelu glasi:

Članak 2.

Zastavom Bosne i Hercegovine predstavlja se Bosna i Hercegovina i zastava se ističe kao simbol Bosne i Hercegovine.

Članak 5.

Zastava Bosne i Hercegovine se službeno ističe na nivou države Bosne i Hercegovine na slijedeći način: […] Službeno isticanje zastave u entitetima i službena uporaba zastave regulisat će se posebnim zakonom. 15. **Zakon o grbu Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 8/98, 19/01 i 23/04) u relevantnom dijelu glasi:

Članak 2.

Grbom Bosne i Hercegovine predstavlja se Bosna i Hercegovina i grb se ističe kao simbol Bosne i Hercegovine.

Članak 9.

1. Grb Bosne i Hercegovine se zvanično ističe i koristi na slijedeći način: […] 2. U svim slučajevima navedenim u prethodnom stavku, neće moći bit izložen nijedan drugojačiji grb iz Bosne i Hercegovine zajedno sa ovim grbom Bosne i Hercegovine. 16. **Zakon o državnoj himni Bosne i Hercegovine** ("Službeni glasnik BiH" br. 19/01 i 17/04) u relevantnom dijelu glasi:

Članak 1.

Ovim zakonom utvrđuje se Državna himna Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: himna) i određuje njena uporaba kao simbola Države.

Članak 5.

Himna će se izvoditi: […] 4. U drugim prigodama sukladno Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

V. Dopustivost

17. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 19. Pravila Ustavnog suda. 18. Članak VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav. a) Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to: - Je li odluka nekog entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose sa susjednom državom sukladna ovom Ustavu, uključujući i odredbe koje se tiču suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. - Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna ovom Ustavu. Spor može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili dopredsjedavajući jednog od domova Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata jednog od domova Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog entiteta. 19. Članak 19. Pravila Ustavnog suda u relevantnom dijelu glasi: Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva: a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje; 20. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što upućuje na zaključak da je zahtjev podnio ovlašteni subjekt, u smislu članka VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-15/21 od 14. srpnja 2022. godine, točka 23. s daljnjim referencama, dostupna na www.ustavnisud.ba). Ustavni sud također zapaža da se zahtjevom traži ocjena usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, odredbama Međunarodne konvencije iz Aneksa I. na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II. uz Ustav Bosne i Hercegovine točka 2. Kontinuitet pravnih propisa, iz čega slijedi da nesporno postoji nadležnost Ustavnog suda za odlučivanje. Osim toga, Ustavni sud smatra da ne postoje drugi razlozi nedopustivosti iz članka 19. stavak (1) Pravila Ustavnog suda. Stoga, Ustavni sud smatra da su ispunjeni uvjeti za razmatranje merituma predmeta.

VI. Meritum

21. Ustavni sud zapaža da se zahtjevom pokreće pitanje usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne sa čl. I/1., I/2., I/3., I/6., II/3., II/5., II/6., III/2.a), c) i d), III/3.b), VI/5., te člankom II/4. u svezi sa člankom 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I. na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i Aneksom II. uz Ustav Bosne i Hercegovine točka 2. Kontinuitet pravnih propisa. 22. Podnositelj zahtjeva tvrdi da vlast u RS osporenim Zakonom o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne uvodi simbole Republike Srbije, tj. grb Nemanjića (dvoglavi orao s krunom) i himnu "Bože pravde", iako je te simbole Ustavni sud ukinuo i stavio izvan pravne snage jer je zaključio da su diskriminirajući u odnosu na Bošnjake i Hrvate, kao i ostale građane u BiH i RS. U svezi s tom tvrdnjom Ustavni sud će ukazati na svoju praksu.

Praksa Ustavnog suda

23. Ustavni sud podsjeća da je u Djelomičnoj odluci broj U-4/04, na koju se podnositelj pozvao, ispitivao ustavnost entitetskih zakona o uporabi zastave, grba i himne. U navedenoj odluci Ustavni sud je prilikom odlučenja, između ostalog, imao u vidu tadašnji izgled grba RS, koji je kao grb Republike Srbije, tj. grb Nemanjića, bio predstavljen dvoglavim bijelim orlom s krunom iznad glave, te tadašnji tekst himne RS. Ustavni sud je nakon detaljne analize tadašnjih simbola RS zaključio da oni ističu historijsko, kulturno i tradicionalno obilježje isključivo srpskog naroda. Ustavni sud je u toj odluci naveo: "[...] kada su u pitanju simboli Republike Srpske, radi (se) o zvaničnim simbolima jedne teritorijalne jedinice koja ima status ''entiteta'', koji predstavljaju ustavnu kategoriju i, kao takvi, moraju predstavljati i sve građane Republike Srpske kojima i sam Ustav Republike Srpske priznaje jednaka prava. Ti simboli nalaze se na svim obilježjima javnih institucija u Republici Srpskoj, u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na javnim ustanovama itd., dakle, to nisu lokalni simboli jednog naroda koji treba da odražavaju kulturno i historijsko naslijeđe samo tog naroda, nego se radi o zvaničnim simbolima multinacionalnog entiteta koji, stoga, moraju i odražavati takav karakter entiteta [...]" ( op. cit., U-4/04 , toč. 128−147). Sukladno tome, Ustavni sud je zaključio da odredbe čl. 2. i 3. Zakona o uporabi zastave, grba i himne RS u dijelu koji glasi "predstavlja državnost Republike Srpske" i "u skladu sa moralnim normama srpskog naroda" nisu u skladu sa člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije iz Aneksa I. na Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da iz navedene odluke jasno proizlazi da entitetski simboli ne mogu odražavati kulturološko, historijsko i tradicionalno naslijeđe samo jednog naroda. To potvrđuje i činjenica da je Ustavni sud RS svojim odlukama br. UV-4/07 od 25. srpnja 2007. godine i U-3/08 od 22. prosinca 2008. godine utvrdio da je povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda u odnosu na tekst himne i izgled grba RS. Ustavni sud podsjeća da su grb i himna RS nakon odluka entitetskog ustavnog suda izmijenjeni. 24. Stoga, Ustavni sud naglašava da bi ponovno uvođenje istih/sličnih simbola u RS koji bi odražavali isključivo kulturološko, historijsko i tradicionalno naslijeđe samo srpskog naroda, te uporaba takvih simbola predstavljali izravno kršenje članka VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. 25. Međutim, osporena odredba Zakona o dopunama Zakona o uporabi zastave, grba i himne (vidi točku 12. ove odluke – Relevantni propisi) glasi: "Zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe". Stoga, Ustavni sud zapaža da osporenim Zakonom o dopunama Zakona o uporabi zastave, grba i himne nisu izmijenjeni simboli RS, pa Ustavni sud nije u prilici da eventualno ispituje ustavnost (novog) izgleda i sadržaja zastave, grba i himne RS u kontekstu diskriminacije na koju podnositelj zahtjeva posebno ukazuje. 26. U kontekstu navoda podnositelja zahtjeva u odnosu na "grb Nemanjića" (dvoglavi orao s krunom) i "himnu Bože pravde", što su sve zvanični simboli Republike Srbije, Ustavni sud posebno naglašava da nije ovlašten ispitivati ustavnost izgleda i sadržaja simbolā stranih država koje je strana država odredila u skladu sa svojim ustavom i zakonima. 27. Sukladno tome, Ustavni sud smatra da se u ovome predmetu otvara pitanje usklađenosti Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne s vladavinom prava iz članka I/2. i obvezama entiteta da poštuju ustav i odluke institucija S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. BiH iz članka III/3.b) Ustava Bosne Hercegovine. Isto tako, iako se podnositelj zahtjeva nije eksplicitno pozvao na alineju 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra da bi zahtjev trebalo ispitati i u svezi s načelima koja su proklamirana u toj odredbi. U svezi s tim, Ustavni sud napominje da nema pravo ex officio pokretati postupak, ali činjenični supstrat zahtjeva ili apelacije može podvesti pod bilo koje pravo (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-23/18 od 5. srpnja 2019. godine, točka 17., dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). 28. Alineja 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine glasi: **Opredijeljeni** za suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine sukladno međunarodnom pravu, 29. Članak I/2. Ustava Bosne i Hercegovine glasi: 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbora. 30. Članak III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: b) Entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one odredbe zakona Bosne i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine i entiteta. 31. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi članak I/2. Ustava Bosne i Hercegovine tumačio tako da sadrži načelo vladavine prava. Ustavni sud naglašava da načelo vladavine prava podrazumijeva da svi zakoni, drugi propisi, kao i postupci nositelja vlasti moraju biti u skladu s ustavom. Osim toga, to načelo zahtijeva da svi entitetski i kantonalni ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s ustavnim načelima. To dalje znači da pravni sustav počiva na hijerarhiji pravnih akata, počevši od ustava kao najvišeg pravnog akta pa do podzakonskih akata (vidi, između ostalih, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-21/16 od 1. lipnja 2017. godine, točka 19., dostupna na www.ustavnisud.ba). 32. Ustavni sud također podsjeća da je u svojoj praksi već zauzeo jasan stav o ustavnoj obvezi poštovanja državnih zakona. Ustavni sud je naveo da "donošenje entitetskih zakona suprotno proceduri koja je propisana državnim zakonima pokreće pitanje ustavnosti takvih zakona, u smislu odredbi članka III/3.b) Ustava BiH, te da se obveze koje nameću državni zakoni moraju poštovati" (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-14/04 od 29. oktobra 2010. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 23/05). U tom pogledu Ustavni sud ukazuje na svoju dobro utvrđenu praksu prema kojoj do povrede članka III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući i načela vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, može doći ukoliko zakoni entiteta nisu usklađeni s državnim zakonom koji u relevantnoj oblasti sadrži takav zahtjev (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U-2/11 od 27. svibnja 2011. godine, U-4/12 od 26. svibnja 2012. godine, U-26/13 od 26. ožujka 2015. godine, U-11/15 od 6. travnja 2016. godine, U-17/22 od 1. i 2. prosinca 2022. godine, U-22/18 od 5. srpnja 2019. godine, U-10/21 od 2. prosinca 2021. godine, U-9/22 od 26. svibnja 2022. godine, U- 3/21 od 28. rujna 2023. godine, U-2/24 od 30. svibnja 2024. godine i U-12/24 od 19. rujna 2024. godine, sve dostupne na www.ustavnisud.ba). 33. Ustavni sud zapaža da se spornom dopunom zakona dozvoljava da se uz simbole RS ističu i simboli "stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno naslijeđe". 34. Ustavni sud podsjeća da je isticanje simbola druge države uobičajena praksa pri zvaničnim posjetima stranih dužnosnika nekoj državi, zatim na međunarodnim skupovima, sportskim događajima i sličnim prigodama koje imaju međunarodni karakter. Uporaba simbola strane države u takve svrhe je protokolarna i posebno je propisana zakonima i drugim aktima. Takve odredbe sadrži i Zakon o uporabi zastave, grba i himne (vidi točku 13. ove odluke – Relevantni propisi). U svezi s tim, Ustavni sud zapaža da članak 8. Zakona o uporabi zastave, grba i himne propisuje način uporabe simbola RS kada se oni ističu zajedno s drugim domaćim ili stranim simbolima. Tako je stavkom 2. članka 8. Zakona o uporabi zastave, grba i himne propisano da se zastava i grb RS stavljaju na počasno mjesto ukoliko se ističu s "domaćim ili stranim zastavama, grbovima i drugim amblemima". Stavak 3. članka 8. Zakona o uporabi zastave, grba i himne propisuje redoslijed izvođenja himne RS i druge strane himne kada se one izvode na teritoriju RS. Odredbe čl. 12., 18. i 22. Zakona o uporabi zastave, grba i himne zapravo detaljnije propisuju način i mjesto isticanja odnosno izvođenja simbola RS zajedno sa simbolima strane države. Dakle, sve navedene odredbe propisuju način uporabe simbola RS kada se oni uporabljuju sa simbolima strane države pri zvaničnim posjetima stranih dužnosnika, zatim na međunarodnim skupovima, sportskim događajima i sličnim prigodama koje imaju međunarodni karakter. Prema tome, Ustavni sud smatra da se odredbe navedenih članaka Zakona o uporabi zastave, grba i himne odnose na protokolarna ili tehnička pitanja u svezi s povremenom i privremenom uporabom simbola RS zajedno sa simbolima bilo koje strane države. 35. Međutim, Ustavni sud zapaža da se iz sadržaja Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne ne može izvesti zaključak da je svrha donošenja sporne odredbe protokolarna uporaba simbola, niti da se radi o tehničkom pitanju uporabe simbola RS kada se oni ističu zajedno sa simbolima stranih država, odnosno načinu, mjestu ili redoslijedu uporabe simbola strane države zajedno sa simbolima RS. Uporaba sintagmi iz osporene odredbe "mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država s kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa", odnosno "država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno naslijeđe" dovoljna je Ustavnom sudu da zaključi da se simboli stranih država ne bi koristili isključivo u uobičajene protokolarne svrhe, već da bi se oni trajno koristili zajedno sa simbolima RS. U tom pogledu Ustavni sud zapaža da članak 1. Zakona o uporabi zastave, grba i himne propisuje da se zakonom uređuje uporaba zastave, grba i himne RS, što ukazuje da entitetski zakonodavac po zakonu odlučuje isključivo o uporabi simbola RS, a nikako o uporabi simbola strane države, osim isključivo u protokolarne svrhe, kako je ukazano u točki 34. ove odluke. Zakonom o dopunama Zakona o uporabi zastave, grba i himne mogle bi se na svim mjestima na kojima se po zakonu koriste zastava, grb i himna RS koristiti zastava, grb i himna strane države. Dakle, simboli strane države mogu se naći na svim obilježjima javnih institucija u RS, NSRS, Vladi RS, na javnim ustanovama, pečatima itd. Pri tome, spornom odredbom nisu precizirani bilo kakvi uvjeti za uporabu simbola stranih država, što znači da jednom postavljeni simboli stranih država mogu ostati trajno na institucijama, pečatima i drugim službenim oznakama. Samim Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H tim omogućava se kontinuirana uporaba simbola stranih država bez jasne svrhe, čime se ostavlja prostor za selektivnu, proizvoljnu i politički motiviranu praksu, što per se narušava državnost, suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine, odnosno ustavna načela na kojima egzistira Bosna i Hercegovina. 36. Ustavni sud podsjeća da je u alineji 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine ustanovljena opredijeljenost Bosne i Hercegovine za suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost u skladu s međunarodnim pravom. Ustavni sud podsjeća da se u Trećoj djelomičnoj odluci broj U-5/98, odlučujući o ustavnosti određenih odredbi Preambule Ustava RS, bavio normativnim značajem načela proklamiranih u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine. U svezi s tim, Ustavni sud je toj odluci, slijedeći stavove iz Druge djelomične odluke broj U-5/98 i Odluke broj U-1/98, između ostalog, zaključio da se "[…] ''normativno značenje'' Preambule Ustava BiH ne može svesti na ''pomoćnu metodu'' u tumačenju tog istog ustava. […] Budući da svaka odredba ustava entiteta mora biti konzistentna s Ustavom BiH, uključujući i Preambulu ovog Ustava, odredbe Preambule pružaju pravnu osnovu za preispitivanje svih normativnih akata nižeg reda u odnosu na Ustav BiH […]. Odredbe preambule onda nisu samo opisne, već im je također dana moćna normativna snaga, te one predstavljaju valjan standard za sudsku kontrolu Ustavnog suda". Dalje, Ustavni sud je u tom predmetu naveo da "članak I/1. Ustava BiH očigledno ustanovljuje činjenicu da jedino Bosna i Hercegovina nastavlja ''svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom'', a da su entiteti podređeni suverenitetu Bosne i Hercegovine" (vidi Ustavni sud, Treća djelomična odluka broj U-5/98 . od 1. rujna 2000. godine, toč. 24−30.). Stav iz ove odluke o normativnom karakteru načela iz Preambule Ustavni sud je reafirmirao i u svojoj naknadnoj praksi (vidi, inter alia , Ustavni sud, odluke br. U-4/05 od 22. travnja 2005. godine, točka 25. i U-1/11 od 13. srpnja 2013. godine, točka 71.). Dakle, Ustavni sud je u svojoj praksi utvrdio da načela koja su sadržana u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine imaju normativno značenje i predstavljaju pravnu osnovu za preispitivanje svih normativnih akata nižeg ranga od Ustava Bosne i Hercegovine. 37. Ustavni sud također smatra da je važno naglasiti da je odredba članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj je Bosna i Hercegovina "demokratska država", neraskidivo povezana s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine kojom je izražena opredijeljenost za suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost države u skladu s međunarodnim pravom. Dakle, pojam "demokratska država" ne može se posmatrati izolirano, već se mora tumačiti u kontekstu temeljnih obilježja svake demokratske države na kojima počiva i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Stoga, Ustavni sud smatra da upravo ta ustavna načela potvrđuju da nijedan entitet ili organ vlasti nema ustavno ovlaštenje da donosi bilo koje akte kojima se dovodi u pitanje "suverenitet, teritorijalni integritet, politička neovisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine" jer se time krše odredbe članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i alineje 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 38. Ustavni sud zapaža da propisivanje uporabe obilježja stranih država može dovesti u pitanje poštovanje navedenih ustavnih načela ukoliko se ostavlja prostora da se njihovom primjenom upućuje na suverenitet drugačiji od onog koji pripada Bosni i Hercegovini. Naime, Ustavni sud zapaža da pitanje uporabe obilježja stranih država može dovesti u pitanje poštovanje navedenih ustavnih načela. Ustavni sud naglašava da su obilježja poput amblema i himne vrlo važna jer ta obilježja odražavaju ustavni poredak i pravnu strukturu države. To je opće pitanje koje nije ograničeno na to da li akti u pogledu stranih obilježja odgovaraju zakonima odnosno odlukama države ili entiteta. Ustavni sud zapaža da je člankom I/6. Ustava Bosne i Hercegovine propisano da će BiH imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština BiH i potvrdi Predsjedništvo BiH. Državnim zakonima o zastavi, grbu i himni Parlamentarna skupština BiH propisala je izgled, oblik i sadržaj simbola BiH, što je potvrdilo Predsjedništvo BiH svojom odlukom, u smislu članka I/6. Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-11/19 od 15. srpnja 2021. godine, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 49/21, točka 23., dostupna na www.ustavnisud.ba). Zakonima o zastavi, grbu i himni BiH propisano je da BiH ima zastavu, grb i himnu kojima se predstavlja BiH i koji se kao simboli BiH koriste u skladu sa zakonom. To znači da samo navedena obilježja mogu predstavljati BiH. Ni Parlamentarna skupština BiH niti entitetski zakonodavci nemaju nadležnost da odobre da obilježja stranih država predstavljaju BiH jer bi to bilo protivno opredijeljenosti "za suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost BiH u skladu s međunarodnim pravom". U pogledu entiteta i njihovih administrativnih jedinica treba istaknuti da zakoni o zastavi, grbu i himni, koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, a kojima se propisuju izgled, oblik i sadržaj simbola BiH te njihova uporaba, u smislu članka III/3.b) Ustava BiH, predstavljaju "odluku institucija BiH" koje su se entiteti i njihove administrativne jedinice dužne pridržavati. 39. U konkretnom slučaju Ustavni sud ukazuje da nije sporno da je NSRS kao entitetsko zakonodavno tijelo ovlašten da propiše oblik, izgled i sadržaj simbola RS, te način i mjesto njihove uporabe, kako to propisuje članak 1. Zakona o uporabi zastave, grba i himne. Osim toga, nesporno je da je NSRS ovlašten da propisuje način na koji će organi i institucije RS isticati simbole strane države. Tu nadležnost je potrebno vršiti u skladu s ustavnom obvezom prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj neovisnosti BiH. Ustavni sud zapaža da sporna odredba omogućava isticanje obilježja određenih stranih država tako da to očigledno daje na znanje ljudima u BiH da je strana država imala ili još uvijek ima ulogu u pitanjima upravljanja u BiH. Pored toga, može ukazati na odanost entiteta vladi te strane države. Dakle, takva odredba je prima facie protivna opredijeljenosti entiteta za suverenitet, teritorijalni integritet, političku neovisnost i međunarodni subjektivitet BiH. Naime, to jednostavno znači da predstavljanje entiteta i njihovih radnji unutar države BiH obilježjima koja nisu utvrđena entitetskim zakonom o zastavi, grbu i himni odnosno državnim zakonom o zastavi, grbu i himni predstavlja povredu članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članka III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u svezi s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Konačno, Ustavni sud se poziva na citiranu Treću djelomičnu odluku broj U-5/98 u kojoj je ispitivao odredbe iz Preambule Ustava RS i u kojima su se navodili suverenitet i državna samostalnost entiteta RS, te svestrano i tijesno povezivanje entiteta RS s drugim državama srpskog naroda. Ustavni sud je u točki 32. odluke zaključio da takve odredbe iz preambule entitetskog ustava krše "članak I/1. u svezi sa člankom I/3., člankom III/2.a) i 5. Ustava BiH koje garantiraju suverenitet, teritorijalni integritet, političku neovisnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine". Osim toga, uporaba modifikacije "država s kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko historijsko, kulturološko i tradicionalno naslijeđe" otvorila bi mogućnost selektivne uporabe obilježja stranih država koja bi mogla biti diskriminirajuća u odnosu na specifičnu ustavnu strukturu BiH. Stoga, Ustavni sud zaključuje S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. da Zakon o dopunama Zakona o uporabi zastave, grba i himne nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u svezi s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 40. Odlučujući o djelovanju odluke Ustavnog suda, u skladu sa člankom 61. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne prestaje važiti od dana objavljivanja tog Zakona u "Službenom glasniku Republike Srpske" ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 4/25 od 24. siječnja 2025. godine).

Ostali navodi

41. Konačno, Ustavni sud zapaža da je podnositelj zahtjeva osporio ustavnost Zakona o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne i s aspekta čl. I/1., I/3., I/6., II/3., te članka II/4. u svezi sa člankom 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije, zatim čl. II/5., II/6., III/2.a), c) i d), VI/5. i Aneksa II. uz Ustav Bosne i Hercegovine točka 2. Kontinuitet pravnih propisa. Međutim, Ustavni sud smatra da, s obzirom na već usvojene zaključke, nema potrebe posebno ispitivati te navode.

VII. Zaključak

42. Ustavni sud zaključuje da Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne kojim je propisana uporaba zastave, grba i himne strane države uz zastavu, grb i himnu RS, na način na koji je to propisano, nije u skladu sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine u svezi s alinejom 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. 43. Na temelju članka 59. st. (1) i (2), članka 61. st. (1), (2) i (3) i članka 64. stavak (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke. 44. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , v. r.

315

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-12/23** , na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (3) i člana 72 stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sudija Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

RJEŠENjE

Utvrđuje se da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić koji je zadužen da, u skladu s obavezama iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, obezbijedi izvršenje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine, nisu izvršili navedenu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 72 stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ovo rješenje dostavlja se Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Rješenje objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENjE

1. Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) Odlukom o dopustivosti i meritumu broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine usvojio je zahtjev Opštinskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti člana 20 Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 45/10, 111/12, 20/17, 22/19 i 94/20), te je utvrdio da član 20 Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 45/10, 111/12, 20/17, 22/19 i 94/20), u dijelu IV, u alineji kojom je propisano "stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije", nije u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 26 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 2. Slijedom toga, Ustavni sud je, u skladu sa članom 61 stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, naložio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament FBiH) da najkasnije u roku od šest mjeseci od objavljivanja te odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" izmijeni relevantne zakonske odredbe kojim bi se sudskim stručnim savjetnicima u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine propisalo pravo na godišnje korigovanje osnovne mjesečne plate za procenat povećanja prosječne mjesečne neto plate u Bosni i Hercegovini, u skladu s odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, člana 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 3. Odluka Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine objavljena je u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 74/23 od 27. oktobra 2023. godine. Rok za izvršenje te odluke Ustavnog suda istekao je 29. aprila 2024. godine. 4. Dom naroda Parlamenta FBiH je 1. decembra 2023. godine obavijestio Ustavni sud da je na sjednici održanoj 27. novembra 2023. godine usvojio zaključak kojim se premijer Federacije Bosne i Hercegovine zadužuje da, u skladu s obavezama iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, obezbijedi izvršenje Odluke Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine. 5. Ustavni sud podsjeća da su, prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Član 72 stav (1) Pravila Ustavnog suda propisuje da je svako fizičko i pravno lice dužno da poštuje konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda, a stav (2) propisuje da su sva tijela vlasti dužna da u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom sprovode odluke Ustavnog suda. Stavom (6) navedenog člana propisano je i da Ustavni sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Ustavnog suda nije izvršena, odnosno može da odredi način izvršenja odluke. 6. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da Parlament Federacije BiH, odnosno premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić koji je zadužen da, u skladu s obavezama iz Ustava Federacije Bosne i Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Hercegovine, obezbijedi izvršenje Odluke Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine, nisu preduzeli odgovarajuće mjere i korake kako bi izvršili konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda. 7. S obzirom na to, Ustavni sud je, na osnovu člana 72 Pravila Ustavnog suda, odlučio kao u izreci ovog rješenja. 8. U skladu sa članom 72 stav (6) Pravila Ustavnog suda, ovo rješenje se dostavlja nadležnom Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom. 9. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-12/23** , na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine donio je

RJEŠENJE

Utvrđuje se da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić koji je zadužen da, u skladu s obavezama iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, osigura izvršenje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine, nisu izvršili navedenu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ovo rješenje dostavlja se Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Rješenje objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE

1. Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) Odlukom o dopustivosti i meritumu broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine usvojio je zahtjev Općinskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti člana 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 45/10, 111/12, 20/17, 22/19 i 94/20), te je utvrdio da član 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 45/10, 111/12, 20/17, 22/19 i 94/20), u dijelu IV, u alineji kojom je propisano "stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije", nije u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom 1 Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 2. Slijedom toga, Ustavni sud je, u skladu sa članom 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, naložio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament FBiH) da najkasnije u roku od šest mjeseci od objavljivanja te odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" izmijeni relevantne zakonske odredbe kojim bi se sudskim stručnim savjetnicima u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine propisalo pravo na godišnje korigiranje osnovne mjesečne plaće za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini, u skladu s odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 3. Odluka Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine objavljena je u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 74/23 od 27. oktobra 2023. godine. Rok za izvršenje te odluke Ustavnog suda istekao je 29. aprila 2024. godine. 4. Dom naroda Parlamenta FBiH je 1. decembra 2023. godine obavijestio Ustavni sud da je na sjednici održanoj 27. novembra 2023. godine usvojio zaključak kojim se premijer Federacije Bosne i Hercegovine zadužuje da, u skladu s obavezama iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, osigura izvršenje Odluke Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine. 5. Ustavni sud podsjeća da su, prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Član 72. stav (1) Pravila Ustavnog suda propisuje da je svako fizičko i pravno lice dužno poštovati konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda, a stav (2) propisuje da su sva tijela vlasti dužna u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom provoditi odluke Ustavnog suda. Stavom (6) navedenog člana propisano je i da Ustavni sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Ustavnog suda nije izvršena, odnosno može odrediti način izvršenja odluke. 6. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da Parlament Federacije BiH, odnosno premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić koji je zadužen da, u skladu s obavezama iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, osigura izvršenje Odluke Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine, nisu preduzeli odgovarajuće mjere i korake kako bi izvršili konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda. 7. S obzirom na to, Ustavni sud je, na osnovu člana 72. Pravila Ustavnog suda, odlučio kao u izreci ovog rješenja. 8. U skladu sa članom 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda, ovo rješenje se dostavlja nadležnom Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom. 9. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-12/23** , na temelju članka VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (3) i članka 72. stavak (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, dopredsjednica Angelika Nußberger, dopredsjednica Mirsad Ćeman, sudac Helen Keller, sutkinja S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. Ledi Bianku, sudac Marin Vukoja, sudac na sjednici održanoj 27. ožujka 2025. godine donio je

RJEŠENJE

Utvrđuje se da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić koji je zadužen da, u skladu s obvezama iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, osigura izvršenje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-12/23 od 28. rujna 2023. godine, nisu izvršili navedenu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U skladu sa člankom 72. stavak (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ovo Rješenje dostavlja se Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. Rješenje objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE

1. Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) Odlukom o dopustivosti i meritumu broj U-12/23 od 28. rujna 2023. godine usvojio je zahtjev Općinskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti članka 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 45/10, 111/12, 20/17, 22/19 i 94/20), te je utvrdio da članak 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 45/10, 111/12, 20/17, 22/19 i 94/20), u dijelu IV., u alineji kojom je propisano "stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije", nije u skladu sa člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i člankom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 2. Slijedom toga, Ustavni sud je, u skladu sa člankom 61. stavak (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, naložio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament FBiH) da najkasnije u roku od šest mjeseci od objave te odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" izmijeni relevantne zakonske odredbe kojim bi se sudskim stručnim savjetnicima u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine propisalo pravo na godišnje korigiranje osnovne mjesečne plaće za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini, u skladu s odredbama članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i članka 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 3. Odluka Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. rujna 2023. godine objavljena je u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 74/23 od 27. listopada 2023. godine. Rok za izvršenje te odluke Ustavnog suda istekao je 29. travnja 2024. godine. 4. Dom naroda Parlamenta FBiH je 1. prosinca 2023. godine obavijestio Ustavni sud da je na sjednici održanoj 27. studenog 2023. godine usvojio zaključak kojim se premijer Federacije Bosne i Hercegovine zadužuje da, u skladu s obvezama iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, osigura izvršenje Odluke Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. rujna 2023. godine. 5. Ustavni sud podsjeća da su, prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda konačne i obvezujuće. Članak 72. stavak (1) Pravila Ustavnog suda propisuje da je svaka fizička i pravna osoba dužna poštovati konačne i obvezujuće odluke Ustavnog suda, a stavak (2) propisuje da su sva tijela vlasti dužna u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom provoditi odluke Ustavnog suda. Stavkom (6) navedenog članka propisano je i da Ustavni sud donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Ustavnog suda nije izvršena, odnosno može odrediti način izvršenja odluke. 6. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da Parlament Federacije BiH, odnosno premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić koji je zadužen da, u skladu s obvezama iz Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, osigura izvršenje Odluke Ustavnog suda broj U-12/23 od 28. rujna 2023. godine, nisu poduzeli odgovarajuće mjere i korake kako bi izvršili konačnu i obvezujuću odluku Ustavnog suda. 7. S obzirom na to, Ustavni sud je, na temelju članka 72. Pravila Ustavnog suda, odlučio kao u izreci ovog Rješenja. 8. U skladu sa člankom 72. stavak (6) Pravila Ustavnog suda, ovo Rješenje se dostavlja nadležnom Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom. 9. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , v. r.

316

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-8/25** , na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (3) i člana 72 st. (1), (2), (3) i (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sudija Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 2. aprila 2025. godine donio je

RJEŠENjE

Utvrđuje se da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović nije postupio po Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o privremenoj mjeri broj **U-8/25** od 7. marta 2025. godine, koja je istog dana stupila na snagu, odnosno postupio je suprotno zabrani iz stava (5) dispozitiva navedene odluke. U skladu sa članom 72 stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ovo rješenje dostavlja se Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Rješenje objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENjE

1. Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) Odlukom o privremenoj mjeri broj U- 8/25 od 7. marta 2025. godine (u daljnjem tekstu: Odluka broj U-8/25) usvojio je zahtjev Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), za donošenje privremene mjere. Privremeno je stavljen van snage Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 19/25; u daljnjem tekstu: Zakon o VSTSRS). Istovremeno, Ustavni sud je odredio da se do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o VSTSRS privremeno stavljaju van snage svi akti doneseni na osnovu tog zakona. Takođe, privremeno je zabranjeno svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim licima iz Republike Srpske koja obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu Zakona o VSTSRS. Odluka broj U-8/25 stupila je na snagu odmah, 7. marta 2025. godine, i proizvodi pravno dejstvo od dana stupanja na snagu Zakona o VSTSRS, odnosno od 6. marta 2025. godine do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o podnesenom zahtjevu. 2. Ustavni sud je 28. marta 2025. godine zaprimio zahtjev podnosioca zahtjeva Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti Pravilnika o postupku kandidovanja i izbora prvih članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navedeni zahtjev je registrovan pod brojem U-15/25. Podnosilac zahtjeva je istakao da u svojstvu ovlašćenog pokretača spora iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavnom sudu dostavlja zahtjev za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska – Ministarstvom pravde Republike Srpske zbog donošenja Pravilnika. Smatra da su donošenjem osporenog pravilnika povrijeđene odredbe čl. I/2, III/3.b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Istakao je da je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović 7. marta 2025. godine donio Pravilnik kao sprovedbeni akt Zakona o republičkoj upravi i Zakona o VSTSRS, koji je odlukom Ustavnog suda privremeno stavljen van snage. Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 25/25 i stupio je na pravnu snagu 22. marta 2025. godine. Dalje ističe da je jasno da je sa zakonskog aspekta Pravilnik ništav i da ne proizvodi pravne posljedice s obzirom na to da je Ustavni sud Odlukom broj U-8/25 obustavio primjenu Zakona o VSTSRS, kao i svih akata koji su doneseni na osnovu tog zakona, a sporni pravilnik je donesen upravo na osnovu Zakona o VSTSRS. Međutim, podnosilac zahtjeva navodi da je sporni pravilnik s formalnog aspekta ipak na snazi i da proizvodi pravne posljedice s obzirom na to da službeni organi u Republici Srpskoj imaju obavezu da postupaju po spornom pravilniku i imenuju članove Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske (u daljnjem tekstu: VSTSRS). U zahtjevu je zatražio hitno postupanje s obzirom na to da je riječ o predmetu koji sadrži zahtjev za privremenu mjeru i koji po svom sadržaju pokušava proizvesti pravne posljedice Zakona o VSTSRS, koji je Ustavni sud privremeno stavio van snage Odlukom broj U- 8/25 od 7. marta 2025. godine. Stoga podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud usvoji zahtjev za privremenu mjeru i obustavi primjenu spornog pravilnika ili da konstatuje da sporni pravilnik nije na snazi. 3. Polazeći od činjenice da se podnosilac navedenog zahtjeva u cijelosti poziva na stavove Ustavnog suda iz Odluke broj U-8/25 i da se njime pokreće isto činjenično i pravno pitanje, Ustavni sud je, primjenom člana 32 stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. U-8/25 i U-15/25, u kojima će se voditi jedinstven postupak i donijeti jedna odluka pod brojem U-8/25. 4. Ustavni sud zapaža da je Pravilnik donesen kao sprovedbeni akt Zakona o VSTSRS. Naime, u preambuli Pravilnika je izričito navedeno da je donesen na osnovu "člana 6 stav 2 Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 19/25)". Ministar pravde je Pravilnikom propisao postupak izbora prvih članova VSTSRS sve do uspostavljanja pune funkcionalnosti VSTSRS i izbora redovnih članova u skladu sa Zakonom o VSTSRS. U najkraćem, propisano je da prvi saziv VSTSRS ima 13 članova. Četiri člana imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske iz reda sudija Vrhovnog suda Republike Srpske. Četiri člana imenuje glavni republički javni tužilac Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske iz reda republičkih javnih tužilaca Republike Srpske. Tri člana imenuje predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, koji trebaju biti pravnici visokog moralnog i stručnog kvaliteta. Jednog člana imenuje predsjednik Advokatske komore Republike Srpske iz reda advokata koji su članovi Advokatske komore Republike Srpske. Član prvog saziva VSTSRS je (i) ministar pravde Republike Srpske, koji je član po položaju. Pozive za imenovanje članova prvog saziva VSTSRS upućuje ministar pravde Republike Srpske. U slučaju nepostupanja po pozivu ministra pravde Republike Srpske u roku od tri dana od dana prijema poziva, članove VSTSRS će imenovati Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. To znači da ukoliko predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske ili glavni republički tužilac Republike Srpske ne imenuju po četiri člana VSTSRS, to će umjesto njih uraditi Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. 5. Ustavni sud smatra da razlozi izneseni u podnosiočevom zahtjevu ukazuju na neophodnu hitnost u postupanju jer se njima suštinski pokreće pitanje sprovođenja Odluke broj U-8/25. Pri tome, Ustavni sud naglašava da iz sadržaja člana 57 stav (2) tačka e) Pravila Ustavnog suda proizlazi da u odluke Ustavnog suda spadaju i odluke o privremenoj mjeri. To znači da se i na odluku o privremenoj mjeri odnosi član VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine kojim je propisano da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, što podrazumijeva da nijedan organ vlasti ne može da donosi pravne akte kojima ih dovodi u pitanje. Ustavni sud naglašava da odluke o privremenoj mjeri, kao što je odluka u predmetu broj U- 8/25, imaju izuzetnu pravnu važnost jer štite pravni poredak od mogućih ozbiljnih i nepovratnih posljedica koje bi nastale ako bi se nastavili primjenjivati osporeni zakoni ili drugi akti do donošenja konačne odluke o meritumu. Kao posljedica toga, sve institucije vlasti dužne su da odmah prekinu bilo kakve radnje zasnovane na zakonu koji je odlukom Ustavnog suda privremeno stavljen van snage, uključujući i donošenje novih akata ili sprovođenje mjera koje bi nastavile njegovu primjenu. Dakle, pravna priroda odluke o privremenoj mjeri nije sporna. Ona je pravno obavezujuća za sve organe vlasti, uključujući i izvršnu vlast i zakonodavna tijela, koja su obavezna da postupaju u skladu s njom. Shodno tome, nesporno je da se na odluke o privremenoj mjeri odnosi član 72 stav (2) Pravila Ustavnog suda kojim je propisano: "Svi organi vlasti su dužni, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom, da sprovode odluke Ustavnog suda." Stoga se i na S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. odluke o privremenoj mjeri primjenjuje član 72 stav (6) Pravila Ustavnog suda, kojim je propisano da će Ustavni sud donijeti rješenje o neizvršenju "u slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda o preduzetim mjerama [...]". 6. Ustavni sud takođe napominje da, prema važećim zakonima u Bosni i Hercegovini, postupanje suprotno članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine koje se odražava kroz neizvršenje odluka Ustavnog suda može povlačiti krivičnu odgovornost odgovornih lica, što dodatno potvrđuje obaveznost primjene odluka Ustavnog suda. U tom smislu, Ustavni sud podsjeća i na to da je stavom (1) člana 239 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine propisano: "Službeno lice u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorno lice koje ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i odluku o privremenoj mjeri, konačnu i izvršnu odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, ili koje spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina." 7. Polazeći od navedenog, Ustavni sud naglašava da je Odluka broj U-8/25 na snazi i obavezuje sva tijela javne vlasti. Zakon o VSTSRS ostaje privremeno van pravne snage sve dok Ustavni sud ne donese meritornu odluku o podnosiočevom zahtjevu u predmetu broj U-8/25. Shodno tome, svim tijelima javne vlasti i nosiocima javnih funkcija zabranjeno je da preduzimaju bilo kakve radnje zasnovane na tom zakonu. Dakle, ministar pravde kao odgovorno lice tokom trajanja privremene mjere nije imao ovlašćenje niti nadležnost za donošenje Pravilnika, kao ni bilo kojeg drugog akta, niti je imao ovlašćenje ili nadležnost da preduzima bilo kakve druge mjere na osnovu odredbi Zakona o VSTSRS, čija je primjena privremeno obustavljena Odlukom broj U-8/25. Istovremeno, to znači da je ministar pravde bio obavezan da obustavi sve radnje na osnovu zakona koji je stavljen van snage, uključujući i radnje s ciljem objavljivanja donesenog pravilnika u "Službenom glasniku Republike Srpske". Nasuprot tome, donošenjem i objavljivanjem Pravilnika uprkos važećoj Odluci Ustavnog suda broj U-8/25 dovedena je u pitanje pravna sigurnost jer su istovremeno postojala dva suprotstavljena pravna stanja: jedno zabranjeno odlukom Ustavnog suda kao najviše sudske instance u državi Bosni i Hercegovini, koja je ustanovljena Ustavom Bosne i Hercegovine, a drugo proizvedeno radnjama organa entiteta Republika Srpska, odnosno ministra pravde RS, koje predstavlja kršenje člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, donošenjem Odluke o privremenoj mjeri broj U-8/25 od 7. marta 2025. godine nastojalo se spriječiti nastupanje upravo takvog stanja ( op. cit., U-8/25 , tačka 19). 8. Odluka o privremenoj mjeri stupila je na snagu odmah i proizvodi pravno dejstvo od dana stupanja na snagu Zakona o VSTSRS (6. mart 2025. godine). U tom pogledu nužno je naglasiti da, prema opštim pravnim principima, akt koji je donesen bez pravnog osnova ili suprotno obavezujućoj sudskoj odluci smatra se ništavim od samog početka ( ex tunc) . Posljedično tome, sprovedbeni akti doneseni na osnovu zakona koji trenutno nema pravno dejstvo ne mogu imati pravnu valjanost. S obzirom na to da je Odlukom broj U-8/25 Ustavni sud privremeno stavio van snage Zakon o VSTSRS i zabranio preduzimanje bilo kakvih mjera zasnovanih na osporenom Zakonu o VSTSRS, osporeni pravilnik je ništav bez obzira na njegovo formalno objavljivanje u "Službenom glasniku Republike Srpske". 9. Imajući u vidu izričitu i jasnu odredbu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, a među odlukama Ustavnog suda je i Odluka o privremenoj mjeri broj U-8/25, te odredbe člana 72 st. (2) i (6) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je u ovom slučaju bilo neophodno donijeti Rješenje o nesprovođenju Odluke o privremenoj mjeri broj U-8/25. Stoga, Ustavni sud zaključuje da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović svojim djelovanjem, tj. donošenjem osporenog pravilnika nije poštovao konačnu i obavezujuću Odluku Ustavnog suda broj U-8/25, čime je postupio suprotno zabrani iz tačke 5 dispozitiva navedene odluke. 10. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu člana 72 Pravila Ustavnog suda, odlučio kao u izreci ovog rješenja. 11. U skladu sa članom 72 stav (6) Pravila Ustavnog suda, ovo rješenje se dostavlja nadležnom Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom. 12. U prilogu ove odluke dostavlja se Odluka o privremenoj mjeri broj U-8/25 od 7. marta 2025. godine. 13. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-8/25** , na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (3) i člana 72. st. (1), (2), (3) i (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 2. aprila 2025. godine donio je

RJEŠENJE

Utvrđuje se da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović nije postupio po Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o privremenoj mjeri broj **U-8/25** od 7. marta 2025. godine, koja je istog dana stupila na snagu, odnosno postupio je suprotno zabrani iz stava (5) dispozitiva navedene odluke. U skladu sa članom 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ovo rješenje dostavlja se Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Rješenje objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine". Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

OBRAZLOŽENJE

1. Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) Odlukom o privremenoj mjeri broj U-8/25 od 7. marta 2025. godine (u daljnjem tekstu: Odluka broj U-8/25) usvojio je zahtjev Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), za donošenje privremene mjere. Privremeno je stavljen van snage Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 19/25; u daljnjem tekstu: Zakon o VSTVRS). Istovremeno, Ustavni sud je odredio da se do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o VSTVRS privremeno stavljaju van snage svi akti doneseni na osnovu tog zakona. Također, privremeno je zabranjeno svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu Zakona o VSTVRS. Odluka broj U-8/25 stupila je na snagu odmah, 7. marta 2025. godine, i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu Zakona o VSTVRS, odnosno od 6. marta 2025. godine do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o podnesenom zahtjevu. 2. Ustavni sud je 28. marta 2025. godine zaprimio zahtjev podnosioca zahtjeva Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti Pravilnika o postupku kandidiranja i izbora prvih članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navedeni zahtjev je registriran pod brojem U-15/25. Podnosilac zahtjeva je istakao da u svojstvu ovlaštenog pokretača spora iz člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavnom sudu dostavlja zahtjev za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska – Ministarstvom pravde Republike Srpske zbog donošenja Pravilnika. Smatra da su donošenjem osporenog pravilnika povrijeđene odredbe čl. I/2, III/3.b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Istakao je da je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović 7. marta 2025. godine donio Pravilnik kao provedbeni akt Zakona o republičkoj upravi i Zakona o VSTVRS, koji je odlukom Ustavnog suda privremeno stavljen van snage. Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 25/25 i stupio je na pravnu snagu 22. marta 2025. godine. Dalje ističe da je jasno da je sa zakonskog aspekta Pravilnik ništavan i da ne proizvodi pravne posljedice s obzirom na to da je Ustavni sud Odlukom broj U-8/25 obustavio primjenu Zakona o VSTVRS, kao i svih akata koji su doneseni na osnovu tog zakona, a sporni pravilnik je donesen upravo na osnovu Zakona o VSTVRS. Međutim, podnosilac zahtjeva navodi da je sporni pravilnik s formalnog aspekta ipak na snazi i da proizvodi pravne posljedice s obzirom na to da službeni organi u Republici Srpskoj imaju obavezu da postupaju po spornom pravilniku i imenuju članove Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Republike Srpske (u daljnjem tekstu: VSTVRS). U zahtjevu je zatražio hitno postupanje s obzirom na to da je riječ o predmetu koji sadrži zahtjev za privremenu mjeru i koji po svom sadržaju pokušava proizvesti pravne posljedice Zakona o VSTVRS, koji je Ustavni sud privremeno stavio van snage Odlukom broj U-8/25 od 7. marta 2025. godine. Stoga podnosilac zahtjeva predlaže da Ustavni sud usvoji zahtjev za privremenu mjeru i obustavi primjenu spornog pravilnika ili da konstatira da sporni pravilnik nije na snazi. 3. Polazeći od činjenice da se podnosilac navedenog zahtjeva u cijelosti poziva na stavove Ustavnog suda iz Odluke broj U-8/25 i da se njime pokreće isto činjenično i pravno pitanje, Ustavni sud je, primjenom člana 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. U-8/25 i U-15/25, u kojima će se voditi jedinstven postupak i donijeti jedna odluka pod brojem U-8/25. 4. Ustavni sud zapaža da je Pravilnik donesen kao provedbeni akt Zakona o VSTVRS. Naime, u preambuli Pravilnika je izričito navedeno da je donesen na osnovu "člana 6. stav 2. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 19/25)". Ministar pravde je Pravilnikom propisao postupak izbora prvih članova VSTVRS sve do uspostavljanja pune funkcionalnosti VSTVRS i izbora redovnih članova u skladu sa Zakonom o VSTVRS. U najkraćem, propisano je da prvi saziv VSTVRS ima 13 članova. Četiri člana imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske iz reda sudija Vrhovnog suda Republike Srpske. Četiri člana imenuje glavni republički javni tužilac Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske iz reda republičkih javnih tužilaca Republike Srpske. Tri člana imenuje predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, koji trebaju biti pravnici visokog moralnog i stručnog kvaliteta. Jednog člana imenuje predsjednik Advokatske komore Republike Srpske iz reda advokata koji su članovi Advokatske komore Republike Srpske. Član prvog saziva VSTVRS je (i) ministar pravde Republike Srpske, koji je član po položaju. Pozive za imenovanje članova prvog saziva VSTVRS upućuje ministar pravde Republike Srpske. U slučaju nepostupanja po pozivu ministra pravde Republike Srpske u roku od tri dana od dana prijema poziva, članove VSTVRS će imenovati Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. To znači da ukoliko predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske ili glavni republički tužilac Republike Srpske ne imenuju po četiri člana VSTVRS, to će umjesto njih uraditi Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. 5. Ustavni sud smatra da razlozi izneseni u podnosiočevom zahtjevu ukazuju na neophodnu hitnost u postupanju jer se njima suštinski pokreće pitanje provođenja Odluke broj U-8/25. Pri tome, Ustavni sud naglašava da iz sadržaja člana 57. stav (2) tačka e) Pravila Ustavnog suda proizlazi da u odluke Ustavnog suda spadaju i odluke o privremenoj mjeri. To znači da se i na odluku o privremenoj mjeri odnosi član VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine kojim je propisano da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, što podrazumijeva da nijedan organ vlasti ne može donositi pravne akte kojima ih dovodi u pitanje. Ustavni sud naglašava da odluke o privremenoj mjeri, kao što je odluka u predmetu broj U-8/25, imaju izuzetnu pravnu važnost jer štite pravni poredak od mogućih ozbiljnih i nepovratnih posljedica koje bi nastale ako bi se nastavili primjenjivati osporeni zakoni ili drugi akti do donošenja konačne odluke o meritumu. Kao posljedica toga, sve institucije vlasti dužne su odmah prekinuti bilo kakve radnje zasnovane na zakonu koji je odlukom Ustavnog suda privremeno stavljen van snage, uključujući i donošenje novih akata ili provođenje mjera koje bi nastavile njegovu primjenu. Dakle, pravna priroda odluke o privremenoj mjeri nije sporna. Ona je pravno obavezujuća za sve organe vlasti, uključujući i izvršnu vlast i zakonodavna tijela, koja su obavezna da postupaju u skladu s njom. Shodno tome, nesporno je da se na odluke o privremenoj mjeri odnosi član 72. stav (2) Pravila Ustavnog suda kojim je propisano: "Svi organi vlasti su dužni, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom, provoditi odluke Ustavnog suda." Stoga se i na odluke o privremenoj mjeri primjenjuje član 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda, kojim je propisano da će Ustavni sud donijeti rješenje o neizvršenju "u slučaju nepostupanja, odnosno S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda o preduzetim mjerama [...]". 6. Ustavni sud također napominje da, prema važećim zakonima u Bosni i Hercegovini, postupanje suprotno članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine koje se odražava kroz neizvršenje odluka Ustavnog suda može povlačiti krivičnu odgovornost odgovornih osoba, što dodatno potvrđuje obaveznost primjene odluka Ustavnog suda. U tom smislu, Ustavni sud podsjeća i na to da je stavom (1) člana 239. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine propisano: "Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i odluku o privremenoj mjeri, konačnu i izvršnu odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina." 7. Polazeći od navedenog, Ustavni sud naglašava da je Odluka broj U-8/25 na snazi i obavezuje sva tijela javne vlasti. Zakon o VSTVRS ostaje privremeno van pravne snage sve dok Ustavni sud ne donese meritornu odluku o podnosiočevom zahtjevu u predmetu broj U-8/25. Shodno tome, svim tijelima javne vlasti i nosiocima javnih funkcija zabranjeno je preduzimati bilo kakve radnje zasnovane na tom zakonu. Dakle, ministar pravde kao odgovorna osoba tokom trajanja privremene mjere nije imao ovlaštenje niti nadležnost za donošenje Pravilnika, kao ni bilo kojeg drugog akta, niti je imao ovlaštenje ili nadležnost da preduzima bilo kakve druge mjere na osnovu odredbi Zakona o VSTVRS, čija je primjena privremeno obustavljena Odlukom broj U-8/25. Istovremeno, to znači da je ministar pravde bio obavezan obustaviti sve radnje na osnovu zakona koji je stavljen van snage, uključujući i radnje s ciljem objavljivanja donesenog pravilnika u "Službenom glasniku Republike Srpske". Nasuprot tome, donošenjem i objavljivanjem Pravilnika uprkos važećoj Odluci Ustavnog suda broj U-8/25 dovedena je u pitanje pravna sigurnost jer su istovremeno postojala dva suprotstavljena pravna stanja: jedno zabranjeno odlukom Ustavnog suda kao najviše sudske instance u državi Bosni i Hercegovini, koja je ustanovljena Ustavom Bosne i Hercegovine, a drugo proizvedeno radnjama organa entiteta Republika Srpska, odnosno ministra pravde RS, koje predstavlja kršenje člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, donošenjem Odluke o privremenoj mjeri broj U-8/25 od 7. marta 2025. godine nastojalo se spriječiti nastupanje upravo takvog stanja ( op. cit., U-8/25 , tačka 19). 8. Odluka o privremenoj mjeri stupila je na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu Zakona o VSTVRS (6. mart 2025. godine). U tom pogledu nužno je naglasiti da, prema općim pravnim načelima, akt koji je donesen bez pravnog osnova ili suprotno obavezujućoj sudskoj odluci smatra se ništavnim od samog početka ( ex tunc ). Posljedično tome, provedbeni akti doneseni na osnovu zakona koji trenutno nema pravno dejstvo ne mogu imati pravnu valjanost. S obzirom na to da je Odlukom broj U-8/25 Ustavni sud privremeno stavio van snage Zakon o VSTVRS i zabranio preduzimanje bilo kakvih mjera zasnovanih na osporenom Zakonu o VSTVRS, osporeni pravilnik je ništavan bez obzira na njegovo formalno objavljivanje u "Službenom glasniku Republike Srpske". 9. Imajući u vidu izričitu i jasnu odredbu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, a među odlukama Ustavnog suda je i Odluka o privremenoj mjeri broj U-8/25, te odredbe člana 72. st. (2) i (6) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je u ovom slučaju bilo neophodno donijeti Rješenje o neprovođenju Odluke o privremenoj mjeri broj U-8/25. Stoga, Ustavni sud zaključuje da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović svojim djelovanjem, tj. donošenjem osporenog pravilnika nije poštovao konačnu i obavezujuću Odluku Ustavnog suda broj U-8/25, čime je postupio suprotno zabrani iz tačke 5. dispozitiva navedene odluke. 10. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je, na osnovu člana 72. Pravila Ustavnog suda, odlučio kao u izreci ovog rješenja. 11. U skladu sa članom 72. stav (6) Pravila Ustavnog suda, ovo rješenje se dostavlja nadležnom Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom. 12. U prilogu ove odluke dostavlja se Odluka o privremenoj mjeri broj U-8/25 od 7. marta 2025. godine. 13. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , s. r. Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj **U-8/25** , na temelju članka VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (3) i članka 72. st. (1), (2), (3) i (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, dopredsjednica Angelika Nußberger, dopredsjednica Mirsad Ćeman, sudac Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudac Marin Vukoja, sudac na sjednici održanoj 2. travnja 2025. godine donio je

RJEŠENJE

Utvrđuje se da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović nije postupio po Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o privremenoj mjeri broj **U-8/25** od 7. ožujka 2025. godine, koja je istog dana stupila na snagu, odnosno postupio je suprotno zabrani iz stavka (5) dispozitiva navedene odluke. U skladu sa člankom 72. stavak (6) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ovo rješenje dostavlja se Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine. Rješenje objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE

1. Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) Odlukom o privremenoj mjeri broj U-8/25 od 7. ožujka 2025. godine (u daljnjem tekstu: Odluka broj U-8/25) usvojio je zahtjev Denisa Zvizdića, predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), za donošenje privremene mjere. Privremeno je stavljen izvan snage Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 19/25; u daljnjem tekstu: Zakon Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H o VSTVRS). Istodobno, Ustavni sud je odredio da se do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o VSTVRS privremeno stavljaju izvan snage svi akti doneseni na temelju toga Zakona. Također, privremeno je zabranjeno svim zakonodavnim, izvršnim i sudbenim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u tim institucijama Republike Srpske ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da poduzimaju bilo kakve radnje na temelju Zakona o VSTVRS. Odluka broj U-8/25 stupila je na snagu odmah, 7. ožujka 2025. godine, i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu Zakona o VSTVRS, odnosno od 6. ožujka 2025. godine do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o podnesenom zahtjevu. 2. Ustavni sud je 28. ožujka 2025. godine zaprimio zahtjev podnositelja zahtjeva Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti Pravilnika o postupku kandidiranja i izbora prvih članova Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navedeni zahtjev je registriran pod brojem U-15/25. Podnositelj zahtjeva je istaknuo da u svojstvu ovlaštenog pokretača spora iz članka VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavnom sudu dostavlja zahtjev za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska – Ministarstvom pravde Republike Srpske zbog donošenja Pravilnika. Smatra da su donošenjem osporenog Pravilnika povrijeđene odredbe čl. I/2., III/3.b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Istaknuo je da je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović 7. ožujka 2025. godine donio Pravilnik kao provedbeni akt Zakona o republičkoj upravi i Zakona o VSTVRS, koji je odlukom Ustavnog suda privremeno stavljen izvan snage. Pravilnik je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" broj 25/25 i stupio je na pravnu snagu 22. ožujka 2025. godine. Dalje ističe da je jasno da je sa zakonskog aspekta Pravilnik ništavan i da ne proizvodi pravne posljedice s obzirom na to da je Ustavni sud Odlukom broj U-8/25 obustavio primjenu Zakona o VSTVRS, kao i svih akata koji su doneseni na temelju tog Zakona, a sporni Pravilnik je donesen upravo na temelju Zakona o VSTVRS. Međutim, podnositelj zahtjeva navodi da je sporni Pravilnik s formalnog aspekta ipak na snazi i da proizvodi pravne posljedice, s obzirom na to da službeni organi u Republici Srpskoj imaju obvezu postupati po spornom Pravilniku i imenovati članove Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Republike Srpske (u daljnjem tekstu: VSTVRS). U zahtjevu je zatražio hitno postupanje s obzirom na to da je riječ o predmetu koji sadrži zahtjev za privremenu mjeru i koji po svom sadržaju pokušava proizvesti pravne posljedice Zakona o VSTVRS, koji je Ustavni sud privremeno stavio izvan snage Odlukom broj U-8/25 od 7. ožujka 2025. godine. Stoga podnositelj zahtjeva predlaže da Ustavni sud usvoji zahtjev za privremenu mjeru i obustavi primjenu spornog Pravilnika ili da konstatira da sporni Pravilnik nije na snazi. 3. Polazeći od činjenice da se podnositelj navedenog zahtjeva u cijelosti poziva na stajališta Ustavnog suda iz Odluke broj U-8/25 i da se njime pokreće isto činjenično i pravno pitanje, Ustavni sud je, primjenom članka 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju predmeta br. U-8/25 i U-15/25 u kojima će se voditi jedinstven postupak i donijeti jedna odluka pod brojem U-8/25. 4. Ustavni sud zapaža da je Pravilnik donesen kao provedbeni akt Zakona o VSTVRS. Naime, u preambuli Pravilnika je izričito navedeno da je donesen na temelju "članka 6. stavak 2. Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 19/25)". Ministar pravde je Pravilnikom propisao postupak izbora prvih članova VSTVRS sve do uspostavljanja pune funkcionalnosti VSTVRS i izbora redovnih članova u skladu sa Zakonom o VSTVRS. U najkraćem, propisano je da prvi saziv VSTVRS ima 13 članova. Četiri člana imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Srpske. Četiri člana imenuje glavni republički javni tužitelj Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske iz reda republičkih javnih tužitelja Republike Srpske. Tri člana imenuje predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, koji trebaju biti pravnici visoke moralne i stručne kvalitete. Jednog člana imenuje predsjednik Odvjetničke komore Republike Srpske iz reda odvjetnika koji su članovi Odvjetničke komore Republike Srpske. Član prvog saziva VSTVRS je (i) ministar pravde Republike Srpske koji je član po položaju. Pozive za imenovanje članova prvog saziva VSTVRS upućuje ministar pravde Republike Srpske. U slučaju nepostupanja po pozivu ministra pravde Republike Srpske u roku od tri dana od dana prijema poziva, članove VSTVRS će imenovati Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. To znači da ukoliko predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske ili glavni republički tužitelj Republike Srpske ne imenuju po četiri člana VSTVRS, to će umjesto njih uraditi Narodna skupština Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske. 5. Ustavni sud smatra da razlozi izneseni u podnositeljevom zahtjevu ukazuju na nužnu hitnost u postupanju jer se njima suštinski pokreće pitanje provedbe Odluke U-8/25. Pri tome, Ustavni sud naglašava da iz sadržaja članka 57. stavak (2) točka e) Pravila Ustavnog suda proizlazi da u odluke Ustavnog suda spadaju i odluke o privremenoj mjeri. To znači da se i na odluku o privremenoj mjeri odnosi članak VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine kojim je propisano da su odluke Ustavnog suda konačne i obvezujuće, što podrazumijeva da nijedan organ vlasti ne može donositi pravne akte kojima ih dovodi u pitanje. Ustavni sud naglašava da odluke o privremenoj mjeri, kao što je odluka u predmetu broj U-8/25, imaju izuzetnu pravnu važnost jer štite pravni poredak od mogućih ozbiljnih i nepovratnih posljedica koje bi nastale ako bi se nastavila primjena osporenih zakona ili drugih akata do donošenja konačne odluke o meritumu. Kao posljedica toga, sve institucije vlasti dužne su odmah prekinuti bilo kakve radnje utemeljene na zakonu koji je odlukom Ustavnog suda privremeno stavljen izvan snage, uključujući donošenje novih akata ili provedbu mjera koje bi nastavile njegovu primjenu. Dakle, pravna priroda odluke o privremenoj mjeri nije sporna. Ona je pravno obvezujuća za sve organe vlasti, uključujući izvršnu vlast i zakonodavna tijela, koja su obvezna postupati u skladu s njom. Sukladno tome, nesporno je da se na odluke o privremenoj mjeri odnosi članak 72. stavak (2) Pravila Ustavnog suda kojim je propisano: "[s]vi organi vlasti su dužni, u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom, provoditi odluke Ustavnog suda." Stoga se i na odluke o privremenoj mjeri primjenjuje članak 72. stavak (6) Pravila Ustavnog suda kojim je propisano da će Ustavni sud donijeti rješenje o neizvršenju "u slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda o poduzetim mjerama [...]". 6. Ustavni sud također napominje da, prema važećim zakonima u Bosni i Hercegovini, postupanje suprotno članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine koje se odražava kroz neizvršenje odluka Ustavnog suda može povlačiti kaznenu odgovornost odgovornih osoba, što dodatno potvrđuje obveznost primjene odluka Ustavnog suda. U tom smislu, Ustavni sud podsjeća i na to da je stavkom (1) članka 239. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, propisano: "(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obvezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i odluku o privremenoj mjeri, konačnu i izvršnu odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Europskog suda za ljudska prava, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina." 7. Polazeći od navedenog, Ustavni sud naglašava da je Odluka U-8/25 na snazi i obvezuje sva tijela javne vlasti. Zakon o VSTVRS ostaje privremeno izvan pravne snage sve dok Ustavni sud ne donese meritornu odluku o podnositeljevom zahtjevu u predmetu broj U-8/25. Sukladno tome, svim tijelima javne vlasti i nositeljima javnih funkcija zabranjeno je poduzimati bilo kakve radnje utemeljene na tom zakonu. Dakle, ministar pravde kao odgovorna osoba tijekom trajanja privremene mjere nije imao ovlast niti nadležnost za donošenje Pravilnika, kao ni bilo kojeg drugog akta, niti je imao ovlasti ili nadležnost poduzimati bilo kakve druge mjere na temelju odredbi Zakona o VSTVRS, čija je primjena privremeno obustavljena Odlukom broj U-8/25. Istodobno, to znači da je ministar pravde bio obvezan obustaviti sve radnje na temelju zakona koji je stavljen izvan snage, uključujući i radnje s ciljem objave donesenog Pravilnika u "Službenom glasniku Republike Srpske". Nasuprot tome, donošenjem i objavom Pravilnika unatoč važećoj Odluci Ustavnog suda broj U-8/25, dovedena je u pitanje pravna sigurnost jer su istodobno postojala dva suprotstavljena pravna stanja: jedno zabranjeno odlukom Ustavnog suda kao najviše sudbene instance u državi Bosni i Hercegovini, koja je ustanovljena Ustavom Bosne i Hercegovine, a drugo proizvedeno radnjama organa entiteta Republika Srpska, odnosno ministra pravde RS, koje predstavlja kršenje članka VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Međutim, donošenjem Odluke o privremenoj mjeri broj U-8/25 od 7. ožujka 2025. godine nastojalo se spriječiti nastupanje upravo takvog stanja ( op. cit. , U-8/25, točka 19.). 8. Odluka o privremenoj mjeri stupila je na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu Zakona o VSTVRS (6. ožujka 2025. godine). U tom pogledu nužno je naglasiti da, prema općim pravnim načelima, akt koji je donesen bez pravne osnove ili suprotno obvezujućoj sudskoj odluci smatra se ništavnim od samog početka ( ex tunc ). Posljedično tome, provedbeni akti doneseni na temelju zakona koji trenutno nema pravno djelovanje ne mogu imati pravnu valjanost. S obzirom na to da je Odlukom broj U-8/25 Ustavni sud privremeno stavio izvan snage Zakon o VSTVRS i zabranio poduzimanje bilo kakvih mjera utemeljenih na osporenom Zakonu o VSTVRS, osporeni Pravilnik je ništavan, bez obzira na njegovo formalno objavljivanje u "Službenom glasniku Republike Srpske". 9. Imajući u vidu izričitu i jasnu odredbu članka VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj su odluke Ustavnog suda konačne i obvezujuće, a među odlukama Ustavnog suda je i Odluka o privremenoj mjeri broj U-8/25, te odredbe članka 72. st. (2) i (6) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je u ovome slučaju bilo neophodno donijeti Rješenje o neprovođenju Odluke o privremenoj mjeri broj U-8/25. Stoga, Ustavni sud zaključuje da ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović svojim djelovanjem, tj. donošenjem osporenog Pravilnika nije poštovao konačnu i obvezujuću Odluku Ustavnog suda broj U-8/25, čime je postupio suprotno zabrani iz točke 5. dispozitiva navedene odluke. 10. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud je, na temelju članka 72. Pravila Ustavnog suda odlučio kao u izreci ovog rješenja. 11. U skladu sa člankom 72. stavak (6) Pravila Ustavnog suda, ovo rješenje se dostavlja nadležnom Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje u skladu sa zakonom. 12. U prilogu ove odluke dostavlja se Odluka o privremenoj mjeri broj U-8/25 od 7. ožujka 2025. godine. 13. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće. Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine **Seada Palavrić** , v. r. Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

S A D R Ž A J DOM NARODA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o dodjeli sredstava interventne tekuće rezerve (srpski jezik) Odluka o dodjeli sredstava interventne tekuće rezerve (bosanski jezik) Odluka o dodjeli sredstava interventne tekuće pričuve (hrvatski jezik)

SAVJET MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o utvrđivanju visine osnovice za obračun plata u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine za 2024. godinu (srpski jezik) Odluka o utvrđivanju visine osnovice za obračun plaća u diplomatsko-konzularnim predstavništvi- ma Bosne i Hercegovine za 2024. godinu (bosan- ski jezik) Odluka o utvrđivanju visine osnovice za obračun plaća u diplomatsko-konzularnim predstavništvi- ma Bosne i Hercegovine za 2024. godinu (hrvat- ski jezik) Odluka o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu (srpski jezik) Odluka o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu (bosanski jezik) Odluka o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu (hrvatski jezik) Odluka o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine (srpski jezik) Odluka o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) Odluka o sticanju državljanstva Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) Rješenje o imenovanju vršioca dužnosti zamjenika direktora Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine (srpski jezik) Rješenje o imenovanju vršioca dužnosti zamjenika direktora Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) Rješenje o imenovanju vršitelja dužnosti zamjenika ravnatelja Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)

MINISTARSTVO BEZBJEDNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Rješenje o imenovanju rukovodećeg državnog službenika (srpski jezik) Rješenje o imenovanju rukovodećeg državnog službenika (bosanski jezik) Rješenje o imenovanju rukovodećeg državnog službenika (hrvatski jezik)

MINISTARSTVO SPOLjNE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BOSNE I HERCEGOVINE

Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra (srpski jezik) Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra (bosanski jezik) Rješenje o razrješenju pomoćnika ministra (hrvatski jezik)

KONKURENCIJSKI SAVJET BOSNE I HERCEGOVINE

Rješenje broj UP-03-26-1-021-22/24 (srpski jezik) Rješenje broj UP-03-26-1-021-22/24 (bosanski jezik) Rješenje broj UP-03-26-1-021-22/24 (hrvatski jezik)

UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU ZDRAVLjA BILjA

Izmjene i dopune Spiska aktivnih tvari dozvoljenih za uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini (srpski jezik) Izmjene i dopune Spiska aktivnih tvari dozvoljenih za uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) Izmjene i dopune Popisa aktivnih tvari dozvoljenih za uporabu u fitofarmaceutskim sredstvima u Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik)

AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU BOSNE I HERCEGOVINE

Pregled postavljenih državnih službenika po javnim oglasima za mart 2025. godine (srpski jezik) Pregled postavljenih državnih službenika po javnim oglasima za mart 2025. godine (bosanski jezik) Pregled postavljenih državnih službenika po javnim natječajima za ožujak 2025. godine (hrvatski jezik) Pregled postavljenih državnih službenika po internim oglasima za mart 2025. godine (srpski jezik) Pregled postavljenih državnih službenika po internim oglasima za mart 2025. godine (bosanski jezik) Pregled postavljenih državnih službenika po internim oglasima za mart 2025. godine (hrvatski jezik) S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE

Odluka broj AP 1646/21 (srpski jezik) Odluka broj AP-1646/21 (bosanski jezik) Odluka broj AP-1646/21 (hrvatski jezik) Odluka broj AP-2586/24 (srpski jezik) Odluka broj AP-2586/24 (bosanski jezik) Odluka broj AP-2586/24 (hrvatski jezik) Odluka broj U-19/24 (srpski jezik) Odluka broj U-19/24 (bosanski jezik) Odluka broj U-19/24 (hrvatski jezik) Odluka broj U-2/25 (srpski jezik) Odluka broj U-2/25 (bosanski jezik) Odluka broj U/2/25 (hrvatski jezik) Odluka broj U-12/23 (srpski jezik) Odluka broj U-12/23 (bosanski jezik) Odluka broj U-12/23 (hrvatski jezik) Rješenje broj U-8/25 (srpski jezik) Rješenje broj U-8/25 (bosanski jezik) Rješenje broj U-8/25 (hrvatski jezik) Petak, 11. 4. 2025. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 11. 4. 2025.